Jump to content
IGNORED

Svetska Kriza 2008-....


Yonkers United

Recommended Posts

Odlican kratak clanak Rajan-a u Foreign Affairs.Poznate stvari kako je doslo do krize, uz alternativni ne-kejznijanski put izlaska iz krize.http://faculty.chicagobooth.edu/raghuram.rajan/research/papers/FA%20May%202012.pdf
Udacu se za Ragua kad tad. Kad tad!
Link to comment
da je zbog chi-towna, nasla bih nekog mladjeg i pristupacnijeg. za raguom bih isla da zivim i u provo, utah. :puke:
Bas sam se tebe setio kada sam procitao clanak. Secam se da si njegov veliki obazavalac.Ali, stvarno, dobar je clanak bez obzira na Brusli "trla baba lan" pricu. Njegov predlog je u vezi strukturnog prilagodjavanja privrede a ne u vezi pozajmljivanja GDP od buducnosti.Plus, povezuje fino ekonomiju, politiku i drustvo.
Link to comment
Bas sam se tebe setio kada sam procitao clanak. Secam se da si njegov veliki obazavalac.Ali, stvarno, dobar je clanak bez obzira na Brusli "trla baba lan" pricu. Njegov predlog je u vezi strukturnog prilagodjavanja privrede a ne u vezi pozajmljivanja GDP od buducnosti.Plus, povezuje fino ekonomiju, politiku i drustvo.
Ne samo to nego uklanja i element mistike i "zavere" iz price o prihodovnom raslojavanju.
Link to comment
Ne samo to nego uklanja i element mistike i "zavere" iz price o prihodovnom raslojavanju.
Ne bih se ovde sasvim slozio jer je njegovo objasnjenje raslojavanja kao rezultat boljeg obrazovanja, jedinstvenih/trazenih/retkih znanja/sposobnosti i povecanje znacaja finansijskog sektora zbog potrebe finansiranja inovacija suvise pojednostavljeno i cak pogresno.Rast i moc finansijskog sektora je pocela pre svega potpunim skidanjem sa Zlatnog standarda sto je omogucilo nenormalan rast dugova kao da gotovo svakih 10 godina imamo Drugi Svetskih rat od cega naravno po pravilu u istoriji najvise profitiraju finansijeri i bankari.Istovremeno im je dat monopol na kreaciju novca a poslednju deceniju imaju cak i pristup besplatnom novcu sa 0% kamate - pa ko u takvom okruzenju ne bi bio u stanju da pravi basnoslovne profite kad recimo od CB uzmes po 0% kamate a zatim kupis recimo drzavne obveznice za 3-5% koja opet garantuje za tvoju stabilnost? Upravo je anglosaksonski finansijski sektor prednjacio u povecanju plata/bonusa (i jos uvek prednjaci) i socijalnim razlikama dok u mnogim drugim zemljama to nije bio slucaj u toj meri iako se tamo itekako inoviralo i razvijalo.Ovo raslojavanje jednostavno nije prirodno i ono jeste rezultat pre svega sistema koji ce zbog toga pre ili kasnije istrpeti krvave posledice.
Link to comment
Ne bih se ovde sasvim slozio jer je njegovo objasnjenje raslojavanja kao rezultat boljeg obrazovanja, jedinstvenih/trazenih/retkih znanja/sposobnosti i povecanje znacaja finansijskog sektora zbog potrebe finansiranja inovacija suvise pojednostavljeno i cak pogresno.Rast i moc finansijskog sektora je pocela pre svega potpunim skidanjem sa Zlatnog standarda sto je omogucilo nenormalan rast dugova kao da gotovo svakih 10 godina imamo Drugi Svetskih rat od cega naravno po pravilu u istoriji najvise profitiraju finansijeri i bankari.Istovremeno im je dat monopol na kreaciju novca a poslednju deceniju imaju cak i pristup besplatnom novcu sa 0% kamate - pa ko u takvom okruzenju ne bi bio u stanju da pravi basnoslovne profite kad recimo od CB uzmes po 0% kamate a zatim kupis recimo drzavne obveznice za 3-5% koja opet garantuje za tvoju stabilnost? Upravo je anglosaksonski finansijski sektor prednjacio u povecanju plata/bonusa (i jos uvek prednjaci) i socijalnim razlikama dok u mnogim drugim zemljama to nije bio slucaj u toj meri iako se tamo itekako inoviralo i razvijalo.Ovo raslojavanje jednostavno nije prirodno i ono jeste rezultat pre svega sistema koji ce zbog toga pre ili kasnije istrpeti krvave posledice.
Tačno, naravno. Mislio sam da je i ovo a priori danas generalno jasno, bar onima koji i pomalo "prate" stanje.
Link to comment
  • 2 weeks later...
Ne bih se ovde sasvim slozio jer je njegovo objasnjenje raslojavanja kao rezultat boljeg obrazovanja, jedinstvenih/trazenih/retkih znanja/sposobnosti i povecanje znacaja finansijskog sektora zbog potrebe finansiranja inovacija suvise pojednostavljeno i cak pogresno.Rast i moc finansijskog sektora je pocela pre svega potpunim skidanjem sa Zlatnog standarda sto je omogucilo nenormalan rast dugova kao da gotovo svakih 10 godina imamo Drugi Svetskih rat od cega naravno po pravilu u istoriji najvise profitiraju finansijeri i bankari.Istovremeno im je dat monopol na kreaciju novca a poslednju deceniju imaju cak i pristup besplatnom novcu sa 0% kamate - pa ko u takvom okruzenju ne bi bio u stanju da pravi basnoslovne profite kad recimo od CB uzmes po 0% kamate a zatim kupis recimo drzavne obveznice za 3-5% koja opet garantuje za tvoju stabilnost? Upravo je anglosaksonski finansijski sektor prednjacio u povecanju plata/bonusa (i jos uvek prednjaci) i socijalnim razlikama dok u mnogim drugim zemljama to nije bio slucaj u toj meri iako se tamo itekako inoviralo i razvijalo.Ovo raslojavanje jednostavno nije prirodno i ono jeste rezultat pre svega sistema koji ce zbog toga pre ili kasnije istrpeti krvave posledice.
Da bi finansijski sektor rastao, morala je da postoji i traznja za njegovim uslugama. O tome Rajan govori. 0% kamata i Fredi i Fani su odgovor drzave na raslojavanja.Dakle, kauzalnost po Rajanu je upravo obrnuta od onoga sto ti govoris. Ono u cemu se slazete je da je kriza indukovana drzavnom intervencijom. Samo, ono sto ti vidis kao uzrok on vidi kao posledicu.
Link to comment
Estonia vs KrugmanEstonia, which in 2011 became the latest country to join the eurozone, has been heralded by some as an austerity success story. That year, it clocked a faster economic growth pace than any other country in the European Union, at 7.6 percent. Estonia is also the only EU member with a budget surplus, and had the lowest public debt in 2011 -- 6 percent of GDP. Fitch affirmed its A+ credit rating last week.
Link to comment

Prilicno olako okarakterisano stanje. Estonija je zemlja sa 1.5 miliona stanovnika i jako puno zavisi od Skandinavskih banaka i onoga sta se desava u Rusiji. Tako je npr. Estonija 2009 imala pad BDP od 13% zbog loseg stanja u Rusiji i Skandinaviji te godine. To je jedan od najgorih padova te godine, bolje reci katastrofa. Estonija ne verujem ni da ce 2012 prestici nivo sa kraja 2007. Da, imace rast, manji nego 2011, ali to je zbog dobrog rasta u Rusiji(prvi kvartal 4.9%) i Skandinaviji, doduse, znacajno sporije nego 2011 sto se vidi i po estonoskom BDP u Q1. Uzgred, Estonija je, koliko znam, skoro udvostrucila svoj javni dug od 2007. E, sada, taj javni dug jeste mali ali on je bio jos manji pre krize. Drugim recima, oni nisu napredovali smanjivanjem javnog duga.Sve te Balticke zemlje su jako volatilne, podsecaju na Singapur, posto sa relativno malim svotama npr. ulaganja/ne ulaganja imaju veliki rast/pad.

Link to comment

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...