Jump to content
IGNORED

Svetska Kriza 2008-....


Yonkers United

Recommended Posts

...A sta cemo sa liberalizacijom finansijskog trzista negde oko 2000-te i globalizacijom, jel i to tekovina komunizma ?
Kad ukines Glas-Stigl akt i tako velikim investicionim bankama das mogucnost da preko normalnih banaka muzu i spekulisu zajednickim (a ne svojim) parama pa jo snizis kamatne stope na oko 1% i posle ih jos osiguras od rizika gubitka kroz bejlautove i QExx to meni lici na (monetarni) socijalizam.
Link to comment

ekeke, svanu dan kada anduril gadi ukidanje zakona koji predstavlja uplitanje drzave u trzisna posla u punom zamahu. jebesga, bejlautovi moraju, ali ako ce da ih bude onda bazeli moraju da se odnose i na trading books tih banaka, ne samo stedno-depozitne (commercial banking) bilanse.

Link to comment
ekeke, svanu dan kada anduril gadi ukidanje zakona koji predstavlja uplitanje drzave u trzisna posla u punom zamahu. ....
Hm, pa upravo ovo je klasicni primer kako ta zamena teza funkcionise kad se prica o "liberalizaciji" uopste. Da pojednostavim: imas jedan glavni zakon (Federal reserve akt) koji drasticno i sustinski ukida ili regulise trziste/monopol u nekom domenu (u ovom slucaj novac) a koji daje sasvim ocigledne prednosti i privilegije jednoj grupi. Onda kasnije mozes da uvedes dodatne zakone koji ce da ogranice negativne efekte ovog prvog (Glas-Stigl), sustinskog i to onda izgleda kao prekopotrebna "regulacija" trzista. Dakle, drzava regulise problem koji je sama stvorila sto na kraju uvek rezultira sa jos vise problema koje treba regulisati. Zatim tokom godina imas citavu dzunglu takvih regulacija koje malo ko shvata i koje pocinju da guse ceo sistem a izlaz se trazi u "liberalizaciji", tj. ukidanju nekih od ovih regulacija (od cega opet profitiraju oni koji su najblizi regulatoru) koje zatim ocigledno rezultiraju u jos vecim negativnim efektima inicijalnog zakona pa se time zakljucuje da je "liberalizacija" losa i tako u krug. To je klasicni princip birokratske povratne sprege koja je u totalu negativna ali gde pojedinacni koraci u kaskadi mogu biti pozitivni ili negativni pa sve zajedno daje prilicno haoticnu sliku.Ovo je slican fenomen globalnom zagrevanju - negde lokalno ono rezultira hladnijom, negde kisovitom, negde suvljom a negde tropskom promenom klime ali je zato u globalu rezultat otopljavanje kad se sumiraju i komplementiraju svi efekti zajedno. Edited by Anduril
Link to comment
:lol: Ja u prolazu, pa vidim da me pominjes, pa eto. E, opusteno samo, it's just money. <- Can't buy love. :thumbsup: Kad svajc.franak devalviran, berza im skocila odmah 5%. Tzv "tangible assets" ne samo zlato odrzavaju vrednost kadvaluta pada. Problem je sto zalihe robe, zemljiste, zgrade i sl, ne mozes pod misku, pa nosi. S.franak je ojacao jer dobio tzv "safe heaven" status. Devalvacija dodje ko kazna za one koji se tu uparkirali, bezeci od opste zbrke. Za metale je to dobra vest u sustini. 30tih god proslog veka, kazu da se kapital ponasao upravo tako, bezao je u strahu kao sumanut, sa jedne strane broda na drugu svo vreme.(H.Hoover memoari) a ljuljalo se sve vise. :cry: Sledeca oluja koja stize, onu iz 2007me ucinice nalik povetarcu. Bice to mix, laganog sloma socijalizma tog tipa, i brze valutne/duznicke krize. Ja bar to tako vidim. Ko veruje u cikluse/proracune, od 1989, ako se high uzme ko polazna tacka...Pa kraj 2015te, boom tras. Eto, ja idem na taj scenario, svako ima neku svoju varijantu/procenu i to je ok, tako i treba da bude.. Alane Oprosti - nedavno, again -
I on ne menja pricu, super, fine with me...dobra volja je najbolsha, Kekec. :lol: Peace.
Link to comment
Kad ukines Glas-Stigl akt i tako velikim investicionim bankama das mogucnost da preko normalnih banaka muzu i spekulisu zajednickim (a ne svojim) parama pa jo snizis kamatne stope na oko 1% i posle ih jos osiguras od rizika gubitka kroz bejlautove i QExx to meni lici na (monetarni) socijalizam.
Pa Glas-Stigal akt je regulacija.Ako ga ukines onda je to deregulacija.Ako dozvolis hordi neobrazovanih i priglupih ljudi da ulete na berzu i u nekretnine eto ti efekta krda i baloncine.Ako nema regulacije, sta ce da stiti stabilnost finansijskog sistema. Da nece razum svetine :)I dolazimo do kljucnog filozofskog pitanja koje je u korenu teorije liberalnog kapitalizma, sta je jace pohlepa ili razum ?Liberalni kapitalizam pada na teoriji velikih brojki: ako pogresi (bankrotira) hiljadu ljudi nije problem, ko ih ebe nek snose posledice, ako bankrotira milion i to se moze prevazici, medjutim sta ako bankrotira 100 miliona ?Too big to fail, zvuci poznato :)
Link to comment
Zar nije to isto, dolar i obveznice su ko 2 oka u glavi. Ako jedno pukne puci ce i drugo.--Nije, ovo prvo kad bi krenuli, nastala bi panika na izlazu, guzva na vratima, vrtoglavi pad. To oni ne zele. Ovako za svoj novac dobiju real assets.Sto bas 2015, jel ima neka formula, ili onako odokativno cenis ko u kladionici :)--Formula je ekonomski ciklus, na bazi 4,3god. A sta cemo sa liberalizacijom finansijskog trzista negde oko 2000-te i globalizacijom, jel i to tekovina komunizma ?
Pisao sam ja o tome davno, i da ce puci na derivativima vezanim za nekretnine, konkretno. Pre nego sto to bi.Pa povezano je, ali osnovni uzrok je taj, politicka-ekonomija, akcenat na ovo prvo. Politicari/CB/glavni berzanski faktori, valjda su povezani, jok, srecu se u parku samo. Slucajno. Kad hrane golubove. :lol: Za npr ludilo sa nekretninama, derivativi dodju kasnije. Inicijator su bile vestacki niske kamate, ispod nivoa inflacije. Zdruzene snage Mup-a(Fed/Gov) vs normalna korekcija. Tek posle krece juris/zahvaljujuci deregulaciji/derivativi. Ali, uzrok je sto su davani pogresni signali investitorima. Mesanje drzave je sprecilotrzisnu korekciju vec tada.Moj je stav da je point of no return predjen, da se odlaganjem korekcija dovelo do jos veceg problema, da se ide na obezvredjivanje valuta, da je problem multidecenijski nagomilan. 71god je vec bio nastao problem u USA, tadasnjeg duga, tad ne bi globalizacije bas. Socijalizam shvatiti u smislu sve veceg mesanja drzave, kao i gomile nebuloznihdrzavnih programa, ne bi li se consumer navukao. Sto mi za ciljeve daje 4-5h zlato, mozda 6500 kao neki ekstrem, 200-250 srebro/400 kao ekstrem. Stvar je procene, kad cifre bile 350/7, sadasnje su delovale ko naucna fantastika. Ko misli da je tu balon, da ce cifre da zveknu, pa uradice suprotno, prosto. Tako i treba da bude, zato i jeste zanimljiva igra.Sto smo svi tu smesniji, turnir je uspesniji. :lol: Vidimo za koju god, lagano.Ako se dese te cifre, znaci da sam bio u pravu, eto.Peace.
Link to comment
Hm, pa upravo ovo je klasicni primer kako ta zamena teza funkcionise kad se prica o "liberalizaciji" uopste. Da pojednostavim: imas jedan glavni zakon (Federal reserve akt) koji drasticno i sustinski ukida ili regulise trziste/monopol u nekom domenu (u ovom slucaj novac) a koji daje sasvim ocigledne prednosti i privilegije jednoj grupi. Onda kasnije mozes da uvedes dodatne zakone koji ce da ogranice negativne efekte ovog prvog (Glas-Stigl), sustinskog i to onda izgleda kao prekopotrebna "regulacija" trzista. Dakle, drzava regulise problem koji je sama stvorila sto na kraju uvek rezultira sa jos vise problema koje treba regulisati. Zatim tokom godina imas citavu dzunglu takvih regulacija koje malo ko shvata i koje pocinju da guse ceo sistem a izlaz se trazi u "liberalizaciji", tj. ukidanju nekih od ovih regulacija (od cega opet profitiraju oni koji su najblizi regulatoru) koje zatim ocigledno rezultiraju u jos vecim negativnim efektima inicijalnog zakona pa se time zakljucuje da je "liberalizacija" losa i tako u krug. To je klasicni princip birokratske povratne sprege koja je u totalu negativna ali gde pojedinacni koraci u kaskadi mogu biti pozitivni ili negativni pa sve zajedno daje prilicno haoticnu sliku.Ovo je slican fenomen globalnom zagrevanju - negde lokalno ono rezultira hladnijom, negde kisovitom, negde suvljom a negde tropskom promenom klime ali je zato u globalu rezultat otopljavanje kad se sumiraju i komplementiraju svi efekti zajedno.
Znam Andurile, znam. Jedino sto ja ne pusim preterano pricu o povratku na zlatni standard.
Link to comment
Pa Glas-Stigal akt je regulacija.Ako ga ukines onda je to deregulacija.
Ono sto Anduril pokusava da ti objasni je da Glas-Stigal regulacija koja je postala potrebna samo zato sto je pre nje uvedene jedna druga regulacija koja se zove Fed.Tj. Glas-Stigal je samo jedan mali deo slagalice, i stvar koja ne bi bila uopste potrebna da ne postoje neke druge regulacije koje omogucavaju divljanje po berzi koje cini dodatnu regulaciju zvanu Glas-Stigal potrebnom.
Link to comment
Za npr ludilo sa nekretninama, derivativi dodju kasnije. Inicijator su bile vestacki niske kamate, ispod nivoa inflacije. Zdruzene snage Mup-a(Fed/Gov) vs normalna korekcija. Tek posle krece juris/zahvaljujuci deregulaciji/derivativi. Ali, uzrok je sto su davani pogresni signali investitorima. Mesanje drzave je sprecilo trzisnu korekciju vec tada.
Pa vestacki niske kamatne stope su deregulacija finansijskog sektora u sirem smislu. Kao i smanjenje obaveznih rezervi, npr. Sve ono sto omogucava bankarima siri manevarski prostor.Obrnuto, podizanje kamatnih stopa je regulacija, tj stavljanje bankara i spekulanata na lanac.
Link to comment
Ono sto Anduril pokusava da ti objasni je da Glas-Stigal regulacija koja je postala potrebna samo zato sto je pre nje uvedene jedna druga regulacija koja se zove Fed.Tj. Glas-Stigal je samo jedan mali deo slagalice, i stvar koja ne bi bila uopste potrebna da ne postoje neke druge regulacije koje omogucavaju divljanje po berzi koje cini dodatnu regulaciju zvanu Glas-Stigal potrebnom.
FED je uveden jos pre 100 godina.Jel ti to hoces da kazes da je liberalni kapitalizam utopija koja nikada nije postojala, slicno kao i komunizam (ne mislis valjda da je Staljinov SSSR ideal izvornog komunizma).
Link to comment
Pa vestacki niske kamatne stope su deregulacija finansijskog sektora u sirem smislu. Kao i smanjenje obaveznih rezervi, npr. Sve ono sto omogucava bankarima siri manevarski prostor.Obrnuto, podizanje kamatnih stopa je regulacija, tj stavljanje bankara i spekulanata na lanac.
Mislim da imamo problem sa terminom 'regulacija'. Regulacija je po definiciji sama cinjenica da centralna banka uopste postavlja kamatne stope. I kada su niske, i kada su visoke, to je regulacija. Slicno je i sa obaveznim rezervama - da li centralna banka propise 1% ili 15%, to je opet - regulacija. Sam cin tog propisivanja je regulacija. Regulacija je sama cinjenica da je bankama (i nikom drugom) dozvoljeno da prave novac (bukvalno - da ga proizvode, stvaraju ni od cega) a obavezna rezerva je samo dodatak na tu regulaciju - tj., regulacija regulacije.I koj moj uopste uvodimo Staljinov SSSR u ovu pricu? 'Liberalni kapitalizam' je dosta rastegljiv termin, a kapitalizam u jednoj drzavi svakako postaje manje liberalan uvodjenjem centralne banke (kao sto je Fed).Btw ja ne kazem nuzno da je svaka regulacija losa i da regulacija ne treba da bude. Samo da cesto ono sto nam se cini kao 'deregulacija' zapravo nije deregulacija do kraja, vec samo promena regulacije tako da se, kao sto kazes, bankarima siri manevarski prostor.
Link to comment
Znam Andurile, znam. Jedino sto ja ne pusim preterano pricu o povratku na zlatni standard.
Ni ja - meni je blizi Hayekov free money model. To je danas u elektronsko doba verovatno daleko najbolje resenje jer obezbedjuje fleksibilnost koju zlatni standard nema kao i slobodnu konkurenciju.
FED je uveden jos pre 100 godina.Jel ti to hoces da kazes da je liberalni kapitalizam utopija koja nikada nije postojala, slicno kao i komunizam (ne mislis valjda da je Staljinov SSSR ideal izvornog komunizma).
Ono sto imamo danas su samo naznake liberalnog kapitalizma u odredjenim domenima privrede (mobilna telefonija, internet itd.) i u razlicitim drzavama u razlicito doba. Uspon Hong Konga ti je recimo liberalni kapitalizam gde mnogo godina siromasni slojevi nisu placali nikakav porez a i pored zle "kapitalisticke/izrabljivacke pohlepe", danas tamo vlada relativno visok standard, dobro skolstvo i zdravstveni sistem sa dugackim zivotnim vekom. Ista prica se ponavlja i u mnogim kineskim slobodnim zonama koje su delimicno preuzele taj model. No, i tamo vlada taj sistem samo zato sto je ocenjeno da je najefikasniji a ne zato sto smatraju da je sloboda i liberalizam sam po sebi vredan (sto se da videti po njihovom tretmanu ostalih ljudskih prava osim ekonomskih). To je osnovna utilitaristicka greska koju su napravili i Britanci tokom 19. i pocetkom 20. veka kad im se ucinilo da je nemacki/Bizmarkov model planskog kapitalizma bolji/efikasniji pa je to i bio razlog Kejnzovog uspona. Ima dosta dobrih opisa kako je Kejnz tridesetih flip-flopovao i kako se na kraju uslihtao tadasnjim vlastodrscima obezbedjujuci sebe kao sto to rade sve do danas mnogi "veliki" ekonomisti i tzv. "eksperti" cija su makroekonomska predvidjana i recepti sa naucnog stanovista totalni promasaj ali zato od velike kratkorocne koristi politicarima/vladarima (kao sto je to nekad bila crkva/teolozi koji su davali alibi). Dugorocno malo ko pamti a kamoli da nesto odgovorno planira ili odgovora za svoje postupke i promasene rezultate.Sto se Fed-a tice, mnoge drzave su funkcionisale sasvim pristojno i bez centralne banke a sama Amerika je svoje zlatno doba razvoja i akumulacije kapitala ostvarila upravo u vreme kad nije bilo Fed-a sa danasnjim monopolistickim ingerencijama. Edited by Anduril
Link to comment
Znam Andurile, znam. Jedino sto ja ne pusim preterano pricu o povratku na zlatni standard.
Ne mislim ni ja da je moguc u onom predjasnjem obliku. Ali da ce doci do novog monetarnog sistema, stvaranja dogovorom neke nove svetske valute, gde ce jedna od komponenti da bude zlato, to da. I da, kao i sve, i to ce biti balon. Samo sto ja ne mislim da je to sad, vec smatram da divljastvo tu tek predstoji. (mix straha od inflacije, nepoverenja u valute, safe heaven, pohlepe, juris da ne zakasnim, navala azijata itd) Ajmo, bez sentimentalnosti i navijanja, podaci - USA, nakon 2 sv rata, 60% svetskog GDP-a. Sad 24%. Kina + Indija zajedno je vec vise od toga. Do kraja decenijeKina je vec na mestu br 1. Deset god nakon toga, eto Indije odmah tu, to su procene. Dug, 100% gdp-a. Dodamo count state i local debt, to je 170%. (vise od Grcke). Dodamo soc.security/medicare 460%.Dodamo unfunded medicaid, to je vise od 600%. Pera zaradjuje 10h necega godisnje. A treba da ispise cek na 60h. Na koju foru? Dakle, preteran dug ko resenje ima - uvodjenje nevidjeno zestokih mera stednje, ili lagano a bolno vracanje duga, ili default/bankrot, ili...printing press, obaranje vrednosti valute i duga. I sta ce odabrati? Ja mislim da ovo tacna konstatacija - If the west is to stimulate its own economy again, its politicians need to create an environment of low taxes and less regulation. The natural entrepreneurial instincts of businessmen will then invest, create new companies, products, services, and jobs. Inventive genius will flourish again.Unfortunately, the political norms at present are charging headlong in the wrong direction. We have big government that overrides market forces and imposes excessive regulations thereby creating a nanny state.( :lol: ) In the process they have created unrealistic expectations of entitlement.These policies will need to be reversed and, when they are, it will lead to social unrest.Peace.
Link to comment

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...