Jump to content
IGNORED

Jezičke adoumice™


bus

Recommended Posts

Ne može kraće. Engleski je po morfološkom tipu uglavnom analitički jezik, što znači da će broj morfema po reči biti bliži broju jedan nego u srpskom, koji je sintetički (flektivni) jezik. Neizbežni rezultat ovoga je veći broj reči u rečenici za engleski, čak i u slučajevima gde prevodni ekvivalenti imaju sličnu morfološku strukturu (a ne veoma različitu, kao što je slučaj u ovoj rečenici). Drugo, i sintaksička tipologija pomaže srpskom po pitanju broja reči u rečenici. Između ostalog, srpski je pro-drop jezik (neobavezan zamenički subjekat) i nema obavezne determinatore (kao npr. član ili neki prisvojni, neodređeni, itd. oblik) u imeničkim frazama gde je glava fraze nebrojiva imenica u jednini (crvena jabuka = a red apple)....When your skin crawls, it's an altogether different level of unpleasantness than w/ goosebumps. Baš ti je, ono, mnogo jezivo i gadno, a sa goosebumpsima si se samo malo zgadio ili uplašio. "It gives me the chills" je negde između.

Link to comment
Беш таки језик.
Sećam se slogana koji je (ako se ne varam) ASDA, lanac supermarketa u Britaniji, imala devedesetih:ASDA. Pocket the difference. Evo primera gde bi srpski bio daleko nezgrapniji ako bi pokušao da izrazi baš ovo što govori engleska rečenica. ("Stavite si u džep ono što uštedite kod nas"). Naravno, snalažljivi prevodilac bi potrežio neki funkcionalni ekvivalent i ne bi se držao značenja k'o pijan plota.
Link to comment
То је одувек била моја мана, да тражим логику у језику, где увек има више историје него логике <_< .
Vee vill reform you here. You are shoving ze first signz. :fashisto:
Link to comment
Sećam se slogana koji je (ako se ne varam) ASDA, lanac supermarketa u Britaniji, imala devedesetih:ASDA. Pocket the difference. Evo primera gde bi srpski bio daleko nezgrapniji ako bi pokušao da izrazi baš ovo što govori engleska rečenica. ("Stavite si u džep ono što uštedite kod nas"). Naravno, snalažljivi prevodilac bi potrežio neki funkcionalni ekvivalent i ne bi se držao značenja k'o pijan plota.
Разлику у џеп? Edited by расејан
Link to comment
Sad bih ja mogao (kad bih se služio tvojim sredstvima :P ) da pitam "a šta razliku u džep?" Zašijte? Smuvajte? Natočite? :lolol:
I could likewise ask "difference between what *". And who was it directed to? Me? Didn't say so.Цврц код рекламне поруке јесте да се звучни залогај скрати до треће даске а да остане смисао, што краћи а јебитачнији.А то колико код нас може да се изостави а да смисао остане... "шунку на астал, ми сви око астала, есцајг у шаке и удри". Овде недостају бар три глагола, субјекат се канда шетао (нисмо сви заједно мећали шунку на астал, то је посао за једног, ал' смо сви сели) и опет ништа не фали.(pjaf): * ...and the other what. Edited by расејан
Link to comment
Da li neko zna odakle nam u jeziku reci "ofrlje" i "frliti"? Ako neko moze da barem onako ofrlje objasni. :lol: Ili da te reci frlim u zaborav. :lol:
?Фрлити? је ?бацити?. Сачувало се у македонском.
Link to comment
?Фрлити" је ?бацити". Сачувало се у македонском.
А постоје и данас у српском облици "фрљати се (нпр терминима)" и "заврљачити".
Link to comment
?Фрлити? је ?бацити?. Сачувало се у македонском.
Bas sam blesava! Postavila sam pitanje na pogresan nacin. :lol: Znam sta znace obe reci nego sam zapravo mislila na to odakle te reci dolaze? Naravno, vama zahvaljujem na pokusaju da mi pomognete. Ali kako mi pomoci kad ne znam da se formulisem. :)
Link to comment

Nemam odgovor, ali, dok sam razmišljao o "zafrljačiti" (za frl/ljiti nisam nikad čuo), setio sam se engleske reči "hurl" i zapitao se da li postoji neka veza između njih, jer je f : h vrlo česta korespondencija u srodnim jezicima. Koliko sam uspeo da iskopam, nema potvrđene veze nazad do indoevropskog, čak, u okviru germanskih jezika ni do protogermanskog, pa ni do nekih kasnijih faza. U drugim zapadnogermanskim jezicima, s raznim značenjima, postoje reči "hurreln" (niskosaksonski i frizijski), "horrel" (holandski), i "hurlen" (u nekim visokonemačim dijalektima).Sve u svemu, ova reč najverovatnije ne dolazi iz indoevropskog perioda. Ako nije pozajmljenica, moguće da je prosta onomatopeja. U svakom slučaju, šanse da neke dve reči u bilo koja dva jezika imaju jako sličan ili isti oblik (i povezana značenja!) su prilično velike i ovo se dosta često dešava.

Link to comment

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...