Jump to content
IGNORED

Jezičke adoumice™


bus

Recommended Posts

Koje izdanje? Cini mi se da sam bas u SJP video oblik Istanbul, zato i pitam. Ja sam za Istambul, ali u prevodu novog Pamuka svuda stoji Istanbul.@autobus: bonbona ili bombona? cool.gif Seint bat?
Ja izgovaram IstaMbul i BoMbona, ali pishem Istanbul i bonbona.Za ovo prvo (Stambol kapija ) mi je jasno, al sto ovo sa bonbonama radim,ne znam ni sama.
Link to comment
A da li ti je u jednini isti kvalitet akcenta (uzlazni, silazni), ili varira u i između reči?
Није исти, варира. Код суда је као и код тебе- дугосилазни у номинативу, акузативу и вокативу, а дугоузлазни у осталим падежима.
Link to comment
...al sto ovo sa bonbonama radim,ne znam ni sama.
Ту је на делу једначење сугласника по месту творбе (Н испред Б и П прелази у М: одбрана-одбрамбени).
Link to comment
Није исти, варира. Код суда је као и код тебе- дугосилазни у номинативу, акузативу и вокативу, а дугоузлазни у осталим падежима.
Jes', al' kod kog? :D
Link to comment

:P Даклем, 'ајде прецизно: на које год значење да мислим, увек ту реч акцентујем као ти суд правде у једнини (дугосилазни у номинативу, акузативу и вокативу, а дугоузлазни у осталим падежима), а у множини као што ти акцентујеш суд ждрања (краткоузлазно).А речника ни од корова...

Edited by LaRicca
Link to comment
Koje izdanje? Cini mi se da sam bas u SJP video oblik Istanbul, zato i pitam. Ja sam za Istambul, ali u prevodu novog Pamuka svuda stoji Istanbul.
4. izdanje, 2007. godinaI ja se secam da Klajn daje Istanbul u Recniku nedoumica. Cudno posto je on sastavio i recnik u SJP-u. :DPravopis Milorada Desica daje samo Istanbul. Mislim da ne mozemo iskljuciti nijedan oblik kao nestandardni buduci da vazeci Pravopis iz 1993. ne kaze nista o tome. Licno prednost dajem Istanbulu.
E, daj ako te ne mrzi provračaj za ovu pravdu i ždranje od gore iz tvog starostavnog rečnika.
Da vidimo sta kaze starostavni recnik i starostavni Stevanovic. :DZa pravdu bas onako kako si napisao, samo sto naravno genitiv mnozine ima duzine na poslednja dva sloga (kao i uvek). Vokativ je casni s?de. Za zdranje isto, samo je to jedna od onih imenica gde se dativ i lokativ jednine razlikuju te je prema s?du ali u s?du. Mada ocito je da neki govornici ovo neutralisu u jedan oblik (ja prvi :lol:). Genitiv mnozine moze biti onako kako si ti napisao (opet sa duzinama) ali i sud?vā. Mada verujem da ovo drugo niko vise ne koristi.Znaci jos jednoms?d, s?da, s?du, s?d, s?de, s?dom, s?du | s?dovi, s?dōvā, s?dovima, s?dove, s?dovi, s?dovima, s?dovimas?d, s?da, s?du, s?d, s?de, s?dom, s?du | s̏udovi, s̏udōvā/sud?vā, s̏udovima, s̏udove, s̏udovi, s̏udovima, s̏udovimaprvo pravda, drugo zdranje Edited by Bolek
Link to comment
Ja mislim da je moj kratki akcenat na sudu ždranja™ silazan, ali za to mi već treba precizna instrumentacija da izmerim.
Тај суд ждрања™ постоји и овде, у мом комшилуку - у тржном центру је, пише "food court". Међу оноликим рекламама никако да уочим кад су рочишта, а баш бих хтео да видим на колико ће да осуде Мек.(пјаф™:) И, донекле невезано за ово, установили смо да је својеремено у Зрењанину радио ноћни суд, ал' је био бушан. Тј прошли смо поред Суда око поноћи, и радио је ваљда (унутра је горело светло) и негде са степеница се сливао млаз... Edited by расејан
Link to comment

Ако добро схватам, теорија се и овде држи златног правила: „Мож’ да бидне, не мора да значи”. Мој скромни допринос практичном стању (онако како сам говорио док овде није покренуто ово питање :)) врло је једноставан, и гласи:– У једнини ждрање и правда све исто;– У множини ждрање* са кратким „у”, правда са дугим ”у”.(*датив и локатив множине ждрања са дугоузбрдним О чуо сам од оних који кажу и „прелАзити” и сл.. Као неком чији су гени разасути на четири важна пункта Ибарске магистрале – Рашка, Краљево, Љиг, Београд, то ми изазива психореуматске промене у ушним кочичицама. Шта важи дуж источне кичме Србије, није моје да процењујем).

Link to comment

Bolek, hvala na iscrpnom provračanju. Rasejani, možda će tamo taj tvoj Big Mac i da krunišu, možda neće da mu sude. ...Mislim da mi je ovo s padežima i akcentovanjem samo potvrda onoga što su nam stalno govorili u raznim metodologijama istraživanja: podaci koje istraživač dobije sam od sebe su taman toliko dobri da se njima potpali vatrica....Pitam se takođe kad li će se standard apdejtovati da odražava stanje stvari na terenu (kao sva ova silna spajanja koja su se odigrala). Mislim da neće skoro. A i čiji bi govor trebalo uzeti za normu kad razlike očito postoje i između susednih gradova. (gradOOOOOOvaaa?)

Link to comment
Ja mislim da je moj kratki akcenat na sudu ždranja silazan, ali za to mi već treba precizna instrumentacija da izmerim.
Изгледа да је тако! Инструменти су ми зрели за Баждаревића, и мало теже то процењујем код бачког нагласка. Вероватно зато што терен оскудева у збрдаздолицама, па човеку треба васер-вага да види да л' се пење или силази. Покушаћу да се у пригодним приликама коригујем према староставном Стевановићу (хвала Болеку!), и направим разлику између јазавца пред органом и jazzавца пред храном. (Тврдоглави би метафизичко поткрепљење једнаког акцентовања оба суда нашли у чињеници да се готово свако, кад има посла са правдом- ждере, а када неумерено ручка- правда се). Edited by LaRicca
Link to comment

Mene od jutros intenzivno zanima nesto sto sam cula. Naime, culi ste verovatno "cvrc Milojko". Milojko me uopste ne zanima. Nego me zanima ono "cvrc". Otkud to? I sta znaci. Postapalica? Kad bih jos znala kada je pocelo da se koristi gde bi mi kraj bio. :lol:

Link to comment
Mene od jutros intenzivno zanima nesto sto sam cula. Naime, culi ste verovatno "cvrc Milojko". Milojko me uopste ne zanima. Nego me zanima ono "cvrc". Otkud to? I sta znaci. Postapalica? Kad bih jos znala kada je pocelo da se koristi gde bi mi kraj bio. :lol:
U Recniku Matice srpske za cvrc stoji "uzvik za odbijanje, odricanje: nema nista od toga". Poreklo je verovatno onomatopejsko i u vezi sa glagolom cvrcnuti sto se obicno vezuje za alkose, ali postoji i jos jedno znacenje "ispustiti izmet (o manjim pticama)". Nimalo romanticno. :lol: Inace za sve one koji nemaju pristup starostavnim recnicima preporucujem Hrvatski Jezicni Portal http://hjp.srce.hr/ koji za bazu ima Anicev recnik. Daje podatke o akcentuaciji, a neretko i o etimologiji, mada se uvek moze postaviti pitanje tacnosti takvih podataka u recnicima opsteg tipa. :)
Link to comment

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...