Jump to content
IGNORED

Jezičke adoumice™


bus

Recommended Posts

Sta bi rekla da je bila u rusiji i videla Майкл Джексон
Морам једном да прекопам по кршу и да пронађем грампластенке „Солнце мојеј жизни” од Стевија Уандера, па албуме група „Ју-Би 40” и „Голубије плаво”, па... још којешта. Само, то је био такав квалитет нарезивања да смо ми, све до гашења производње грамофонских плоча, о тако нечему могли само да сањамо.
Da ne pričamo tek o tome da bi mnogi koje ja znam to napisali kao Majkl Đžekson. :D
Као мој колега Ниђа (који никада неће постати менађер).
To se jedino da uporediti sa šokom kada dete sazna da Santa ne postoji.
Не постоји?!!
Link to comment
Морам једном да прекопам по кршу и да пронађем грампластенке ?Солнце мојеј жизни? од Стевија Уандера, па албуме група ?Ју-Би 40? и ?Голубије плаво?, па... још којешта. Само, то је био такав квалитет нарезивања да смо ми, све до гашења производње грамофонских плоча, о тако нечему могли само да сањамо.
Но ти погоди ко је био Генедељ... о томе је и Клајн писао својевремено (ваљда... ма, неко је писао, сећам се).
Као мој колега Ниђа (који никада неће постати менађер).
Плаћам пиво за теглу (од) Агрокомерцовог ђема. Може и само слика. Ђем није битан (мада бих волео да видим како су успели да га скркају у теглу), него етикетЛа.
Не постоји?!!
Па није то Деда Мраз - тог су и моја деца виђала. Глумио га један мој другар из гимназије, а деца приметила да смо ми засели да попричамо док прође време после приредбе. Пакетиће смо, наравно, слагали сами по жељи, из дућана преко пута (кад радиш у трговини, може се :)), и деца после закључе да су добиле све што су и хтеле, зато што је Деда Мраз татин друг...
Link to comment
Но ти погоди ко је био Генедељ...
Колико знам, није се бавио гирургичеством, а да ли је пушио „Герцеговину”, то већ не могу да сигурам...
Link to comment

Namerno ne stavljam ovo u Bisere i slicno jer mi je prava nedoumica da li zapravo neko razume sta se htelo reci ovim recenicama ili delovima recenica i sta je dodatni uzrok svemu osim neznanja. Napominjem da ovakav ugovor "kruzi" odavno i skoro da se nista ne menja u njemu. :ph34r:-

[...] x, holder Serbia passport number ******* hereinafter referred as the “X” [...]- Whereas, the X; has the authority to [...]- After the guarantee given for the payment of the credit then 1 year, start will be given to the credit.- X, here, does not abdicate from all benefits and the protections proposed them.- All or any adding or changes or extensions will be by the confirmation of the parties in written and will attached to the agreement by the signature and the seal of the parties- X and Y are agreed that [...]- The changes at the contact numbers or the addresses must be related with [...]- By the signing, this agreement will establish the acceptance of all clauses and conditions.- The aim of the agreement is; to [...]- The other party will inform the conditions that obtain against the performance and the fulfilment of the agreement in written.

Link to comment

kako da pravilno napisem "srednjo evropskoj"?Spojeno, sa crticom izmedju, odvojeno? Ili mozda srednjE evropskoj (prestonici)? Skroz sam se sad zbunila. Hitno je. Hvala.

Link to comment
kako da pravilno napisem "srednjo evropskoj"?Spojeno, sa crticom izmedju, odvojeno? Ili mozda srednjE evropskoj (prestonici)? Skroz sam se sad zbunila. Hitno je. Hvala.
Srednjoevropskoj, zajedno.edit: srednje- koristimo kad označavamo stepen ili količinu srednjeproduktivan, srednjerazvijen, mada ovo može i odvojeno, zavisi od konteksta, kaže Klajn. Edited by stormy
Link to comment

Ja bih tako rekla. Neko kaze i "nazula", a isto vazi i za cipele i sve sto ide na nogu. Obuti je istog porekla kao i obuci, a obuva se obuca i oblaci obleka npr. u Hrvatskoj. :)Suprotno je, naravno, izuti cipele. Mada se cuje i skinuti (kao i za odecu).O oblačenju cipela i papuča Edit:

Milan Šipka Naš narod stvorio je, ili, kako je Isidora Sekulić govorila, iznitio, desetak različitih glagola, i dvostruko više glagolskih imenica i drugih srodnih reči, koje se odnose na stavljanje (ili navlačenje) i svlačenje odeće i obuće. To su: obući/oblačiti i, obrnuto, svući/svlačiti, zatim obuti/obuvati i izuti/izuvati, nazuti/nazuvati i sazuti/sazuvati, pa navući/ navlačiti, natući/naticati, ustaći/usticati, nabiti/nabijati, ogrnuti/ogrtati i sl.; otuda onda i oblačenje, navlačenje, obuvanje, nazuvanje, naticanje, nabijanje, ogrtanje, i, suprotno tome, svlačenje, izuvanje, sazuvanje kao i pridevi obučen, svučen, obuven, izuven, odeven, neodeven, razodeven itd. U savremenom našem razgovornom jeziku, naročito u gradovima, ali i u novinama, na radiju i televiziji, sve se ređe poseže za tim rečima, pa se upotrebljavaju uglavnom samo dva glagola: obući/oblačiti i svući/svlačiti, uz, naravno, odgovarajuće glagolske imenice i izvedene prideve. Tako se onda u nas sve oblači i svlači: odelo, kaput, košulja, pantalone, suknja, haljina ili jakna (što je u redu), a uz to i čarape, cipele, papuče, natikače, nanule, pa čak i kapa, kravata, tregeri i kaiš (što nikako ne ide, jer se protivi zdravom jezičkom osećanju). U našim selima, među seljanima, čak i onim nepismenim, nema takve zamene reči i leksičkog siromašenja jezika. Tu se zna tačno šta se oblači, šta obuva, šta nazuva, natiče, ustiče ili navlači. Zato je i u Rečniku Matice srpske zabeleženo da obući znači: „staviti odelo, ruho ili deo odela na telo (sebi ili drugom)” (III, 891). Prema tome, može se obući/oblačiti (od ob-vući/ob-vlačiti, tj. navlačiti) odelo, kaput, košulja, pulover, džemper, prsluk, pantalone, haljina, suknja, pa čak i rukavice i sl. Nasuprot tome, obuti znači: „navući obuću na noge (sebi ili drugom)” (III, 891). Po tome se cipele, čizme, ili patike, teniske i sl. obuvaju. Istina, u Rečniku Matice srpske naveden je i jedan primer, i to iz pera pisca Laze K. Lazarevića, koji pokazuje da se umesto obuti upotrebljava i obući: „Morao bih bar na jednu nogu obući cipelu.” Ali to samo pokazuje da se mešanje reči obući i obuti javlja još u XIX veku. Antonim (reč suprotna značenja) glagola obući je svući (koji, kako ćemo videti, ima i šire značenje), a od obuti — izuti: „svući, snimiti, skinuti s nogu (obuću), osloboditi se obuće” (RMS, II, 441b). Antonim svući ima šire značenje: podrazumeva i odeću i obuću. Taj je glagol u Rečniku Matice srpske protumačen ovako: „skinuti (odeću, obuću) i sl.” (V, 708a). Odeća se, dakle, uglavnom oblači i svlači, mada se za neke „odevne predmete” kaže da se natiču, ustiču, nabijaju i sl. (kapa, šešir, šubara, šajkača), a obuća se obuva ili nazuva i, suprotno tome, izuva ili sazuva. Papuče, nanule i sl. mogu se i navlačiti ili naticati, dok se čarape i nazuvci („polučarape” što se nazuvaju preko čarapa) uglavnom nazuvaju i sazuvaju. Od svih ovih reči najšireg su značenja staviti/stavljati i skinuti/skidati, jer se jednako odnose i na odeću i na obuću, pa i na čarape, nazuvke i druge „odevne predmete”. Možemo, dakle, staviti ili skinuti kapu, šešir, šubaru, šal, kravatu (kako se obično i govori), ali i kaput, mantil, pantalone, cipele, čizme, čarape, nazuvke itd. Sve je to zapisano u Rečniku Matice srpske i drugim našim rečnicima, ali se ipak u govornoj praksi to bogatstvo različitih reči s jasno iznijansiranim značenjima i upotrebom zanemaruje i svodi uglavnom na dva glagola: obući/oblačiti i svući/svlačiti.

Edited by FranziskaKafka
Link to comment

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...