kud_genijalci Posted September 27, 2011 Share Posted September 27, 2011 ne shvatam kako iz ovog sledi da nismo u pravu?! kad vec listas, sta pise u tvom recniku za "imati seks"?U vreme kada je gospodin M. Moskovljević pisao rečnik, nije se govorilo imati seks već ašikovati.U nekom drugom, novijem dodouše, rečniku piše - "uh, mnogo je dobro" - Link to comment
pp34 Posted September 27, 2011 Share Posted September 27, 2011 mislim da je darling u pravu i da je u pitanju nedoumica/nesigurnost u obracanju sa imas/imate pa vecina izgovara neutralno ima. Link to comment
anantaram Posted September 30, 2011 Share Posted September 30, 2011 (edited) Poreklo a-a? Edited September 30, 2011 by anantaram Link to comment
anantaram Posted October 1, 2011 Share Posted October 1, 2011 Kako je strucno objasnjenje onog "r" izmedju 2 suglasnika? Da li je to samoglasnik, ili slogotvorni suglasnik, ili nešto treće? Link to comment
Father Jape Posted October 1, 2011 Share Posted October 1, 2011 (edited) Ako pričamo o samoj prirodi glasa, svakako je u pitanju konsonant. Ovo 'vokalno' se odnosi na to da u tim rečima vrši tradicionalnu funkciju vokala, tj. 'nosi' slog, čini nukleus sloga (dakle tokom njega se ostvaruje tonska kontura akcenta, recimo dugosilzni u krv itd.).Zato se ponekad uvode dve dinstinkcije: vokal/konsonant i vokoid/kontoid. U tom kontekstu, srpsko /r/ je uvek kontoid (zapravo ponekad kombinacija vokoida i kontoida, vidi niže), samo što je nekad silabičko (vrši funkciju koji unače vrše vokali), a nekad nesilabičko.Što se same fonetske prirode glasa tiče, u pitanju je ili alveolar tap (kada jezik samo jednom udari u alveolarni greben; mi nemamo poseban izraz za to) ili alveolar trill (kada jezik udari više puta o alveolarni greben, u srpskom gotovo nikad više od tri puta; ovo mi zovemo alveolarni vibrant).Ono što je bitno dodati je da se pre, a ponekad i posle, tih udara jezika o alveolarni greben javljaju mali pomoćni vokali neutralnog tipa, centralog tipa - dakle [ə] (kao na početku engleskog above, ili u srpskom u imenima slova: 'B' = /bə/). To je posebno slučaj kod ovih reči gde je /r/ između dva suglasnika. Ovo znači da bi detaljna transkripcija jednog od tipičnih načina da se izgovori recimo reč prst na srpskom (primer, tj. snimak sa spektrogramom iz Fonologija srpskog jezika, Petrović i Gudurić 2010) bila: [pərᵊst]Ono što varira dakle je prisutvo i trajanje pomoćnih vokala pre i posle dodira jezika sa nepcem, i broj kontakata, tj. brzih udara o nepce. Edited October 1, 2011 by Father Jape Link to comment
anantaram Posted October 5, 2011 Share Posted October 5, 2011 Da, ustvari se radi o shwa+r kada se u srpskom r nadje imedju suglasnika. Samo to coveku ne pada napamet.Ali ipak je moguce izgovoriti r (kao samogl.) bez dodirivanja nepca, kao sto rade ameri? To onda potpada pod definiciju vokoida "central oral resonant". Link to comment
Father Jape Posted October 5, 2011 Share Posted October 5, 2011 Da, to što Amerikanci imaju u bird ili father se najčešće vodi kao rhotacized vowel. Link to comment
anantaram Posted October 5, 2011 Share Posted October 5, 2011 Kako se to zove u srpskom?Ali to je ipak samoglasnik. Link to comment
Father Jape Posted October 5, 2011 Share Posted October 5, 2011 Hm, pa recimo rotacizovani vokal. :D Toplo preporučujem ove viki strane:http://en.wikipedia.org/wiki/Rhotic_consonantthttp://en.wikipedia.org/wiki/R-colored_vowel Link to comment
Mister Twister Posted October 8, 2011 Share Posted October 8, 2011 (edited) Jel moze neko da mi obajsni razliku izmedju:Trošenja faktora proizvodnje i Troškovi faktora prozivodnje?Ili trošovi i utrošak?Hvala Edited October 8, 2011 by Mister Twister Link to comment
Skyhighatrist Posted October 8, 2011 Share Posted October 8, 2011 Faktori proizvodnje su npr. kapital za obrtna sredstva ili obrtna sredstva kao takva, poljoprivredno zemljište u slučaju proizvodnje npr. žitarica ili povrća ili u krajnjoj liniji ljudki rad potreban da se nešto proizvede. Trošenje faktora proizvodnje je smanjenje vrednosti i/ili količine gore navedenih primera.Troškovi faktora proizvodnje su troškovi za održavanje tih faktora na nivou potrebnom za nesmetanu proizvodnju.Sledstveno, utrošak je izraz za utrošene elemente (rad, struja, gorivo, obrtna sredstva...), a troškovi su vrednosni izraz utrošaka (utrošak pomnožen sa cenom rada, struje, goriva, etc...) Link to comment
Mister Twister Posted October 8, 2011 Share Posted October 8, 2011 (edited) Faktori proizvodnje su npr. kapital za obrtna sredstva ili obrtna sredstva kao takva, poljoprivredno zemljište u slučaju proizvodnje npr. žitarica ili povrća ili u krajnjoj liniji ljudki rad potreban da se nešto proizvede. Trošenje faktora proizvodnje je smanjenje vrednosti i/ili količine gore navedenih primera.Troškovi faktora proizvodnje su troškovi za održavanje tih faktora na nivou potrebnom za nesmetanu proizvodnju.Sledstveno, utrošak je izraz za utrošene elemente (rad, struja, gorivo, obrtna sredstva...), a troškovi su vrednosni izraz utrošaka (utrošak pomnožen sa cenom rada, struje, goriva, etc...)Zahvaljujem.Edit: rabacenje sredstava za rad? Amortizacija???? Edited October 8, 2011 by Mister Twister Link to comment
papapavle Posted October 10, 2011 Share Posted October 10, 2011 Zahvaljujem.Edit: rabacenje sredstava za rad? Amortizacija????Izgleda da da :-) Link to comment
anantaram Posted October 10, 2011 Share Posted October 10, 2011 (edited) Kako bi se Palma de Majorka menjala po padezima? Ima li pravila za ovo? Edited October 10, 2011 by anantaram Link to comment
le petit nicolas Posted October 10, 2011 Share Posted October 10, 2011 palma ostaje, majorka se padezuje.poz Link to comment
Recommended Posts
Create an account or sign in to comment
You need to be a member in order to leave a comment
Create an account
Sign up for a new account in our community. It's easy!
Register a new accountSign in
Already have an account? Sign in here.
Sign In Now