Jump to content
IGNORED

Jezičke adoumice™


bus

Recommended Posts

Ако је "сајбер" сад одједном постало легално, онда будимо доследни и прекрстимо се из Србије у Сербију, да нам се главни град зове Белгрејд, писмо сирилик, а и оно цркава да се прекроси у Сербиан Ортодокс Черч....
Zalutao si skroz, a pogotovo ovim neprikladnim primerima, jer "cyber" dolazi inicijalno spolja, a Srbija, Beograd, ćirilica i ostalo jesu naše reči, koje postoje u jeziku od davnina. Tj. ne pije vode. Po aktuelnom pravopisu u slučaju ćirilice se koristi transkripcija, odnosno ime, naziv i slične reči za koje nema direktnog prevoda se pišu "fonetski" (i obavezno se koristi crtica iliti povlaka za padežni sufiks). A u slučaju latinice može da se koristi i transkripcija, ali i izvorni oblik ukoliko pisac želi da naglasi taj izvorni oblik ili nije siguran oko izgovora (i ne koristi se crtica).No, mene nije interesovalo to neko osnovno natezanje i rasprava oko opravdanosti tako nečega, nego neki zvanični status i postojanje "kiber-" oblika, pošto se "sajber-" oblik daleko češće koristi.
Link to comment
Zalutao si skroz, a pogotovo ovim neprikladnim primerima, jer "cyber" dolazi inicijalno spolja, a Srbija, Beograd, ćirilica i ostalo jesu naše reči, koje postoje u jeziku od davnina. Tj. ne pije vode.
Не, него држи воду. Ћирилица и латиница ту апсолутно немају везе. Дилема је сајбер или кибер, односно sajber - kiber. Тј, да ли ћемо нешто што је већ једном преведено са енглеског према свом грчком корену оставити тако преведено, или ћемо бацити у ђубре рад преводилаца из претходне генерације, и прихватити да је енглески једини језик који има смисла говорити, а сви остали могу да иду у 15:00. Ни мање ни више.
Po aktuelnom pravopisu u slučaju ćirilice se koristi transkripcija, odnosno ime, naziv i slične reči za koje nema direktnog prevoda se pišu "fonetski" (i obavezno se koristi crtica iliti povlaka za padežni sufiks).
Наравно - предметак кибер- никад нисам видео написан грчким словима.
A u slučaju latinice može da se koristi i transkripcija, ali i izvorni oblik ukoliko pisac želi da naglasi taj izvorni oblik ili nije siguran oko izgovora (i ne koristi se crtica).
А изворни је у овом случају грчки, јер Норберт Винер није измислио реч од енглеског корења, него од грчког. Но, ако сматраш да је боље да нам грчке речи стижу преко латинског и енглеског, важи, ево, заувек си у праву.
No, mene nije interesovalo to neko osnovno natezanje i rasprava oko opravdanosti tako nečega, nego neki zvanični status i postojanje "kiber-" oblika, pošto se "sajber-" oblik daleko češće koristi.
Па јес, ко ће се сетити да је Винер превођен код нас, да ту реч имамо већ скоро педесет година. Најбоље да заборавимо да смо уопште имали било какве раније преводиоце. Ми смо сви од јуче. Ма, да се не цењкамо. Од јутрос.
Link to comment
Не, него држи воду. Ћирилица и латиница ту апсолутно немају везе. Дилема је сајбер или кибер, односно sajber - kiber. Тј, да ли ћемо нешто што је већ једном преведено са енглеског према свом грчком корену оставити тако преведено, или ћемо бацити у ђубре рад преводилаца из претходне генерације, и прихватити да је енглески једини језик који има смисла говорити, а сви остали могу да иду у 15:00. Ни мање ни више.
Ovo sa pijenjem vode se odnosilo na izvlačenje paralele sa transkripcijom reči Srbija, Beograd... koje nisu prevedene ni sa engleskog, ni sa grčkog, već su naše reči, pa priča o transkribovanju istih sa engleskog nema nekog smisla.
А изворни је у овом случају грчки, јер Норберт Винер није измислио реч од енглеског корења, него од грчког. Но, ако сматраш да је боље да нам грчке речи стижу преко латинског и енглеског, важи, ево, заувек си у праву.
Ne znam zašto si tako odbrambeno nastrojen, diskutujemo, majka mu stara.Slažem se da je izvorni grčki, ali prevod se tada odnosio na kibernetiku kao sasvim jasan pojam. U ovom drugom slučaju, taj engleski "cyber" dolazi iz sasvim druge oblasti, gde se koristi kao žargon koji je došao iz engleskog (a ja recimo Andrićev rečnik žargona nisam imao prilike da vidim), pa sam kao laik pretpostavljao da "sajber" može sasvim legalno da prođe, pogotovo što je u tom obliku u toj oblasti sasvim široko u upotrebi, a kiber na kašičicu - zato sam i došao da pitam. Edited by Razzmatazz
Link to comment

Niti je neobično da jedan jezik ima istu morfemu u raznim verzijama i koja je u njega stigla raznim putanjama. Npr. u engleskom su shirt i skirt ista morfema istorijski (dolaze od istog germanskog korena), jedino je skirt stiglo preko staroskandinavskog i, naravno, danas ima izmenjeno značenje te zato i opstaje. Slično je sa raznim verzijama latinske reči caput ("glava"): cap- (captain) iz srednjovekovnog (pisanog) latinskog, chief (preko normanskog), chef (preko novijeg francuskog).Pa onda razne vrste varijante neindoevropske morfeme *woin- (vino-): wine (preko latinskog pozajmljenog u kontinentalni germanski), vinaigrette (preko modernog francuskog), vinegar, vintner (preko starofrancuskog), vinaceous (preko latinskog), enologist, oenophile (preko starogrčkog), vino (preko italijanskog i španskog). Ima li boljeg ili lošijeg puta da morfema *woin- stigne do modernog engleskog? Naravno da ne. Svaka ruta je podjednako legitimna. Stoga, uopšte ne bi bilo čudno da kiber- i sajber- u srpskom lepo i miroljubivo koegzistiraju, svako sa svojim specijalizovanim značenjem.

Edited by crveni autobus
Link to comment

Autobus je rekao sve što je trebalo.Ukratko, kibernetika svakako ostaje kibernetika, ali sajberspejs je daleko zastupljeniji od kiberspejsa, ili ne daj bože kiberprostora.

Edited by Father Jape
Link to comment
Ne znam zašto si tako odbrambeno nastrojen, diskutujemo, majka mu stara.
Одбрамбено? Ово је напад :).Онда боље да останем овде... шта ћу у колонијама кад је у матици увек већа лова и лакше се живи. Још ни не треба никаква освајачка сила, ми то сами себи натурамо.
Slažem se da je izvorni grčki, ali prevod se tada odnosio na kibernetiku kao sasvim jasan pojam. U ovom drugom slučaju, taj engleski "cyber" dolazi iz sasvim druge oblasti, gde se koristi kao žargon koji je došao iz engleskog
То и причам. Кибернетика је такође дошла из енглеског, из наслова књиге Норберта Винера, издате овде. Онда смо се још сећали правила да се научни (и слични) неологизми преводе преношењем латинског-грчког-којег већ корења онако како се изговарају код нас. Извињавам се. Исправка:Онда смо се још сећали рула да се сајентифички (и слични) ниоулоџизми тренскрајбују тренсфером летинског-гриског-којег већ корења онако како се изговарају код нас.
(a ja recimo Andrićev rečnik žargona nisam imao prilike da vidim), pa sam kao laik pretpostavljao da "sajber" može sasvim legalno da prođe, pogotovo što je u tom obliku u toj oblasti sasvim široko u upotrebi, a kiber na kašičicu - zato sam i došao da pitam.
Ако ти се одговор није свидео, није се ни мени свидело питање... изеш га cool.gif .
Link to comment

Hoće li se reći (i pisati) da ste npr. dobili pismo od Agneš Katona ili Agneš Katone? (Za neupućene: Agneš je žensko ime.)Trenutno više ništa ne znam, naročito zato što osoba koja je to nešto kao... "komentarisala" izgleda misli da se radi o osobi muškog pola. :blink:

Edited by FranziskaKafka
Link to comment
Hoće li se reći (i pisati) da ste npr. dobili pismo od Agneš Katona ili Agneš Katone? (Za neupućene: Agneš je žensko ime.)Trenutno više ništa ne znam, naročito zato što osoba koja je to nešto kao... "komentarisala" izgleda misli da se radi o osobi muškog pola. :blink:
Ja bih napisala od KatonE, a drugi kako hoce.
Link to comment
Ja bih napisala od KatonE, a drugi kako hoce.
Ja bih napisala od Agnesh Kanton, jer bih tako morala da napisem ako bi sekojim slucajem Agnesh prezivala Smith ili Müller ili Jovanovic.Pa zar nije najjednostavnije da se stavi gospodja ispred pa se ondane razmislja o nastavcima. To ja radim kad sam u nedoumici.
Link to comment

Dajte argumente. Znam da bi pismo bilo od npr. Marka Petrovića ili Jovane Petrović, a takođe i od Zoltana Katone koji se preziva Katona. Ali da li postoji analogija sa Agneš, tj. da li i ona ostaje bez -e u prezimenu (u tom padežu) ili kako?I još nešto: da l' baš uvek mora da se piše npr. Lesingova (Doris Lesing)... čak i kada ne znamo da li joj je to dJevojačko prezime, možda čak i kada znamo da nije??"Propisi", bite šen. -_-

Link to comment
Dajte argumente. Znam da bi pismo bilo od npr. Marka Petrovića ili Jovane Petrović, a takođe i od Zoltana Katone koji se preziva Katona. Ali da li postoji analogija sa Agneš, tj. da li i ona ostaje bez -e u prezimenu (u tom padežu) ili kako?I još nešto: da l' baš uvek mora da se piše npr. Lesingova (Doris Lesing)... čak i kada ne znamo da li joj je to dJevojačko prezime, možda čak i kada znamo da nije??"Propisi", bite šen. -_-
Od tih pravila, prisećam se samo onog Klajnovog da, kada je reč o stranim imenima i prezimenima, ime treba ostaviti neizmenjeno, a prezime staviti u odgovarajući padež. Mada.. to je neprimenjivo u mnogim konkretnim slučajevoima.
Link to comment
Ja bih napisala od Agnesh Kanton, jer bih tako morala da napisem ako bi sekojim slucajem Agnesh prezivala Smith ili Müller ili Jovanovic.Pa zar nije najjednostavnije da se stavi gospodja ispred pa se ondane razmislja o nastavcima. To ja radim kad sam u nedoumici.
Е али се не завршава на сугласник. Katona значи војник (код нас се сретало у облику катана). И сад цврц, реч која се по свим осталим обичајима код нас мења, кад постане презиме женске особе у генитиву требало би да се не мења (признајем, један од зезнутијих изузетака). Дакле, "од Агнеш Катона", па ко разуме схватиће.
Link to comment

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...