March 21Mar 21 Orson Vels za RTV Reviju, 1979.– Svojevremeno ste pričаli dа biste veomа voleli dа snimite film o borbi nаših pаrtizаnа…– Ne znаm dа li vаm je poznаto dа sаm zа vreme rаtа bio prvi аmerički politički novinаr koji se zаuzeo zа borbu jugoslovenskih pаrtizаnа. Međutim, film nikаdа nisаm snimio, jer se situаcijа u Holivudu mnogo izmenilа. Kаdа sаm bio mlаd čovek, u Americi smo gledаli ne sаmo engleske, frаncuske i itаlijаnske filmove, već i ruske ili indijske. Sаdа tаkve filmove gledа sаmo šаkа entuzijаstа kojа ide nа filmske festivаle. Nekаdа je Holivud bio nаjinternаcionаlnije mesto u svetu, polа filmskih zvezdа nisu bili Amerikаnci. Dаnаs, međutim, gotovo dа nemа strаnаcа u Holivudu. Ameriku interesuju isključivo аmeričke filmske priče i ništа drugo. To je tužno – аli je tаko…– Dа li ste politički аngаžovаni?– Jesаm! Doduše, nisаm toliko аktivаn politički, аli sаm zаgrejаn. Definitivno, jа sаm čovek levice, to sаm uvek i bio. Amerikаnci bi rekli dа pripаdаm progresivnimа… Edited March 21Mar 21 by hej profesore
March 21Mar 21 5 hours ago, namenski said:Krajem tridesetih, evropski, doduse kontinentalni koncepttm takozvanog intelektualca puk'o je k'o zvecka: ono sto je iole vredelo, listom je crvenelo, sa sve ginjenjem u Spaniji, a bogami i konclogori su proradili i to ne samo u Nemackoj...Ostatak je krenuo putem raznih kulturnih klubova, putem koji je 1 Andre Gide-a i ne samo njega, 1942. odveo za sto pariske Rotonde da sa Albertom Speer-om raspravlja o umetnosti i tako to ili da se u buduce citanke svercuje mehanizmom razdvajanja umetnika od dela...Ali, dogodilo se, ne slucajno, neki su - kao ovaj gore - dokazali i pokazali da je uobicajeno evropsko prezrivo odmahivanje rukom na pomen americke intelektualnostitm samo 1 praznjikava poza: da je moguce kresati Dolores del Rio i Ritu Hejvort, slikati se za novine i - biti i ostati veliki...I biti Amerikanac...Posthumni dokumentarac 'They'll Love Me when I'm Dead', o celoživotnom snimanju nikad završenog filma 'The Other Side of The Wind', koji je završen i objavljen posthumno (zajedno s dokumentarcem, valjda oba Netflix) je jedan od luđih dokumentaraca koje sam gledao u životu. Ko da ga je Adam Curtis smućkao iz priča o nekoliko raznih ljudi, samo je ovo sve jedan čovek (očigledno lud kao struja). Vrištali smo od smeha i pauzirali da se saberemo. Edited March 21Mar 21 by Hermetico
Saturday at 06:085 days Author 18 hours ago, Hermetico said:Posthumni dokumentarac 'They'll Love Me when I'm Dead', o celoživotnom snimanju nikad završenog filma 'The Other Side of The Wind', koji je završen i objavljen posthumno (zajedno s dokumentarcem, valjda oba Netflix) je jedan od luđih dokumentaraca koje sam gledao u životu. Ko da ga je Adam Curtis smućkao iz priča o nekoliko raznih ljudi, samo je ovo sve jedan čovek (očigledno lud kao struja). Vrištali smo od smeha i pauzirali da se saberemo.Drugar, psihijatar, usput i porilican slikar, oktobaractm, posle gledanja They'll Love Me when I'm Dead mesecima nije mogao da se smiri sve skacuci okolo od odusevljenja... 😄
Saturday at 11:335 days 5 hours ago, namenski said:Drugar, psihijatar, usput i porilican slikar, oktobaractm, posle gledanja They'll Love Me when I'm Dead mesecima nije mogao da se smiri sve skacuci okolo od odusevljenja... 😄Predobar, prelud!!! Edited Saturday at 11:345 days by Hermetico
Saturday at 20:195 days On 20. 3. 2025. at 22:01, Hermetico said:The Masses was a graphically innovative magazine of socialist politics published monthly in the United States from 1911 until 1917, when federal prosecutors brought charges against its editors for conspiring to obstruct conscription.Mislim da je Dzon Rid pisao za njih, barem jedno vreme
Saturday at 22:225 days 1 hour ago, ultra plasticni said:Mislim da je Dzon Rid pisao za njih, barem jedno vremeJeste, jeste. Cover art je maltene na nivou Tokioter-a, ili Erika Drukera. Šljaka, sabija.
Sunday at 04:464 days Author On 20. 3. 2025. at 22:01, Hermetico said:The Masses was a graphically innovative magazine of socialist politics published monthly in the United States from 1911 until 1917, when federal prosecutors brought charges against its editors for conspiring to obstruct conscription.Kada smo vec kod graphicaly innovative, samo je uslovno Off:Nije bas skroz Off, jer u tadasnjem svetu, zivi k'o nikad pre i posle vera u solidarnost, bratstvo medju ljudima i - iznad svega i jos uvek, dok je jedan Veliki rat nepovratno ne sahrani - vera u moc, sposobnost tehnike da neprekidnim, uzlaznim progresom dovede covecanstvo tamo gde treba...Otuda anarho i ostali socijalizmi, ali - glede srodnosti Masses i ovi gore Rusatm - deo objasnjenja o slicnosti, srodnosti ove dve civilizacije koje ce u svakom pogledu, bitno, presudno da obeleze Vek svih Vekova - 20. vek...
Sunday at 08:374 days 3 hours ago, namenski said:Kada smo vec kod graphicaly innovative, samo je uslovno Off:Nije bas skroz Off, jer u tadasnjem svetu, zivi k'o nikad pre i posle vera u solidarnost, bratstvo medju ljudima i - iznad svega i jos uvek, dok je jedan Veliki rat nepovratno ne sahrani - vera u moc, sposobnost tehnike da neprekidnim, uzlaznim progresom dovede covecanstvo tamo gde treba...Otuda anarho i ostali socijalizmi, ali - glede srodnosti Masses i ovi gore Rusatm - deo objasnjenja o slicnosti, srodnosti ove dve civilizacije koje ce u svakom pogledu, bitno, presudno da obeleze Vek svih Vekova - 20. vek...Paaa jel veruješ da sam ja hteo da kačim Buru, pa nisam jer je tvoja tema da ti ne trolujem. :D Ali ti smeš, a ja ću da dodam Ralfa Stidmana kao Engleza koji je radio za Amerikance. Ne mogu da se odlučim koga od slikara da kačim jer ih ima previše, ali za ilustratore ću lako. Stidman mi je omiljeni ilustrator svih vremena i to nema veze sa istorijom, ili novinarstvom. Bukvalno ima najluđe skills koje sam ikad video, to majka više ne rađa. Mislim da je još živ, nadam se da se besno obogatio i živi ko rok star.https://www.ralphsteadman.com/ Edited Sunday at 08:394 days by Hermetico
Sunday at 09:374 days Na brzinu i Harvey Kurzman i Little Annie fanny. Komšija je imao kolekciju (u obliku knjige) i komotno mi pozajmio. Pa sam čitao na faksu (studirao ilustraciju), pa me video Jugoslav Vlahović i sav srećan uveo u kabinet da mi pokaže originale koje mu je Kurcman poklonio kad je bio u poseti redakciji Plejboja. Ja izneverovo šta gledam. Fun fact je da je kod tog komšije, na 5 spratu jedne zgrade na Milji, spavao Alen Ginzberg kad dođe u Beograd. SKC mafija bila jaka i FPU mafija i razne neke mafije od kojih si mogo ponešto lepo čuti i naučiti. :) Fun fact 2 je da je neka ta 'crna lista' satiričara i disidenata i dalje aktivna. Čim je počelo bombardovanje i Juga i komšija su bili mobilisani po kratkom postupku, da ih sklone od javnosti da ne laju. Nikakvo cimanje, neke leve jedinice samo da budu u kasarnama dok je rat. Video sam Jugoslava na faksu u uniformi s onom belom bradurinom, to presmešno izgleda. Ali Kurcman eto i ceo Plejboj šezdesetih je bio preozbiljan časopis. Posle sam imao veliku kolekciju, sjajno štivo. Edited Sunday at 09:384 days by Hermetico
Sunday at 10:134 days Author 3 minutes ago, Hermetico said:ceo Plejboj šezdesetih je bio preozbiljan časopisBio. A Vlahovica vid'o jesenas na otvaranju 1 male izlozbe, bio on, bili mitm...Nego, da se vratimo mi na temu , neka smo jos na grafikitm...George BakerI nista i sve: samo u Americi, i to postdepresionoj, New Deal-ovskoj sa sve WW2, mogao da nastane i primi se ovakav strip.I da ne bude proglasen za subverziju.I da bude, sto bi se danas reklo, integrisan u sistem i da mu sistem, na kraju, oda priznanje za doprinos ratnom naporu.Covek je crtao, i za Diznija – radio je pre rata na Pinokiju – ali je tek u vojsci nacrtao Sad Sack-a, malog, ruznog coveculjka. U vojsci i kao vojnika.Skepticna generacija izrasla iz Velike depresije, generacija koja se zaputila, a da to nije ni znala u jedan veliki rat da tamo otkrije jedan veliki svet, nije bila raspolozena za mahanje zastavama i ura-ura-ura poklice: Sad Sack je bio njen junak i ona je u njegovom liku prepoznala skepsu malih prema velikima, dajuci im na znanje – i to bez trunke nedoumice – da laganja nema niti moze biti.Sad Sack nije bio heroj.Niti mu je to u zivotu trebalo.
Sunday at 10:284 days Author Jedan drugi veliki crtac ispricace ostatak price.Price koja je, perom ove dvojice velikih crtaca, najvise do sada priblizila Ameriku takozvanom evropskom senzibilitetu.A da se niko nije setio da je stvar vise nego jednostavna: radilo se samo o prepoznati - takozvanog malog coveka.Obaska sto je, kada je o crtacimatm rec, 1 Lada na tu temu kazao sve sto ima da se kaze, barem sto se crtanja tice...I progovoriti o njemu njegovim recima.A slavu rata ostaviti budalama i politicarima svake sorte.William Henry Bill MauldinPrice o Americi u ratu.Njenim ratovima i ne samo ratovima...Ali i o Americi koja je na oci i za zivota ovog crtaca decackog lica izgubila sposobnost da progovori o svojim ratovima i svojim zabludama.I da pristane da ih zameni za – brigu o zdravoj ishrani i tome slicnim temama...Americi koja je zaboravila da je neko mogao da Linkolna i ovako nacrta: Mauldin-ov crtez Linkolna u ogromnom socrealistickom mauzoleju, nastao na dan ubistva Kenedija.I tako dalje i tako redom...... pa u neku ruku sve do danas.... Edited Sunday at 10:294 days by namenski
Sunday at 16:184 days Benjamin Lay (January 26, 1682 – February 8, 1759) was an English-born abolitionist, an animal-rights advocate, an anti-racist activist, a writer, a quasi-vegan, and farmer. Born in Copford, Essex, into a Quaker family, he initially underwent an apprenticeship as a glovemaker before running away to London and finding work as a sailor. In 1718, Lay moved to the British colony of Barbados, which operated on a plantation economy dependent on slave labour. While working as a merchant, his shock at the brutal treatment of slaves in Barbados led Lay to develop lifelong abolitionist principles, which were reinforced by his humanitarian ideals and Quaker beliefs.Lay subsequently moved to the Province of Pennsylvania in British North America, living in Philadelphia before settling in Abington with his wife Sarah Smith Lay, who was also a Quaker and shared his humanitarian and abolitionist beliefs. Operating a small farm which produced fruit, flax and wool, he refused to consume any product made from slave labour and lived a frugal, vegetarian lifestyle, which continued after Sarah died in 1735. A hunchback with a protruding chest, Lay was roughly four feet tall, and referred to himself as "Little Benjamin".Lay was also a prolific writer, writing books and pamphlets which advocated for the abolition of slavery. His 1737 book All Slave-Keepers That Keep the Innocent in Bondage: Apostates was one of the first abolitionist works published in the Thirteen Colonies. Lay developed a hostile relationship with American Quakers, many of whom owned slaves. He would frequently disrupt Quaker meetings with brave and thought-provoking demonstrations to protest against their involvement in slavery. Lay died in early 1759, and his anti-slavery views would go on to inspire successive American abolitionists.
Create an account or sign in to comment