Rentijerski kapitalizam i tehno feudalizam

[eumeswil]

Za početak teme, jedan dobar niz Kori Doktorova. 

 

 

 

 

I dugačak esej Evgeni Morozova koji sumira skoro sve relevantne pozicije i argumente.

 

https://jacobin.com/2023/04/evgeny-morozov-critique-of-techno-feudalism-modes-of-production-capitalism

 

 

Quote

Some thinkers are arguing that capitalism as Marx defined it is over, and we’re entering something like digital neo-feudalism instead. Not true, argues Evgeny Morozov. To understand how capitalism operates today, Marxists have to drop the factory bias.

 

The  power of tech and finance, growing sense that the system is ruled more by brazen predation than by good old-fashioned labor exploitation, has thinkers from the Marxist left all the way to the neoliberal and even neo-reactionary right convinced that we’ve left capitalism entirely and entered an era of neo-feudalism. In his New Left Review essay “Critique of Techno-Feudal Reason,” writer Evgeny Morozov argues that this bleak period that we’re living through is in fact still a thoroughly capitalist one.

 

Some scholars argue that capitalism is no longer the competitive and innovative force that secures surplus value through what appears in mystified form to be voluntarily contracted labor exploitation. Instead, they contend, capitalists increasingly rely on raw political power to coercively secure capital through everything from rents to cheap government-provided capital — a means of extracting the surplus that looks a lot more like feudalism. But Morozov argues that forms of political dispossession and expropriation, as well as coercive acts like rent terrorism, are central features of capitalism rather than aberrations or departures from it. Ultimately, Morozov writes, it’s only an overly narrow conception of what comprises capitalism and its rules of reproduction that might lead us to the erroneous conclusion that we’re entering something like neo-feudalism.

 

 

[brusli]

Ne znam sta tacno ne valja u ovom danasnjem kapitalizmu, ali bazdi nevidjeno.

 

[Desmond Bojčinski]

Možda zato što nije kapitalizam?

[brusli]

Tu si u pravu, od onog originalnog protestantskog kapitalizma, nije ostalo skoro nista.

Danas sve neke mucke, stampanje love, pumpanje berze, real estate bubble, poreski rajevi, posedovanje vs rad, too big to fail, preterani konzumerizam, posle mene potop, itd.

Kao groteskna karikatura originala.

 

Edited August 1, 2023 by brusli

[zmanic]

11 hours ago, brusli said:

Ne znam sta tacno ne valja u ovom danasnjem kapitalizmu, ali bazdi nevidjeno.

 

Radnici.

Oprosteli previše.

Nekad bi se reklo "nemaju klasnu svest",

sad je tačnije "ima/nema širokopojasni .........".

Baš glupo. Nikad ih nije bilo više, na svaki način, odnos, pogled, uzorak ..... a sve više to negiraju sami sebi.

[zmanic]

Džabe i NET i AI na sve strane kad su radnici sve gluplji i gluplji.

U poredjenju sa napretkom ostalih komponenti proizvodnih snaga.

[eumeswil]

Neoliberalni I libertarijanski ideolozi kao feudalci kad izađu iz ormara.

 

Why the Left Gets Neoliberalism Wrong: It’s the Feudalism, Stupid!

 

I na srpskom: 

 

Quote

da je socijalna/kolektivna dimenzija liberatarijanizma daleko više intrinzična nego što to ljudi na levici shvataju (takođe pogledajte u tom pogledu Mizesa; nije toliko sofistikovan kao Hajek ali je ipak relevantan; na početku „Socijalizma“ ima čitavo poglavlje o ulozi i centralnosti porodice). Naravno, biti samo kolektivista/socijalan u orijentaciji teško da nekog čini feudalnim, ali ja mislim da je važno da uočimo da je socijalna dimenzija u neoliberalizmu, ili liberalnoj misli, prilično naglašena. I ako uzmete za ozbiljno kritiku Nozika Suzan Okin (zapravo njegova teorija vlasništva posredstvom rada bi značila da žene poseduju svoju decu), što ja činim, onda u najboljem slučaju postoji neispitano slepilo u pogledu porodice, i patrijarhata, čak i kod najindividualističkijih verzija libertarijanizma.

2. Ja mislim da mi odustajemo od razmatranja pitanja feudalizma zato što pretpostavljamo da stvari poput privatne imovine, tržišta, ili najamnog rada nisu postojale za vreme feudalizma. Postojale su. I u stvari, kako Oren pokazuje, čitav zakon gospodar/sluga (a ne, kao što su ljudi poput Horovica i drugih tvrdili, ugovorni zakon), koji je strukturisao odnose zapošljavanja u SAD sve do 20. veka, ima korene u srednjem veku, kada nastaje najamni rad, kao što je svima poznato na manjem obimu. Dakle deo onoga što je ovde neophodno je da se ponovo ispita šta je to feudalizam.

Takođe, tu je i „difuzna moć“ kao osnova Hajekove misli. Naravno disperzija moći ima duboke korene u feudalizmu. Monteskje, koji je bio jedan od njegovih najranijih i najvažnijih teoretičara u moderno doba, mnoge svoje ideje o tome je preuzeo od feudalizma. Mada neću reći da je to prosto feudalna ideja, ona ima feudalne odjeke i konotaciju. Setite se, Tokvilova kritika francuske revolucije se sastojala u tome da je ona samo oponašala centralizacijske tendencije monarhije, koje su same bile usmerene na prethodne feudalne formacije koje su (navodno) bile pluralnije i uključivale su mnogo disperziraniju moć.

3. Što se tiče onoga šta je danas feudalno, mislim da su to dve stvari. Prvo, to je usađena hijerarhija nejednakih, iako bih rekao da nema baš mnogo reciprociteta. Kao što sam pokušao da kažem na drugom mestu, postoje duboko lični odnosi dominacije, na radnom mestu, koji uopšte nisu apstraktni ili individualistički. Možda postoji individualistička retorika koja se lebdi nad njima, ali realnost je suprotna (i mislim da možete videti nešto od te realnosti u teoriji samog neoliberalizma; pogledajte Hajekov Ustav slobode o stvaraocima bogatstva i stvaraocima ukusa). Drugo, što je još važnije za moju poentu, neoliberalni teoretičari poput Hajeka uopšte nisu protiv države. Oni žele – i to postaje prilično jasno u Hajekovom delu Pravo, zakon i sloboda, tom 1. – državu u kojoj zakonodavstvo ima vrlo malu ulogu ali sudije imaju vrlo veliku ulogu. I ne sudije koji primenjuju ili konstruišu statutarni zakon, već sudije koje primenjuju nekakvu vrstu običajnog prava, pozivajući se na njegov „duh“ da bi oborili bilo šta u statutarnom zakonu za šta smatraju da je u suprotnosti sa večitim poretkom zakona (individualni delovi zakona mogu da evoluiraju i da se promene, ali veći poredak mora opstati). Ako čitate Oren, videćete da ta ideja pravosuđa koje upravlja spletom odnosa na radnom mestu putem pravilne upotrebe običajnog prava – i totalno nepopustljiv za Zakon ili čak Ustav – to je suština „zakasnelog feudalizma“ u Americi.

Sudeći po Oren, to je ono što je trebalo da sruši radnički pokret i Vagnerov zakon. Ja neoliberalizam vidim primarno kao nastojanje da se ostvari povratak na tu vrstu zakasnelog feudalizma.

[…]

Mislim da je u tome problem, koji smo nasledili od marksističkih i drugih oblika društvene misli, u tome kako mislimo o istoriji: mi idemo od feudalizma do kapitalizma i čegagod. Ali Šumpeter je smatrao – i Arno Majer to pokazuje u svojoj knjizi „Istrajnost starog režima“ (Persistence of the Old Regime) – te kategorije su daleko rastegljivije nego što mislimo. Mnoge aristokrate se adaptiraju i usvajaju kapitalizam, a mnogi buržuji epater l’aristocratie.

 

https://www.pcnen.com/portal/2013/05/16/zasto-levica-ne-kapira-neoliberalizam-glupane-to-je-feudalizam/

[Weenie Pooh]

2 hours ago, eumeswil said:

Neoliberalni I libertarijanski ideolozi kao feudalci kad izađu iz ormara.

 

Why the Left Gets Neoliberalism Wrong: It’s the Feudalism, Stupid!

 

https://www.pcnen.com/portal/2013/05/16/zasto-levica-ne-kapira-neoliberalizam-glupane-to-je-feudalizam/

 

Nije šija nego vrat. Ovo je neki traljav pokušaj "real liberalism has never been tried yet" argumenta.

 

Ono kao, ne oslobađaju neoliberali zaista individuu, znate, oni samo transliraju vlast iz domena države i društva na domen vlasnika firme i glave porodice.

 

No shit Sherlock, to je fundamentalni element liberalnog kapitalizma. Sabotiranje kolektivizma, fragmentacija društva na masu nemoćnih individua, da bi se one što lakše upregnule gde god treba. 

 

Promašuje žestoko nazivajući to feudalizmom. U feudalnom sistemu je legitimizacija vlasti bila eksternalizovana ("od boga je dato, tako je oduvek bilo, ćuti i ne talasaj"), dok se u liberalnom kapitalizmu vlast legitimizuje interno, pozivanjem na slobodu™ individualnog izbora ("tržište na delu, ako ti se ne sviđa ti idi kod drugog gazde, ćuti i ne talasaj").

 

Kritikovati liberalizam zbog viška hijerarhije i manjka demokratije, to je detinjasto anarhoidno succdem kmečanje. 

 

 

[eumeswil]

 

 

[Indy]

On 13. 8. 2023. at 4:15, Weenie Pooh said:

 

Nije šija nego vrat. Ovo je neki traljav pokušaj "real liberalism has never been tried yet" argumenta.

 

 

 

 

 

Moguće je da tu fali kontekst, Corey istražuje (amer.) desnicu, to mu je akademska specijalnost. Mislim da je nešto drugo hteo da kaže, možda je bolje pogledati original (žao mi je, ja te prevode na anglosrpski zaista izbegavam - nadam se da nije prevodio neko s foruma.) Coreya sam pratio dugo dok sam imao twitter, nije on uopšte na poziciji da praaaavi liberalizam još nije pokušan.

 

2 hours ago, eumeswil said:

 

 

 

Jedva sam odgledao ovo, iritantno je sačinjen video (posebno agresivna muzika, preterana vizualizacija i robotski glas naratora, koji - u današnje vreme sasvim moguće i jeste robot.) Međutim, sam tekst je bolji od toga. Na ovaj termin (ne baš "digitalni feudalizam", već "tehno feudalizam") sam prvi put naišao kod Varufakisa. Na ovom linku on spominje nešto vrlo bitno (a što odudara od Prolekult videa) - otprilike da je tehno feudalizam već tu, da se ništa dramatično neće desiti, obzirom na izgleda neograničenu sposobnost kapitalizma za "makeover". Tj da li je stvarno neograničena ta sposobnost, to ćemo videti (tj buduće generacije, ja ću se logoutovati pre toga)...

 

(The New Left Review ima ogroman članak na ovu temu, sa markističkog gledišta - da bih to pročitao, moraću prvo da zatvorim forum...)

 

Sticajem okolnosti, meni omiljeni komentator/pisac Cory Doctorow (koji je jako uticao na mene zadnjih godina) baš je nešto blogovao o sposobnosti kapitalizma/neoliberalizma za "makeover", na ovom svom (inače - kao i uvek - veoma zanimljivom blogu "Open AI Isn't"). Otpočinje sa time kako stranice koje otvaraju Komunistički manifest zapravo veličaju sposobnost kapitalizma za "makeover" tj fleksibilnost i inventivnost, a zatim kaže:

 

 

Za kraj da okačim ilustraciju iz New York magazine za članak Technofeudalism... jer, zaboga kako da odolim

 

 

Kao i zaključak teksta...

 

Quote

And that’s how you know that this is still capitalism: Tomorrow, we have to go find work.

 

[Weenie Pooh]

1 hour ago, Indy said:

Moguće je da tu fali kontekst, Corey istražuje (amer.) desnicu, to mu je akademska specijalnost. Mislim da je nešto drugo hteo da kaže, možda je bolje pogledati original (žao mi je, ja te prevode na anglosrpski zaista izbegavam - nadam se da nije prevodio neko s foruma.) Coreya sam pratio dugo dok sam imao twitter, nije on uopšte na poziciji da praaaavi liberalizam još nije pokušan.

 

Ne znam čoveka ali original sam i čitao. Kritikovati neoliberalnu hipokriziju, ukazivati na to da nije zaista u pitanju oslobođenje individue već samo nametanje druge vrste jarma toj individui ("šta će vam država, bolje da vam životom upravlja firma, to je znate kao porodica"), to nije pogrešno ali nije ni ubedljiva kritika.

 

Isticati kako Margaret Tačer i Fridrih Hajek nisu zaista hteli da nas oslobode države i hijerarhije, je samo hypocrisy takedown, a oni su a dime a dozen. Zato kažem da je to anarhoidno kmečanje, jer implicira da bi trebalo da postoji alternativna, istinski liberatorna ideologija koja će individuu staviti na pijedestal, osloboditi je svih hijerarhijskih stega kakve danas predstavljaju porodica, vera, ili posao... bezvezni mlitavi utopijski anarhokomunizam.

 

Corey sam to ne tvrdi, ali upravo iz tog pravca kritikuje neoliberale. Umesto da ih kritikuje zato što zamenjuju mehanizme države (hijerarhije na koju možemo da utičemo) mehanizmima slobodnog tržišta (hijerarhije na koju ne možemo da utičemo), on ih kritikuje zato što nisu istinski individualisti. T

 

1 hour ago, Indy said:

Za kraj da okačim ilustraciju iz New York magazine za članak Technofeudalism... jer, zaboga kako da odolim

 

 

Kao i zaključak teksta...

 

Odličan, kao i ovaj deo:

Quote

Technofeudalists have a bad habit of repeating the industry’s self-promotional puffery. Even though they’re shifting the tone from googly-eyed naïveté to skepticism and even horror, they agree with Silicon Valley that computers and the internetworking thereof has revolutionized the mode of production. It’s true that investors have gambled a lot of money on classically unproductive firms like Facebook, but capitalists still rule. Cost-cutting is a growth sector, driving corporate profits ever higher even as output decelerates. Facebook is much less than what the technofeudalists make it out to be: It’s an advertising platform that wrings pennies out of users’ scrap time — attention that would otherwise go to waste, at least from the capitalist perspective. Behind all the claims about changing the world with technology is a crew of digital ragpickers.

 

 

[noskich]

Pa šta je neofeudalizam nego nemogućnost savremenog radnika da isključivo od svog rada otplati krov nad glavom? Nebitno gde, da li u Beogradu gde je stan 300k eura a medijana plata 500 eura ili u Sidneju u kojem je milion a neto medijana plata 50k. 

 

Znači ili će se nasledjivati s kolena na koleno ili će ti potomstvo biti multigeneracijski rentijeri.

 

I opet... nema razlike u odevanju...

 

@Time Crisis

Edited August 23, 2023 by noskich

[Time Crisis]

18 minutes ago, noskich said:

Pa šta je neofeudalizam nego nemogućnost savremenog radnika da isključivo od svog rada otplati krov nad glavom? Nebitno gde, da li u Beogradu gde je stan 300k eura a medijana plata 500 eura ili u Sidneju u kojem je milion a neto medijana plata 50k.

 

 

 

Jel bi ti radije u džepu imao milion dolara ili 50 hiljada evra? Ako je isto možemo odmah da se menjamo

[eumeswil]

Zašto u ovakvim temama skoro nikad ne učestvuju @Budja i @MayDay?

[Weenie Pooh]

MauDau je batalila PPP, a Buđa ne baš ali skoro.