Prekodrinski dijalekti naših jezika

[Telenta]

2 minutes ago, BWA said:

Da. Uka i Grahovo, Drvar i donekle Petrovac i okolina Bihaća, mada toga ima i kod mene u Krupi, ali znatno manje.

Generalno, radi se o južnjačkoj govornoj crti. Toga ima u južnom dijelu zapadne Hercegovine, ali i u čakavskim govorima.

U Grahovu i okolini dosta srpskih rodova je naseljeno iz S. Dalmacije od druge polovine 18-og pa do kraja 19-og v. Npr. preci Gavrila Principa su došli u Obljaj sa Polače kod Knina u prvoj polovini 19-og v. U Drvaru i okolini ima i rodova doseljenih iz Like i S. Dalmacije, ali ovi drugi su brojniji. Dok u petrovačkom kraju dominira lička migraciona struja, ali ima i rodova iz Dalmacije. E sad, u malo daljoj prošlosti prije 18-og v. Srbi su naseljavali Liku i S. Dalmaciju iz Bosanske Krajine. Srpsko stanovništvo Like, S. Dalmacije i Bosanske Krajine je povezano mnogobrojnim migracijama u zadnjih 500 godina, mnogi rodovi su po više puta mjenjali boravište u ove tri regije, u zavisnosti od političkih i ekomomskih prilika. 

Ukanja ima i kod ličkih Bunjevaca u nekim mjestima. Južnjačka crte je takođe i izgovaranje glagola na A (reka, doša, poša, trča).  Glagoli na A su kod Srba iz Like i Dalmacije (u BK toga već nema), kod južnih Crnogoraca, kod Hrvata iz Dalmacije (i štokavskih i čakavskih) i kod Hrvata iz nekih djelova zapadne Hercegovine blizu granice sa Dalmacijom. Od svih navedenih kojima su glagoli na A odudaraju južni Crnogorci koji rastežu (rekaa, došaa, pošaa), dok ovi druge izgovaraju to A kratko.

 

Vrbnik kod Knina, more su čuti "ovdekare" (što je zapsdnohercegovačka crta ako se na varam kao i "tutekare") 11:50 - 12:15 https://youtu.be/sKWEkO3jKJk?t=710

[BWA]

28 minutes ago, Telenta said:

U Grahovu i okolini dosta srpskih rodova je naseljeno iz S. Dalmacije od druge polovine 18-og pa do kraja 19-og v. Npr. preci Gavrila Principa su došli u Obljaj sa Polače kod Knina u prvoj polovini 19-og v. U Drvaru i okolini ima i rodova doseljenih iz Like i S. Dalmacije, ali ovi drugi su brojniji. Dok u petrovačkom kraju dominira lička migraciona struja, ali ima i rodova iz Dalmacije. E sad, u malo daljoj prošlosti prije 18-og v. Srbi su naseljavali Liku i S. Dalmaciju iz Bosanske Krajine. Srpsko stanovništvo Like, S. Dalmacije i Bosanske Krajine je povezano mnogobrojnim migracijama u zadnjih 500 godina, mnogi rodovi su po više puta mjenjali boravište u ove tri regije, u zavisnosti od političkih i ekomomskih prilika. 

Ukanja ima i kod ličkih Bunjevaca u nekim mjestima. Južnjačka crte je takođe i izgovaranje glagola na A (reka, doša, poša, trča).  Glagoli na A su kod Srba iz Like i Dalmacije (u BK toga već nema), kod južnih Crnogoraca, kod Hrvata iz Dalmacije (i štokavskih i čakavskih) i kod Hrvata iz nekih djelova zapadne Hercegovine blizu granice sa Dalmacijom. Od svih navedenih kojima su glagoli na A odudaraju južni Crnogorci koji rastežu (rekaa, došaa, pošaa), dok ovi druge izgovaraju to A kratko.

 

Vrbnik kod Knina, more su čuti "ovdekare" (što je zapsdnohercegovačka crta ako se na varam kao i "tutekare") 11:50 - 12:15 https://youtu.be/sKWEkO3jKJk?t=710

Dobro zapažanje.

Što se tiče Crnogoraca, akcenat na a (dugo a) u glagolima je posljedica staroštokavske akcentuacije gdje je akcenat na zadnjem slogu.

Međutim, u okolini Nikšića to "a" je kratko, kao u Lici i Dalmaciji, jer je akcenat na prednjem slogu, npr. "dOša".

[Telenta]

7 minutes ago, BWA said:

Dobro zapažanje.

Što se tiče Crnogoraca, akcenat na a (dugo a) u glagolima je posljedica staroštokavske akcentuacije gdje je akcenat na zadnjem slogu.

Međutim, u okolini Nikšića to "a" je kratko, kao u Lici i Dalmaciji, jer je akcenat na prednjem slogu, npr. "dOša".

Pita sam ednog Crnogorca za granicu između glagala na A i na O kod govornika zetsko-raškog dijelekta. Kaže da je granica kod Kolašina, južno od Kolašina je na A a sjeverno na O.

 

[BWA]

7 minutes ago, Telenta said:

Pita sam ednog Crnogorca za granicu između glagala na A i na O kod govornika zetsko-raškog dijelekta. Kaže da je granica kod Kolašina, južno od Kolašina je na A a sjeverno na O.

 

Moja baba izgovara glagolske pridjeve radne na a, a djed na o. Razlog je taj što su babini preći prešli u BK iz Like poslije 1878-me,  dok su đedovi tu od ranije. Inače je u mom selu bio mix što se tiče te govorne osobine, sa pretežnim izgovorom na "o".

 

[pbg12345]

3 hours ago, Telenta said:

@BWA

 

Osim nas Srba iz Dalmacije izvorno i  Srbi Ličani "ukaju" (unda, una, muj, kunj, slumio) i redukuju J na početku (esam, edan, ednom).

 

Stari je iz Ličkog Petrovog Sela porijeklom  na 10:40 - 12:05 (skroz isti govor ki od moije predaka)

 

 

ali svim tim matorim krajisnicima je sinonim za jakog coeka - onizi, sirokih (ramena) pleca

 

vrvtno, zato sto je vecina i sama tako gradjena 

[Telenta]

10 minutes ago, pbg12345 said:

ali svim tim matorim krajisnicima je sinonim za jakog coeka - onizi, sirokih (ramena) pleca

 

vrvtno, zato sto je vecina i sama tako gradjena 

Milan Milenković onaj politikolog ako ga znaš nas hvali da smo ki od brda odvaljeni, plus plećati sa debelim vratovima. Ako je to uopšte pohvala... On je što se tiče psiho-fizičkih osobina stavio znak jednakosti između Ličana i Krajišnika, tj. na sve Krajišnike gleda ki Ličane (plećati grmalji sa debelim vratovima koji su bili veoma kontaminirani komunizmom). Takva generalizacija je nedopustiva čak i samo za Ličane, a kamoli za sav srpski narod zapadno od Vrbasa. Bilo je Ličana i u četnicima, pogotovo iz južna Like i oko Plaškog. A bome bilo ih je i koji su prelazili iz austrougarske u srpsku vojsku ili su dolazili iz Amerike ki dobrovoljci da se bore na srpskoj strani protiv AU, bilo je par desetina iljada takije Ličana i drugije Krajišnika.

Milan Milenković je jedan od mnogobrojnih živih dokaza da je Srbima autošovinizam bolest najmilija, šta reći drugo nakon bljuvotina o Krajišnicima iznesenih od strane pomenutog 15:12 - 16:40

 

[Telenta]

1 hour ago, BWA said:

Moja baba izgovara glagolske pridjeve radne na a, a djed na o. Razlog je taj što su babini preći prešli u BK iz Like poslije 1878-me,  dok su đedovi tu od ranije. Inače je u mom selu bio mix što se tiče te govorne osobine, sa pretežnim izgovorom na "o".

 

 

U narodnim govorima naravno niko ne govori književne forme: došao, pošao, rekao, imao itd, man ili samo sa A ili samo sa O. Gledajući prostor bivše Jugoslavije oni kojima se glagoli završavaju sa O su prilično brojniji. Pomeno sam da na A govore južni Crnogorci, manji dio zapadnih Hercegovaca, Dalmatinci i Ličani, ali i Kordunaši koje sam zaboravio pomenuti. 

U nekim glagolima mi koji govorimo sa A moremo koristimo taj oblik, a oni koji govore sa O ne mogu i moraju govoriti sa AO što se poklapa sa književnim oblikom. Takav slučaj je rrcimo "kra sam" (od "ukrasti"), dakle oni što govore sa O ne mogu reći "kro sam" man govore "krao sam." Isto tako mi koji govorimo sa A moremo reći "bra sam" (od "ubrati"), "sta sam" (od "stati") i "ža mi je", dok oni sa O ne mogu reći "bro sam", "sto sam" i "žo mi je" već govore "brao sam", "stao sam" i "žao mi je."

[Peter Fan]

On 28.8.2020. at 14:08, BWA said:

Krajiški pravoslavci vjerovatno iz ljenosti i žurbe

zbog ekonomicnosti 

[Tpojka]

On 28.8.2020. at 21:08, BWA said:

(bez "i" između dva "n")

 

Slan'na.

 

3 hours ago, Peter Fan said:

zbog ekonomicnosti 

 

Ima mu'u u u'u. Beat that.

[Telenta]

@BWA

 

U Dalmaciji Primorci bukvalno stalno izgovaraju A na kraju u glagolima, oni govore: "tija", "radija", "nosija", "metnija", "bija", "letija", "vidija" itd. Dok u unutrašnjosti čak ni ikavci ne koriste navedene oblike, man govore: "tijo", "nosijo", "metno", "bijo", "letijo", "vidijo."

Bunjevci iz Drniša od 1:29 kažu: "zapiva", "iša", i "osta", ali zato kažu "tijo" i "bijo" (a ne "tija" i "bija" ki Primorci) https://youtu.be/m30-lSEu8Jw?t=89

[Telenta]

@BWA

 

Rad lingviste Slobodana Remetića o govoru kakanjskih i zeničkih Srba https://dais.sanu.ac.rs/bitstream/handle/123456789/3114/3192.pdf?sequence=1&isAllowed=y

 

Radi se o istočnohercegovačkom govoru sa znatnim šćakavskim i ikavskim uplivom. Ikavski upliv je jači kod zeničkih nego kod kakanjskih Srba.

Zaključak je napisan pod dc.description.abstract https://dais.sanu.ac.rs/handle/123456789/3114?show=full

[BWA]

16 minutes ago, Telenta said:

@BWA

 

Rad lingviste Slobodana Remetića o govoru kakanjskih i zeničkih Srba https://dais.sanu.ac.rs/bitstream/handle/123456789/3114/3192.pdf?sequence=1&isAllowed=y

 

Radi se o istočnohercegovačkom govoru sa znatnim šćakavskim i ikavskim uplivom. Ikavski upliv je jači kod zeničkih nego kod kakanjskih Srba.

Zaključak je napisan pod dc.description.abstract https://dais.sanu.ac.rs/handle/123456789/3114?show=full

Hvala na tekstu.

Pročitaću kad uhvatim vremena, pa ćemo prokometarisati.

[Telenta]

10 hours ago, BWA said:

Hvala na tekstu.

Pročitaću kad uhvatim vremena, pa ćemo prokometarisati.

Izdvojio bih meni najzanimljivije crte iz govora zeničkih i kakanjskih Srba iz rada Slobodana Remetića, a svakako na linku imaš opširnije.

 

ŠĆAKAVIZMI  - šćene, šćap, ušćap, oprišćila, godišće, polugodišće, prišć, konopljišće, zobovišće, kliješća, ognjišće, sirišće, možđano, kosišće, pišćat, ušćine, motičišće, pršće, popršću, kompjerovišće, kumpjerovišće, zvižđi, bljišće, grabljišće, kupusovišće...

 

IKAVIZMI - prid, prit,  priko, negdi, nigdi, svagdi, cvitast, cvitulja, nevista, uvik, tila (htjela), posiko, otiraj, dvi, sikira, dotiram, rastiraj, pronit, unili, istirali, uspiva, uspivalo, iznit, pristane (prestane), kompir, krumpir, nismo, prisavijem (presavijem), priselili (preselili), prinoćimo (prenoćimo), pribaci (prebaci), prigazili (pregazili), prilomi (prelomi), samlit, istiraće, utiravaš, pobigne, proliće ("pamalo proliće snijeg")...

 

EKAVIZMI - vredi, vreme, nedelja, ponedeljak, teraš, terali, ozledijo, creva, sazreva, umret, uvredi...

 

OBLICI U KOJIMA JE J I JD um. Đ - doje (dođe), doješ (dođeš), doju (dođu), poje (pođe), poju (pođu), proje (prođe), izaje (izađe), naje (nađe), izaješ (izađeš), naješ (nađeš), pojoše (pođoše), dojdu (dođu), najde (nađe), projde (prođe), nadojdu (nadođu), pojdi (pođi)...

 

IZGOVARANJE Ć um. Č i Đ um. DŽ -  ćobani, Busovaća, drukćije, proćelje, poćelo, ćoek, ćuvala, jećmeni, pećenje, većeras, pećeš, saćuva, seljaćki, razvuće, većer, ćuvat, ćuvala, ćujem, oćišćeno, kolaći, ćaše, ćetnici, ćekaj, ćim, ćeljadi, amiđa, đemadan, đamija, duvanđije, đaba...

 

REDUKCIJA  GLASA I: godna, vidla, verge, kaške, zaledlo, pogodlo, živlo, radla, ostavla, tolko, nekolko, vol-la, zapal-li, isel-li, pobol-le, naval-lo, mentn, vrtlo...

 

OVI OBLICI: prija (prije), letaju (lete), njija (njih), dešaje (dešava), ukuaš (ukuvaš), ukua (ukuva).

[BWA]

11 hours ago, Telenta said:

Izdvojio bih meni najzanimljivije crte iz govora zeničkih i kakanjskih Srba iz rada Slobodana Remetića, a svakako na linku imaš opširnije.

 

ŠĆAKAVIZMI  - šćene, šćap, ušćap, oprišćila, godišće, polugodišće, prišć, konopljišće, zobovišće, kliješća, ognjišće, sirišće, možđano, kosišće, pišćat, ušćine, motičišće, pršće, popršću, kompjerovišće, kumpjerovišće, zvižđi, bljišće, grabljišće, kupusovišće...

 

IKAVIZMI - prid, prit,  priko, negdi, nigdi, svagdi, cvitast, cvitulja, nevista, uvik, tila (htjela), posiko, otiraj, dvi, sikira, dotiram, rastiraj, pronit, unili, istirali, uspiva, uspivalo, iznit, pristane (prestane), kompir, krumpir, nismo, prisavijem (presavijem), priselili (preselili), prinoćimo (prenoćimo), pribaci (prebaci), prigazili (pregazili), prilomi (prelomi), samlit, istiraće, utiravaš, pobigne, proliće ("pamalo proliće snijeg")...

 

EKAVIZMI - vredi, vreme, nedelja, ponedeljak, teraš, terali, ozledijo, creva, sazreva, umret, uvredi...

 

OBLICI U KOJIMA JE J I JD um. Đ - doje (dođe), doješ (dođeš), doju (dođu), poje (pođe), poju (pođu), proje (prođe), izaje (izađe), naje (nađe), izaješ (izađeš), naješ (nađeš), pojoše (pođoše), dojdu (dođu), najde (nađe), projde (prođe), nadojdu (nadođu), pojdi (pođi)...

 

IZGOVARANJE Ć um. Č i Đ um. DŽ -  ćobani, Busovaća, drukćije, proćelje, poćelo, ćoek, ćuvala, jećmeni, pećenje, većeras, pećeš, saćuva, seljaćki, razvuće, većer, ćuvat, ćuvala, ćujem, oćišćeno, kolaći, ćaše, ćetnici, ćekaj, ćim, ćeljadi, amiđa, đemadan, đamija, duvanđije, đaba...

 

REDUKCIJA  GLASA I: godna, vidla, verge, kaške, zaledlo, pogodlo, živlo, radla, ostavla, tolko, nekolko, vol-la, zapal-li, isel-li, pobol-le, naval-lo, mentn, vrtlo...

 

OVI OBLICI: prija (prije), letaju (lete), njija (njih), dešaje (dešava), ukuaš (ukuvaš), ukua (ukuva).

Biće da su se ovi govori Srba skoro pa utopili u istočnobosanski dijalekat.

To je i razumljivo, jer na posmatranom području ima malo pravoslavaca.

Meni je zanimljivo ovo nerazlikovanje afrikatskih parova. Nisam znao za tu pojavu kod Srba u Bosni sem kod gradskog stanovništva.

[Telenta]

1 hour ago, BWA said:

Biće da su se ovi govori Srba skoro pa utopili u istočnobosanski dijalekat.

To je i razumljivo, jer na posmatranom području ima malo pravoslavaca.

Meni je zanimljivo ovo nerazlikovanje afrikatskih parova. Nisam znao za tu pojavu kod Srba u Bosni sem kod gradskog stanovništva.

Ednom sam naletio na snimak iz rata 1990-ih na kome su srpske izbjeglice iz okoline Visokog (bilo ih je tamo u par sela). Nekoliko nji su govorili na videu i svi su izgovarali Ć um. Č, i stariji i ljudi srednje dobi i mlađi. Iznenadio sam se, jerbo sam do tade mislio da Srbi sa tom govornom crtom ne postoje. Nemerem sade naći taj snimak.

Oblik "prija" ("prije") koji je Remetić zabilježio kod kakanjskih i zeničkih Srba je tipičan za ikavske govore, ali se javlja i u ijekavsko-šćakavskom (istočnobosanskom) dijelektu. 

Inače šćavizam se javlja i kod Srba sa Ozrena i Kupreške visoravni. Razlika je što su ozrenski Srbi ijekavci, a kupreški ikavci. Ikavica od Srba iz Livanjskog polja (u Livanjskom polju je Srba ikavaca bilo u 16 sela prema Mariju Petriću) nije šćavska. Što je zanimljivo u odnosu na kupreške Srbe, jerbo se Livno i Kupres graniče.

 

Čita sam nedavno dana o govoru ličkih novoštokavskih ikavaca (ličkih Bunjevaca) i ima edna zanimljiva razlika u odnosu na novoštokavske ikavce iz Dalmatinske Zagore (koji su u malo daljoj prošlosti takođe nazivani Bunjevcima od strane lokalnih pravoslavaca). Lički ikavci govore "čoek", dok oni iz D. Zagore govore "čovik."