Telenta Posted August 27, 2020 Posted August 27, 2020 (edited) 9 minutes ago, trustno1 said: Moj stric, život proveo u Zadru, govori najvolijem. Ko će ga znati. Zanimljivo. Oklen ti je stric rodom? Srbi iz Dalmacije govore volit(i), želit(i). vidit(i), a ne voljeti, željeti, vidjeti. Moja baba govori čakulada (za čokoladu) i esom (jesam). Čakulada je njezin izum, a esom se moglo čuti kod starijih ljudi ali je ipak češće bilo esam (jesam je došlo tek sa školovanjem). Edited August 27, 2020 by Telenta
trustno1 Posted August 27, 2020 Posted August 27, 2020 Iz okoline Benkovca. Ne znam oklen mu je žena, ali znam da je iz nekog drugog kraja, sad mi pada na pamet da je možda od nje pokupio - ili je i sam smislio.
Hamlet Strašni Posted August 28, 2020 Posted August 28, 2020 Moja žena kaže voljela bih. A iz Dalmacije je.
BWA Posted August 28, 2020 Posted August 28, 2020 1 hour ago, Hamlet Strašni said: Moja žena kaže voljela bih. A iz Dalmacije je. Ona je jekavac. Zato jotuje "je" iza "l" pa nastaje "lj" kao u primjeru- leto (ekavski), lito (ikavski) ljeto - jekavski. Krajiški pravoslavci vjerovatno iz ljenosti i žurbe taj oblik- voljela, boljela, često izgovaraju kao volla bolla (bez "i" između dva "l").. Pisao sam već. Moja baba kad žuri kaže volla bi. Kad govori polako kaže voljela bi, zaboljelo je itd.
Telenta Posted August 29, 2020 Posted August 29, 2020 (edited) 6 hours ago, Hamlet Strašni said: Moja žena kaže voljela bih. A iz Dalmacije je. Možda je uticaj školovanja. Kod nas se govori izvorno "dvista", a moja mater je putem školovanja usvolija i "dvjesta." Ona kad priča sa zemljacima, rodbinom ili u krugu porodice govori "dvista", a kad priča sa nekim nepoznatim čak i ako su ekavci u pitanju onda uglavnom kaže "dvjesta." Moja mater ne govori "boljela", "željela", "voljela" i "vidjela", nego "bolila", "želila", "volila" i "vidila", a ova prva tri pomenuta oblika sa LJ ona asocira sa Bosnom. Od svih jekavaca iz Dalmacije sam čuo da govore "volila", "želila", "bolila", "vidila", to jednostavno spada u njihove standardne ikavizme. Evo npr. na videu je prikazan običaj Srba iz Bukovice na njihovom autentičnom govoru (koji su jekavci zna se) i na 1:49/51 kaže "i od toga te ne bolila glava" https://youtu.be/FvGZSBaBEIQ?t=109 Edited August 29, 2020 by Telenta
Telenta Posted August 29, 2020 Posted August 29, 2020 (edited) 30 minutes ago, Telenta said: Možda je uticaj školovanja. Kod nas se govori izvorno "dvista", a moja mater je putem školovanja usvolija i "dvjesta." Ona kad priča sa zemljacima, rodbinom ili u krugu porodice govori "dvista", a kad priča sa nekim nepoznatim čak i ako su ekavci u pitanju onda uglavnom kaže "dvjesta." Moja mater ne govori "boljela", "željela", "voljela" i "vidjela", nego "bolila", "želila", "volila" i "vidila", a ova prva tri pomenuta oblika sa LJ ona asocira sa Bosnom. Od svih jekavaca iz Dalmacije sam čuo da govore "volila", "želila", "bolila", "vidila", to jednostavno spada u njihove standardne ikavizme. Evo npr. na videu je prikazan običaj Srba iz Bukovice na njihovom autentičnom govoru (koji su jekavci zna se) i na 1:49/51 kaže "i od toga te ne bolila glava" https://youtu.be/FvGZSBaBEIQ?t=109 Ovo šta sam reka da sam od svije jekavaca iz Dalmacije čuo kako govore "volila", "želila", "bolila" i "vidila" mislio sam na Srbe jekavce. Dubrovčani (ijekavci) govore "viđeti/viđela", a mislim i da govore "željeti" i "voljeti." Za katolike/Hrvate jekavce južno od Metkovića ne znam, ne poznam njev govor tako dobro. Edited August 29, 2020 by Telenta
Paul Gompitz Posted August 30, 2020 Posted August 30, 2020 Volila, vidila itd se govori svuda u Hrvatskoj u neknjizevnom govoru. Hrvatica iz Zagreba ce u neobaveznom razgovoru reci ili vidila sam ili cesce vidla sam. Vidjela je oblik samo za skolu, a boljela i voljela otprilike da ne postoji.
nautilus Posted August 30, 2020 Posted August 30, 2020 dvjesta sam počeo govoriti u srbiji jer prodavačice nisu razlikovale dvista od trista. u kući uvijek dvista. uzgred, kninjani rijetko kad izgovaraju to i u ije. pravilno se izgovaraju dugačko i kratko e, ali ij ispred dugačkog e je u izgovoru gotovo uvijek j. uvjek, mljeko, bjelo, svjetlo, Njemci....
werbatim Posted August 30, 2020 Posted August 30, 2020 On 21.8.2020. at 17:17, BWA said: Zobonja😆 Sad Guglao da vidim sta si mi rekao Ako sam dobro izguglao ima neke veze sa Nakovom?
BWA Posted August 30, 2020 Posted August 30, 2020 3 minutes ago, werbatim said: Sad Guglao da vidim sta si mi rekao Ako sam dobro izguglao ima neke veze sa Nakovom? Tako Drvarčani zovu Grahovljake. Nemam pojma zašto😆
Telenta Posted August 30, 2020 Posted August 30, 2020 2 hours ago, nautilus said: dvjesta sam počeo govoriti u srbiji jer prodavačice nisu razlikovale dvista od trista. u kući uvijek dvista. uzgred, kninjani rijetko kad izgovaraju to i u ije. pravilno se izgovaraju dugačko i kratko e, ali ij ispred dugačkog e je u izgovoru gotovo uvijek j. uvjek, mljeko, bjelo, svjetlo, Njemci.... Ja govorim uglavnom "dvista", osim kad sam iša u školu pa sam priča ekavski i tade sam naravno govorio "dvesta" i ponekad kad pričam ekavski u nekoj državnoj ustanovi. Kad moja mater ponekad kaže "dvjesta" nekako mi je čudno, jednostavno nisam navika na tu verziju.
BWA Posted August 30, 2020 Posted August 30, 2020 3 hours ago, Filozof manijak said: Možda zato što ih porede s konj'ma 😆 to je valjda nešto kao što ove iz Bijeljine ostali zovu kupusarima.
Telenta Posted September 22, 2020 Posted September 22, 2020 @BWA Osim nas Srba iz Dalmacije izvorno i Srbi Ličani "ukaju" (unda, una, muj, kunj, slumio) i redukuju J na početku (esam, edan, ednom). Stari je iz Ličkog Petrovog Sela porijeklom na 10:40 - 12:05 (skroz isti govor ki od moije predaka)
BWA Posted September 22, 2020 Posted September 22, 2020 7 minutes ago, Telenta said: @BWA Osim nas Srba iz Dalmacije izvorno i Srbi Ličani "ukaju" (unda, una, muj, kunj, slumio) i redukuju J na početku (esam, edan, ednom). Stari je iz Ličkog Petrovog Sela porijeklom na 10:40 - 12:05 (skroz isti govor ki od moije predaka) Da. Uka i Grahovo, Drvar i donekle Petrovac i okolina Bihaća, mada toga ima i kod mene u Krupi, ali znatno manje. Generalno, radi se o južnjačkoj govornoj crti. Toga ima u južnom dijelu zapadne Hercegovine, ali i u čakavskim govorima.
Recommended Posts
Create an account or sign in to comment
You need to be a member in order to leave a comment
Create an account
Sign up for a new account in our community. It's easy!
Register a new accountSign in
Already have an account? Sign in here.
Sign In Now