Prekodrinski dijalekti naših jezika

[Telenta]

21 hours ago, BWA said:

nezaustavljivo je islo ka tome💪

 

"Poziv na viru" od Muhameda Hevaji Uskufije (dio) https://sh.wikipedia.org/wiki/Muhamed_Hevaji_Uskufi

 

Ja, kauri vami velju

Hodte nami vi na viru.

Po neviri što se kolju?

Hodte nami vi na viru.

 

Nismo vami mi zlotvori

Bog nas jedan jer satvori,

Budite Bogu bogotvori,

Hodte nami vi na viru

 

Jedno čudo razrodi se,

Naopako jer hodi se,

Ter na jedno navodi se.

Hodte nami vi na viru.

 

Je li slika, bit se robit,

Po neviri, sići morit,

Jedno drugom kuće orit?

Hodte nami vi na viru.

 

Zovemo vas jer se piše:

Boga sveta uznat više,

Paka vira teško diše.

Hodte nami vi na viru.

 

Otac jedan, jedna mati

Prvo bi nam valja znati.

Jer ćemo se paski klati?

Hodte nami vi na viru.

 

Kogod ima čistu pamet,

On ne misli činit zamet,

Nevirniku noge sapet.

Hodte nami vi na viru.

 

Nek ne čini silu, Slavu,

Ne priliči niko lavu,

Nek uznade Svetog Savu.

Hodte nami vi na viru.

 

Dobro znade Donju Solan

Rad Hevaji biti viran,

Pomoć čini, Boga jedan.

Hodte nami vi na viru.

 

Uskufija (ikavac) je bio pravoslavni konverit na islam, čije ime prije prelaska na islam je bilo Rade. Kad kaže da će Rad Hevaji biti viran, misli na to da će ostati musliman ali priznaje da je  konvertit Rade. Uskufija poziva hrišćane da pređu na islam ali kaže da su hrišćani i muslimana jedne krvi ("jedan otac, jedna mati").

Pored svega toga on je ima strahopoštovanje prema Svetom Savi.

 

 

 

Edited December 20, 2019 by Telenta

[nautilus]

Velika vecina Srba u sjevernoj Dalmaciji govori ijekavskim govorom. Nikada medju starijim svijetom nisam cuo ikavicu u bukovackom govoru koji se govori u  par varijanti od Zadra pa do Dinare. Ono kare u tutekarice ( tu) je isto kao i ono ca u ajmo ca. S tim sto se ne sjecam da sam ga cuo u nekom drugom obliku osim tutekare ili tutekarice, ca je redovna stvar i dan danas to govorim. To nema veze sa ikavskim izgovorom.

 

Ikavska sela su uglavnom mijesana ili su okruzena hrvatskim ikavskim selima. Sela prema Sinju i Vrlici su ijekavska, Civljane, Koljane i Cetina. Skoro citave Koljane su poplavljene kad je pravljena brana na Cetini. Prvi put cujem da je Otisic ikavsko selo. 

 

Srbi u sjevernom Livanjskom polju su ijekavci. Cak i veliki broj Hrvata Na primjer Unista, selo na Dinari izmedju Livna i Grahova, vecinski hrvatsko, potrazite na jutjubu kako govore.

 

 

 

 

[BWA]

ono sto me u posljednje vrijeme jako zanima je kako to da se bos.krajini, lici, dalmacij, baniji hipokoristici mijenjaju po zenskom, a ne po muskom tipu.zasto jovin, milin, dragin, a ne milov, jovov, dragov... ?

 

naime, govor srba iz ovih krajeva van svake sumnje pripada i-h dijalektu, sa odredjenim specificnostima usljed gubljenja kontakta sa epicentrom tog dijalekta i mijesanja  sa starosjedilackim scakavskim i cakavskim govorima.

 

jedna od odlika i-h dijalekta jeste i mijenjanje hipokoristika po muskom tipu, pa me interesuje zna li neko nesto vise o tome?

[Tpojka]

Naučio sam novu riječ al' kakve veze ima hipokoristik sa prisvojnim genitivom? 

 

4 hours ago, BWA said:

jovin, milin, dragin

U uvu mi nepravilna svaka drugačija deklinacija. 

[BWA]

8 hours ago, Tpojka said:

Naučio sam novu riječ al' kakve veze ima hipokoristik sa prisvojnim genitivom? 

 

U uvu mi nepravilna svaka drugačija deklinacija. 

jovo  hipokoristik od jovan, drago od dragan, miro od miroslav itd.

 

ne mora prisvojni genitiv.

u jugoistocnoj bosni, istocnoj hercegovini i zapadnoj cg deklinacija  ide po muskom tipu: jovo, jova, jovu..., a sjevernije i zapadnije, jovo, jove, jovi...

 

 

[Tpojka]

3 hours ago, BWA said:

jovo  hipokoristik od jovan, drago od dragan, miro od miroslav itd.

 

Aha, ok. Bazir'o sam se na osnovna (puna) imena koja nisu nečesta (Mile, Jovo, Drago, Sreto...) pa mi u tom smislu nije zvučalo k'o definicija hipokoristika.

[Telenta]

22 hours ago, nautilus said:

Velika vecina Srba u sjevernoj Dalmaciji govori ijekavskim govorom. Nikada medju starijim svijetom nisam cuo ikavicu u bukovackom govoru koji se govori u  par varijanti od Zadra pa do Dinare. Ono kare u tutekarice ( tu) je isto kao i ono ca u ajmo ca. S tim sto se ne sjecam da sam ga cuo u nekom drugom obliku osim tutekare ili tutekarice, ca je redovna stvar i dan danas to govorim. To nema veze sa ikavskim izgovorom.

 

Ikavska sela su uglavnom mijesana ili su okruzena hrvatskim ikavskim selima. Sela prema Sinju i Vrlici su ijekavska, Civljane, Koljane i Cetina. Skoro citave Koljane su poplavljene kad je pravljena brana na Cetini. Prvi put cujem da je Otisic ikavsko selo. 

 

Srbi u sjevernom Livanjskom polju su ijekavci. Cak i veliki broj Hrvata Na primjer Unista, selo na Dinari izmedju Livna i Grahova, vecinski hrvatsko, potrazite na jutjubu kako govore.

 

 

 

 

 

Srbi su u zadnjih par decenija pričali ikavski u ovim selima u Dalmaciji koliko ja znam; Kričke, Žitnić, Maovice, Kosore, Siverić, Tribanj, Radošić, Lećevica, Zelovo, Bitelić, Dicmo, Veliki Bročanac, Vučevica, Sušci, Lučane, Sihač, Rumin, Sičane.  Čuo sam da je ikavice bilo kod Srba iz Mirlovića, ali ne znam jesu li pričali potpuno ili djelomično ikavski.

Naravno da su Srbi iz Bukovice (i)jekavci (nisu ijekavci jerbo to postoji samo u Crnoj Gori, Sandžaku i na dubrovačkom području). 

Zanimljivo da su Srbi iz Tribnja pričali ikavski, a Tribanj je između Bukovice i Like (Velebita) u kojima su Srbi (i)jekavci) https://sr.wikipedia.org/wiki/Трибањ#Језик

 

Postoji naučni rad o govoru Bitelića kod Sinja od Dijane Ćurković. Dio seljaka ispitanika iz Bitelića su bili Srbi i oni su govorili potpuno ikavski i identično ka Bunjevci odnosno Hrvati iz Bitelića https://bib.irb.hr/datoteka/705585.Doktorat_Curkovic.pdf

 

Što se tiče sela oko Vrlike koja si spomenuo, to je stanje u novije vrijeme. 

Ivan Antunović , Ljuba Jovanović i Erdeljanović  u 19-om i početkom 20-og v. navode da pravoslavci u Vrličkoj Krajini govore uglavnom ikavski.

kad klikneš na link idi oko sredine i nađi naslov pocrtan crnim " Bunjevačkom govoru" podnaslov 1. Bunjevci u Dalmaciji, idi malo niže i ima o govoru Bunjevaca Vrličke Krajine kaže se "i pravoslavni u to toj Krajini govore većinom ikavski... https://bunjevackeperspektive.files.wordpress.com/2015/01/bunjevac48dki-jezik.pdf

 

Edited December 22, 2019 by Telenta

[BWA]

1 hour ago, Telenta said:

 

Srbi su u zadnjih par decenija pričali ikavski u ovim selima u Dalmaciji koliko ja znam; Kričke, Žitnić, Maovice, Kosore, Siverić, Tribanj, Radošić, Lećevica, Zelovo, Bitelić, Dicmo, Veliki Bročanac, Vučevica, Sušci, Lučane, Sihač, Rumin, Sičane.  Čuo sam da je ikavice bilo kod Srba iz Mirlovića, ali ne znam jesu li pričali potpuno ili djelomično ikavski.

Naravno da su Srbi iz Bukovice (i)jekavci (nisu ijekavci jerbo to postoji samo u Crnoj Gori, Sandžaku i na dubrovačkom području). 

Zanimljivo da su Srbi iz Tribnja pričali ikavski, a Tribanj je između Bukovice i Like (Velebita) u kojima su Srbi (i)jekavci) https://sr.wikipedia.org/wiki/Трибањ#Језик

 

Postoji naučni rad o govoru Bitelića kod Sinja od Dijane Ćurković. Dio seljaka ispitanika iz Bitelića su bili Srbi i oni su govorili potpuno ikavski i identično ka Bunjevci odnosno Hrvati iz Bitelića https://bib.irb.hr/datoteka/705585.Doktorat_Curkovic.pdf

 

Što se tiče sela oko Vrlike koja si spomenuo, to je stanje u novije vrijeme. 

Ivan Antunović , Ljuba Jovanović i Erdeljanović  u 19-om i početkom 20-og v. navode da pravoslavci u Vrličkoj Krajini govore uglavnom ikavski.

kad klikneš na link idi oko sredine i nađi naslov pocrtan crnim " Bunjevačkom govoru" podnaslov 1. Bunjevci u Dalmaciji, idi malo niže i ima o govoru Bunjevaca Vrličke Krajine kaže se "i pravoslavni u to toj Krajini govore većinom ikavski... https://bunjevackeperspektive.files.wordpress.com/2015/01/bunjevac48dki-jezik.pdf

 

ima ijekavice i u bos.krajini.

naime, kod nas je refleks jata raznolik, nekad dvoslozan (ije) a nekad jednoslozan (je).

s druge strane, licki govori, kao i zapadnobosanski uz granicu sa likom (sire podrucje drvara) odlikuju se gotovo uvijek jednosloznim refleksom jata. 

[nautilus]

Nigdje nisam rekao da ne postoje srpska sela ili zaselci koja govore ikavski. Pitanje je slijedece, da li su Srbi u tim selima uvijek bili ikavci ili su ikavski govor poprimili od svojih komsija.  Dicmo je od najblizeg srpskog ijekavskog sela udaljeno 50 kilometara. Sva sela koja si nabrojao su ili na obodu neke kompaktne grupe srpskog podrucja ili su okruzena hrvatskim selima.

 

Dalje, imas i u govoru sela u kninskom polju, na primjer u Biskupiji, poneku ikavsku rijec, did, ditelina. Ali to selo nije ikavsko.  Sa druge strane, Hrvati u Potkonju i Vrpolju su ijekavci. 

 

Ako su ljudi za 500 godina zivota dolje primili italijanske i turske rijeci, apsolutno mi je razumljivo da neko selo predje na ikavicu. Imas i drasticniji primjer kod zadra gdje su albanci za kraci rok presli ili na hrvatski ili u manjem broju na italijanski i gotovo potpuno izbubili albanski jezik. 

 

 

Sto se tice nastavaka u nadimvima, mislim da je to posledica drugacije akcentualizacije. 

[Telenta]

2 hours ago, nautilus said:

Nigdje nisam rekao da ne postoje srpska sela ili zaselci koja govore ikavski. Pitanje je slijedece, da li su Srbi u tim selima uvijek bili ikavci ili su ikavski govor poprimili od svojih komsija.  Dicmo je od najblizeg srpskog ijekavskog sela udaljeno 50 kilometara. Sva sela koja si nabrojao su ili na obodu neke kompaktne grupe srpskog podrucja ili su okruzena hrvatskim selima.

 

Dalje, imas i u govoru sela u kninskom polju, na primjer u Biskupiji, poneku ikavsku rijec, did, ditelina. Ali to selo nije ikavsko.  Sa druge strane, Hrvati u Potkonju i Vrpolju su ijekavci. 

 

Ako su ljudi za 500 godina zivota dolje primili italijanske i turske rijeci, apsolutno mi je razumljivo da neko selo predje na ikavicu. Imas i drasticniji primjer kod zadra gdje su albanci za kraci rok presli ili na hrvatski ili u manjem broju na italijanski i gotovo potpuno izbubili albanski jezik. 

 

 

Sto se tice nastavaka u nadimvima, mislim da je to posledica drugacije akcentualizacije. 

 

ja sam mislio ranije da su Srbi iz Dalmacije koji su pričali ikavski taj govor primili od okolnih katolika. Međutim nedavno sam sazna da su Srbi koji su pričali ikavski iz sela u zaleđu Splita i Klisa (Radošić, Lećevica, Veliki Bročanac, Vučevica, Brštanovo) većinom porijeklom sa Kupresa i iz Uskoplja, oklen ih je doveo pop Đorđe 1687 godine. Kupres i Uskoplje su ikavski krajevi, tako da je moguće da su ikavicu donjeli otuda. Kupreški Srbi su ikavci  i o njihovom govoru su lingvisti pisali još sredinom 20-og v. https://www.malovan.net/Lat/Tekst/524/IKAVIZAM-U-GOVORU-SRBA-NA-KUPRESU

 

Srpski rodovi iz Bitelića kod Sinja osim Bulovića su došli iz Janja kod Šipova 1689. Bulovići su ako se ne varam starinom od Imotskog.

Srbi iz Bitelića su ikavci, a Srbi iz Janja su (i)jekavci. Mi ne znamo kako su govorili Srbi u Janju 1689, i da li je ikavica kod Srba iz Bitelića došla iz Janja ili su došli kao (i)jekavci pa su kasnije ikavizirani. Zanimljivo je da Srbi iz Janja iako su (i)jekavci kažu "did." Govor se more totalno promijeniti za svega 2-3 generacija, npr. zapadna Srbija je prije 100 godina bila ijekavska a danas je potpuno ekavizirana (iako danas govore ekavski ljudi iz zapadne Srbije će često reći "đed").

U Biteliću je bilo i pravoslavnih i katoličkih Đapića. Za katoličke Đapiće se znade da potiču od pravoslavca Sime Đapića koji je 1709 preša u katolocizam zbog ženidbe sa katolkinjom. Đapići su došli u Bitelić 1689 iz Janja.

 

Da je među Srbima u Dalmaciji bilo izvornih ikavaca ukazuju ikavska prezimena kod dalmatinskih Srba: Bilić (Civljane), Cvitkovac (Maovice), Mišina (Kosore), Stipanović (Koljane), Bibić (Velušić i Baljci), Svitlica (Sonković), Zdilar (okolina Imotskog), Bižić (Đevrske), Cvitanović (Biljane Donje).

 

U Biljanama Donjim na mletačkim i austrijskim popisima su popisani pravoslavni Cvitanovići, oni su u međuvremenu ijekavizirali prezime i postali Cvjetanovići. Na slici se more osim za Cvitanovići viditi i da su današnji Cvitkovci sa Maovica (sl. Đurđevdan) bili poznati i kao Cvitkovići.

https://html2-f.scribdassets.com/bvikgdyrk244dqs/images/227-c686edde7a.jpg

Edited December 22, 2019 by Telenta

[Peter Fan]

9 hours ago, nautilus said:

. Imas i drasticniji primjer kod zadra gdje su albanci za kraci rok presli ili na hrvatski

Za ovo nisam znao.

[Telenta]

10 hours ago, nautilus said:

Nigdje nisam rekao da ne postoje srpska sela ili zaselci koja govore ikavski. Pitanje je slijedece, da li su Srbi u tim selima uvijek bili ikavci ili su ikavski govor poprimili od svojih komsija.  Dicmo je od najblizeg srpskog ijekavskog sela udaljeno 50 kilometara. Sva sela koja si nabrojao su ili na obodu neke kompaktne grupe srpskog podrucja ili su okruzena hrvatskim selima.

 

Dalje, imas i u govoru sela u kninskom polju, na primjer u Biskupiji, poneku ikavsku rijec, did, ditelina. Ali to selo nije ikavsko.  Sa druge strane, Hrvati u Potkonju i Vrpolju su ijekavci. 

 

Ako su ljudi za 500 godina zivota dolje primili italijanske i turske rijeci, apsolutno mi je razumljivo da neko selo predje na ikavicu. Imas i drasticniji primjer kod zadra gdje su albanci za kraci rok presli ili na hrvatski ili u manjem broju na italijanski i gotovo potpuno izbubili albanski jezik. 

 

 

Sto se tice nastavaka u nadimvima, mislim da je to posledica drugacije akcentualizacije. 

 

Srpska baba iz Otišića na 1:27-5:32 / 9:40-12:26 / 18:27-19:16 / 21:46 - 23:25  https://www.rtrs.tv/av/pusti.php?id=75793

 

Ikavizmi: miseca, di, živit, živilo, nisam, dvi, uvik, nisu, vidili, umrit, okriću 

 

(I)jekavizmi: prije, djeca, djete

 

Ekavizmi: poslen, ode, sreća, dvadeset

Edited December 23, 2019 by Telenta

[Telenta]

1 hour ago, Telenta said:

 

Srpska baba iz Otišića na 1:27-5:32 / 9:40-12:26 / 18:27-19:16 / 21:46 - 23:25  https://www.rtrs.tv/av/pusti.php?id=75793

 

Ikavizmi: miseca, di, živit, živilo, nisam, dvi, uvik, nisu, vidili, umrit, okriću 

 

(I)jekavizmi: prije, djeca, djete

 

Ekavizmi: poslen, ode, sreća, dvadeset

 

Dodatak, pogleda sam snimak pažvljivije.

 

Ikavizam: negdi

 

(I)jekavizam:  sjećam

 

Ekavizam: srednje

[nautilus]

srednje, dvadeset, sreca, nisu ekavizmi. poslen i ode (poslije i ovdje) su lokalizmi, dolje se uzasno gutaju slova.

 

nisu i nisam nisu ikavizmi. samo se u crnoj gori govorilo nijesam, nisu i nisam je standard. 

 

ziviti, viditi, dvi, dvista, sikira (sjekira) su sirom zastupljeni oblici dolje. tako i ja govorim a rodjen sam i odrastao u kninu. mislim da u zivotu nisam rekao zivjeti niti znam ikoga ko je koristio oblik zivjeti. dvjesta sam poceo govoriti kada su mi u trgovini u beogradu umjesto (nikada umisto) dvista grama salame davali trista jer me nisu razumili (nikada razumjeli). vjerovatno ih ima jos samo mi ne padaju na um. 

 

Takvih rijeci, ali i ikavske akcentualizacije, ritma govora, ne znam kako da to definisem precizno, sto je, po meni, mnogo bitnije, je sve vise sto se priblizavas hrvatskim selima i obali. Prosto, prelazni govori su normalna stvar u slavenskim jezicima i ne postoje ostre granice.

 

Odakle su moji dosli u Dalmaciju je izgubljeno u sjecanju. Evo ti jedna ideja za razmisljanje, nakon kandijskog rata istocna Lika je pripala Austriji ali je uglavnom ostala pusta pa je naseljena ljudima iz Dalmacije. U pitanju su ista prezimena koja slave iste slave, ponekad rijetka prezimena, kao moje, i ne bas ceste slave. Ti ljudi, a Srb je bio prilicno izolirano mjesto, su cisti ijekavci. 

 

Stanovnistvo se kretalo, nije bilo uklesano u kamenu. 

[BWA]

23 minutes ago, nautilus said:

srednje, dvadeset, sreca, nisu ekavizmi. poslen i ode (poslije i ovdje) su lokalizmi, dolje se uzasno gutaju slova.

 

nisu i nisam nisu ikavizmi. samo se u crnoj gori govorilo nijesam, nisu i nisam je standard. 

 

ziviti, viditi, dvi, dvista, sikira (sjekira) su sirom zastupljeni oblici dolje. tako i ja govorim a rodjen sam i odrastao u kninu. mislim da u zivotu nisam rekao zivjeti niti znam ikoga ko je koristio oblik zivjeti. dvjesta sam poceo govoriti kada su mi u trgovini u beogradu umjesto (nikada umisto) dvista grama salame davali trista jer me nisu razumili (nikada razumjeli). vjerovatno ih ima jos samo mi ne padaju na um. 

 

Takvih rijeci, ali i ikavske akcentualizacije, ritma govora, ne znam kako da to definisem precizno, sto je, po meni, mnogo bitnije, je sve vise sto se priblizavas hrvatskim selima i obali. Prosto, prelazni govori su normalna stvar u slavenskim jezicima i ne postoje ostre granice.

 

Odakle su moji dosli u Dalmaciju je izgubljeno u sjecanju. Evo ti jedna ideja za razmisljanje, nakon kandijskog rata istocna Lika je pripala Austriji ali je uglavnom ostala pusta pa je naseljena ljudima iz Dalmacije. U pitanju su ista prezimena koja slave iste slave, ponekad rijetka prezimena, kao moje, i ne bas ceste slave. Ti ljudi, a Srb je bio prilicno izolirano mjesto, su cisti ijekavci. 

 

Stanovnistvo se kretalo, nije bilo uklesano u kamenu. 

nisam jeste ikavizam.

kod mene u selu i ocevom i majcinom se redovno izgovara nijesam, a to vazi za citav podgrmec.

doduse, ovo se odnosi iskljucivo na starije govornike i vremenom se gubi.