6 hours ago, BWA said:

mozda nisam u pravu, ali cini mi se da na krajnjem sjeveru zapodnobosanskog poddijalekta istocnohercegovacko-krajiskog dijalekta (gradiska, srbac, dio laktasa), postoji zamjena vokala "a" u "o", tipa "rodio" umjesto "radio", "glova", umjesto "glava" i sl.

B1: ako je ovo sjeverozapad tog dijalekta, sta mu onda dodje Bihac I Cazinska Krajina? Neki drugi dijalekt? Sad mi dodjem da napravim choropleth (kako se ovo kaze na krajiskom :-) )  mapu BiH I HR, bas bi bilo sareno.

B2: Ja za ovo nikad nisam cuo.

Edited September 7, 20196 yr by Peter Fan

bihac i cazinska krajina govore novostokavskom ikavicom. dakle ti govori ne spadaju u istocnohercegovacko-krajiski dijalekat, vec u mladje ikavske govore, ili zapadnohercegovacko-primorski dijalekat, kako ga neki lingvisti nazivaju.

 

zamjene vokala su redovna pojava u krajiskim govorima, s tim sto je u juznim i jugozapadnim dijelovima dijalekta najcesca promjena "a" u "e", npr. "ukresti", "vrebac" i sl.

naravno moguce da grijesim kad je promjena "a" u "o" u pitanju, ali imam takav utisak.

 

 

On 6.9.2019. at 22:45, BWA said:

mozda nisam u pravu, ali cini mi se da na krajnjem sjeveru zapodnobosanskog poddijalekta istocnohercegovacko-krajiskog dijalekta (gradiska, srbac, dio laktasa), postoji zamjena vokala "a" u "o", tipa "rodio" umjesto "radio", "glova", umjesto "glava" i sl.

 

Не, мислим да је то више Дервента, Модрича и то.

 

Код нас је више непостојано в: прао умјесто право, ухватио се за глау умјесто главу, косио трау умјесто траву, и сл. С тим да ту а иде дуже, нпр прааао.

da, to.

On 7.9.2019. at 5:16, Peter Fan said:

 

B2: Ja za ovo nikad nisam cuo.

 

kako nisi cuo?

 

 

On 6.9.2019. at 22:45, BWA said:

postoji zamjena vokala "a" u "o", tipa "rodio" umjesto "radio", "glova", umjesto "glava" i sl.

Ima toga i po Semberiji. Možda preciznije staviti dva "o" - roodio, gloova. A i "š" je tvrdo kao u Bačkoj.

On 8.9.2019. at 13:02, darling said:

 

kako nisi cuo?

 

Ja ovo ne cujem kao O, vec malo izvjestaceno A, ali ipak A.

On 14.9.2019. at 6:49, Peter Fan said:

Ja ovo ne cujem kao O, vec malo izvjestaceno A, ali ipak A.

 

Ja to čujem kao neki zvuk između A i O za koji slovo u srpskom ne postoji (mrzi me sada da kopam po međ. fonetskoj azbuci), ali mi mnogo više vuče na O nego na A

Ja i dalje čujem O u “ja so tim nemam ništa”, što mi je onomad rekao desetar Bosanac kad smo služili narodu u mladjem mezozoiku. 

sjecas li se odakle je bio desetar?

Pokušavam da se setim i ne ide. 

On 31.8.2019. at 16:39, BWA said:

ne. nisam iz tog kraja,

ali vrsena su istrazivanja na tom podrucju.

inace, srbi ikavci su lako moguce bili katolici koji su u nekom momentu presli na pravoslavlje, a zadrzali dijalekat, ili su se jednostavno utopili u ikavsku jezicku vecinu.

u bih postoje samo u okolini kupresa i livna u podrucjima koja su izrazito ikavska.

u pitanju su oaze.

 

srbi su inace, livno nazivali lijevnom, mislim da se tamosnja parohija i danas zove lijevanjska.

 

Srbi ikavci nisu bivši katolici. 

Ikavskih Srba  u  Dalmaciji nije bilo samo u navedenim selima kod Drniša, nego i u Vrličkoj i Cetinskoj Krajini, u selima u zaleđu Splita i Klisa (Veliki Bročanac, Vučevica, Lećevica, Radošić, Brštanovo, Dicmo, Zelovo), u Triban-Šibuljini i u Imotskoj Krajini (Neda Ukraden kaže da su Srbi u njenom selu kod Imotskog pričali ikavski). Ikavski su pričali i Srbi sa Kupreške visoravni, Srbi iz južne polovine Livanjskog polja, Srbi iz  okoline Duvna, Srbi iz Podvlašića i Srbi  Azbukovice i dijela Rađevine u zapadnoj Srbiji http://zsrbija.blogspot.com/2016/01/ikavica.html

Kod Ivana Antunovića iz 19-og v. i Erdeljanovića i još jednog autora s početka 20-og v. je navedeno da  pravoslavci/Srbi iz okoline Vrlike pričaju uglavnom ikavski. U  novije doba Srbi iz vrličkog kraja su pričali ikavsko-(i)jekavskim miksom u različitim proparijama od sela do sela, s tim da je kod starijih bilo više ikavice nego kod mlađih. Poznajem Srbina sa Maovica kod Vrlike rođenog sredinom pedesetih koji priča ikavski, a poznava sam jednog Srbina iz  Kosora kod Vrlike koji je rođen oko 1930.  i  koji je priča čistu ikavicu. Jedan drugi Srbin sa Maovica mlađi čovjek mi je reka da se ikavica kod Srba sa Maovica duže održala i u čistijoj formi nego kod onih iz drugih vrličkih sela zato što su Maovice izolovane te nije došlo do (i)jekavizacije, veli da su njegovi did i baba pričali čisto ikavski. U jednom dokumentu iz sredine 19-og v. pravoslavni pop iz Otišiča kod Vrlike piše  riječi čas na ikavici čas na (i)jekavici, npr. u jednoj rečenici kaže "divojka" a u drugoj "djevojka", znači (i)jekavizacija je išle od crkve.

Ivan Antunović navodi da je pravslavnih ikavaca ima u Mrkoplju u Gorskom Kotaru. U novije doba u tom kraju nije bilo pravoslavnih ikavaca, što znači da su u međuvremenu ili pokatoličeni ili su izgubili ikavski govor.

Kod pravoslavnih Srba  iz Dalmacije se javljaju ikavska prezimena: Cvitkovac (Maovice), Bilić (Civljane), Mišina (Kosore), Stipanović (Koljane), Bibić (Velušić, Baljci), Svitlica (Sonković, inače starinom sa Kupresa), Bižić (Đevrske), Livaja (Lećevica), Zdilar (okolina Imotskog), nekad je bilo pravoslavnih Srba Cvitanovića u okolini Benkovca (javljaju se na mletačkim popisima u 18-om v.)  a desilo se da su kasnije (i)jekavizirali prezime i postali Cvjetanović. Ikavskih prezimena ima i kod pravoslavnih Srba van Dalmacije: Svitlica (Donje Vukovsko kod Kupresa), Bilić (Gerzovo kod Mrkonjić Grada, okolina Travnika i okolina Novog Grada), Bilčar (Bosansko Grahovo), Bilanović (Mandino Selo kod Duvna), Stipić (Kordun), Sikirica (Kordun), Bižić (Kordun), Biga (Lika), Bilinac (okolina Foče) itd. 

U prošlosti su se pravoslavni Srbi u zapadnim krajevima  odricali ikavice, jerbo je ona forsirana od katoličke crkve i pravoslavci su udarali kontru odbacujući ikavicu i sve više prihvatajući (i)jekavicu. S druge strane katolici su se silili na ikavicu u slučajevima kad nisu izvorno bili ikavci, pa tako ima slučaj da su Bunjevci iz nekih sela u današnjoj Mađarskoj zabilježeni u 18-om kao (i)jekavci da bi u 19-om v. postali ikavci (očito im je katolička crkva "korigovala" govor). Kod Srba (i)jekavaca u zapadnim krajevima ima ostataka ikavice tj. ikavizama, npr. mnogi (i)jekavski Srbi iz Dalmacije kažu "did" a isto kažu i Srbi Janja kod Šipova, okoline Mrkonjić Grada, okoline Jajca i Glamočkog polja. Zanimljiv je govor Srba iz južnog dijela Glamočkog polja koji je ikavsko-(i)jekavski miks. S tim da je ikavski sloj stariji, što jasno ukazuje na naknadnu (i)jekavizaciju koja nije sprovedena do kraja nego  dijelomično. Ikavsko-(i)jekavskim govorom Srba južnog Glamoča se bavio lingvista Nikola Ramić.

O ikavskom govoru kupreških Srba je pisano još sredinom 20-og v. https://www.malovan.net/Lat/Tekst/524/IKAVIZAM-U-GOVORU-SRBA-NA-KUPRESU

Srbi iz svih kupreških sela su pričali ikavski, osim Srba iz Blagaja koji su pričali (i)jekavski ali sa određenim ikavskim uplivom. Srbi iz Blagaja su u šali  nazivali ostale kupreške Srbe ikavce "Turcima", jerbo su pričali istim dijalektom ki lokalni muslimani.

 

Govornik je potuno u pravu što kaže  da su se Srbi odricali ikavice 39:24 - 40:08

 

 

Edited December 11, 20196 yr by Telenta

17 minutes ago, Telenta said:

 

 

 

Edited December 11, 20196 yr by Telenta

11 minutes ago, Telenta said:

O Srbima ikavcima iz Livanjskog polja.

https://html2-f.scribdassets.com/85d7znbyww1dqzde/images/6-da6f872ebb.jpg

 

dobar i detaljan post.

ipak, primijetices da se srbi ikavci u pravilu pojavljuju u prelaznim podrucjima izmedju ikavskih i ijekavskih govora ili u enklavama okruzenim ikavskom vecinom.

svi ijekavski govorni tipovi u zapadnoj bosni su u odredjenoj mjeri ikavizirani. neki manje, neki vise,  zavisno od jacine uticaja ikavskih govora u okolini ili uticaja starosjedilackog ikavskog stanovnistva koje se jezicki utopilo u ijekavsku doseljenicku vecinu.

otud i oblici poput "did" "sikira" "vidila" i sl.