Jump to content
IGNORED

Jedna mapa govori vise od rijeci


borris_

Recommended Posts

I Hazarde, zamisli samo jedno: na sta bi licio engleski sa svojim dvocifrenim brojem samoglasnika i razlicitih izgovora da su uveli pravilo "jedan zvuk, jedan glas" onako kako su to uradili Stari Grci. :D

Link to comment

Što se tiče engleskog, kako se zove ono u rećniku, u zagradama, gde se vidi izgovor reči?

Mozda bi to moglo da pomogne kad bi se engleski fonetizovao™?

Link to comment

I Hazarde, zamisli samo jedno: na sta bi licio engleski sa svojim dvocifrenim brojem samoglasnika i razlicitih izgovora da su uveli pravilo "jedan zvuk, jedan glas" onako kako su to uradili Stari Grci. :D

Bio bi lakši i logičniji za pisanje i učenje. A ličio bi možda na nemački i skandinavske jezike. U čemu je u suštini razlika da pamtiš kako se izgovaraju slova č, š i dvoslovne kombinacije tipa ch, sh? Isto važi za kombinacije samoglasnike (ea, ee, ou, oo, u, e itd). Pritom, engleski pati od arhaičnog spelinga, izgovor se izmenio više nego način pisanja. Npr. e (be), ee (see), i ea (sea) se nekada nisu izgovarali isto, to su bila tri različita zvuka.

Link to comment

Bio bi lakši i logičniji za pisanje i učenje. A ličio bi možda na nemački i skandinavske jezike. U čemu je u suštini razlika da pamtiš kako se izgovaraju slova č, š i dvoslovne kombinacije tipa ch, sh? Isto važi za kombinacije samoglasnike (ea, ee, ou, oo, u, e itd). Pritom, engleski pati od arhaičnog spelinga, izgovor se izmenio više nego način pisanja. Npr. e (be), ee (see), i ea (sea) se nekada nisu izgovarali isto, to su bila tri različita zvuka.

Tacno, tacno. Ali sta cemo s tolikim varijacijama u izgovoru? Cijeg izgovora bi morali da se pridrzavaju? BBC standarda? Verovatno bi se onda jezik podelio na nekoliko varijanti i to sa punim pravom.

Link to comment

Što se tiče engleskog, kako se zove ono u rećniku, u zagradama, gde se vidi izgovor reči?

Mozda bi to moglo da pomogne kad bi se engleski fonetizovao™?

To je međunarodna fonetska abeceda i služi najviše lingvistima. Njom možeš da ispišes teoretski bilo koji jezik (bar ove evropske), ali bi rekao da je preobimna da bi se koristila za bilo koji jezik ovako svakodnevno.

Link to comment

Tacno, tacno. Ali sta cemo s tolikim varijacijama u izgovoru? Cijeg izgovora bi morali da se pridrzavaju? BBC standarda? Verovatno bi se onda jezik podelio na nekoliko varijanti i to sa punim pravom.

 

Varijacije u izgovoru izmedju standardnih varijanti u UK, SAD, Kanadi, Australiji itd. su manje nego varijacije u britanskim dijalektima. Van samog UK, dijalektoloska razlika (recimo po Americi, Kanadi) je zapravo vrlo mala, jedini ekstrem je juznjacki govor u Americi, narocito medju crncima.

 

Recimo kada bi se anglofone zemlje slozile oko novog standardnog spelinga, i dalje bi svaka imala svoj standardizovani izgovor (britanski, americki, kanadski, australijski, novozelandski itd.), pretpostavljam da bi to tako islo. A engleski je u sustini vec podeljen na nekoliko varijanti (samo razlike nisu velike), npr. vidi razliku izmedju americkog i britanskog spelinga npr. color/colour itd.

Link to comment

Verovatno i sam znas da su sva danasnja zapadna i bliskoistocna pisma nastala od uproscenih egipatskih piktograma, preko fenicanskog pisma, pa tek onda grckog. Takodje, hebrejsko i arapsko pismo takodje vode isto poreklo. Znaci vec su egipcani su furali fonetsko pismo - tako je uostalom desifrovan Rosetta Stone.

 

Zatim ako krenemo na istok, i svi indijski jezici imaju svoja fonetska pisma, tajlandski i laoski jezik takodje. Ta pisma su fonetska, ali ne na isti nacin kao gorepomenuta, ali takodje prilicno laka i logicna.

 

E sad, treba imati u vidu posebnost kineskog jezika u odnosu na evropske i bliskoistocne jezike. Kao sto i sam znas, taj jezik danas ima 4 tona. Kako je zvucao u starom veku nemam pojma ali sumnjam da je bio prostiji. Kantonski npr valjda ima 6 tonova. Grcki, staroegipatski jezik - sve su to bili fonetski daleko prostiji jezici od azijskih, a to su i njihovi danasnji naslednici. Da bi napravio nesto slicno za kineski treba da napravis znakove i za tonove. Recimo tajlandjani su uspeli u tome. Ali to nije sve. Kineski, za razliku od tajlandskog, ne samo da ima tonove, vec je to jezik sa veoma ogranicenim glasovnim kombinacijama koje mogu da cine jedan slog. Sto znaci ogroman broj homonima, reci koje se isto izgovaraju a znace potpuno razlicito. U govoru to ne predstavlja veliki problem, ali u pisanju bi itekako bio. Last but surely not least - ogroman broj kineskih "dijalekata" (a zapravo jezika sa cesto skroz drugacijim glasovima) je znacio da bi upotreba takvog pisma bila ogranicena i da bi svaka jezicka grupa morala da ima svoje pismo, a to je nesto sto takva imperija sigurno nije zelela. Ili to ili bi morao biti nametnut jedan zvanican jezik za sve sto bi verovatno bilo kudikamo komplikovanije resenje. I danas vidimo, nakon visemilenijumske istorije, da je to bila najbolja moguca odluka.

 

Znam kako se razvio grcki alfabet, sve to od pojednostavljenih hijeroglifa. No Grci zasluzuju priznanje sto im je prvima palo na pamet da imaju znakove za samoglasnike - meni vrlo logicno, ali ocigledno ranijim pismoslovcima nije. Meni je uvek bila konfuzna ideja pisama poput hebrejskog i arapskog, gde zapisujes samo suglasnike a samoglasnike sam dopunjujes...nekako mi je nekompletno, jednostavno.

 

Ovo za kineski ti je dobro objasnjenje i nisam razmisljao o tome na taj nacin ranije (sto nije ni cudo, jer ne znam kineski). Ja samo znao za tu prednost pisanja u sustini vise jezika istim pismom, ali i ovo za tonalitet ima puno smisla. No nevezano za kineski, izgleda kao da su svuda pisma pocinjala prvo kao piktogrami/ideogrami/logogrami (npr. pomenuti hijeroglifi), i ako se nama danas fonetsko pisanje cini najlogicnijim. Mozda jednostavno nismo svesni kolika je moc apstraktnog misljenja bila potrebna da smislis sistem koji zapisuje zvukove koji sami po sebe nista ne znace. Mislim, drevni covek vidi ribu, pomisli "riba" i padne mu na pamet da to mozda nekako zabelezi...nacrta...pa je logicno da nacrta ribu, ili da ima simbol koji znaci "riba". Rastakanje toga na "r", "i", "b", i "a" je u sustini veliko apstrahovanje jezika.

Link to comment

Znam kako se razvio grcki alfabet, sve to od pojednostavljenih hijeroglifa. No Grci zasluzuju priznanje sto im je prvima palo na pamet da imaju znakove za samoglasnike - meni vrlo logicno, ali ocigledno ranijim pismoslovcima nije. Meni je uvek bila konfuzna ideja pisama poput hebrejskog i arapskog, gde zapisujes samo suglasnike a samoglasnike sam dopunjujes...nekako mi je nekompletno, jednostavno.

 

Opet je za to zasluzna razlika u jezicima. Egipcani, fenicani, jevreji i arapi govore semitskim jezicima koji imaju drugacije korene reci od nasih i gde nije potrebno navoditi kratke suglasnike da bi osoba koja zna jezik umela da procita rec. U svim indoevropskim jezicima ukljucujuci grcki je to, naprotiv, od krucijalne vaznosti.

Link to comment

Recimo nase pismo, toliko hvaljeno kao savrseno, takodje ne daje dovoljno informacija o izgovoru reci ljudima koji je prvi put vide ili uce jezik. Ne daje se mesto akcenta (recimo moderni grcki jezik i spanski jezik obelezavaju polozaj akcenata tako da nikad ne moze doci do zabune), niti njegova vrsta (kratak, dug, silazan, uzlazan). Ali to nama nije ni potrebno jer znamo jezik, bilo bi nam samo pain in the ass, kao sto bi arapima bilo da obelezavaju kratke vokale.

Link to comment

 Ne daje se mesto akcenta (recimo moderni grcki jezik i spanski jezik obelezavaju polozaj akcenata tako da nikad ne moze doci do zabune), niti njegova vrsta (kratak, dug, silazan, uzlazan).

 

Zar srpski nema one akcente na samoglasnicima koji to treba na neki nacin da obelezavaju? Ali da, to niko ne koristi, jedanput sam samo otvorio knjigu (mislim da je bio neko delo Petra Kocica) gde se dosledno to koristilo i bilo mi je jako cudno. I sad da me neko pita kako se to obelezava, ne bi znao da mu kazem

Link to comment

To samo u slucaju nedoumica (npr, rec "grad" kada nije jasno iz konteksta da li se radi o naseljenom mestu ili padavini). Ne treba ti recimo akcenat na reci "ruka", znas kako da procitas (dugouzlazni). Ali stranac koji uci srpski i nauci azbuku i prvi put vidi tu rec nece znati kakav akcenat ide tu.

Link to comment

A npr, za ucenike arapskog i za decu sve reci se pisu sa svim samoglasnicima. Takodje se Kuran stampa sa svim samoglasnicima. Arapsko pismo ih ima, ali pismenim ljudima oni nisu potrebni.

Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...