namenski Posted September 29, 2018 Share Posted September 29, 2018 (edited) Jedan od najvecih svetskih brodara, Maersk, ponosno je objavio da je njegov brod Venta Maersk u petak prispeo u Lenjingrad Sankt Petersburg, posle istorijskog prvog prolaza takozvanim Severnim morskim putem iz Azije u Evropu. Venta Maersk, 34,882 GRT, 42,000 DWT, pripada klasi novih brodova svrstanih u Baltic Feeder sortu, zapoceo je putovanje iz Vladivostoka 22. avgusta, ticao Vostocnij i Busan, prosao Beringovim moreuzom 6. septembra... Prema Maersk-u, putovanje Severnim morskim putem 'proslo je u svemu prema planu i bez posebnih teskoca...' 'Srecni smo sto mozemo da pozelimo dobrodoslicu posadi posle ovog jedinstvenog putovanja' kaze Palle Laursen, glavni i odgovorni za tehniku kod Maersk-a, pa nastavlja: '...putovanje je predstavljalo znacajno operativno iskustvo, testiralo brodske sisteme i obavljeno je bez potrebe da se angazuje pomoc sa strane...' Ovo oko pomoci se odnosi na cinjenicu da je putovanje Severnim morskim putem moguce otprilike 3 meseca godisnje, dok je u drugim periodima potrebna pomoc ledolomaca, narocito u Istocno sibirskom moru. Venta Maersk je inace cetvrti od sedam sestara i zaplovio je jula ove, 2018. godine: trenutno predstavlja najveci brod na svetu koji klasom zadovoljava uslove eksploatacije u polarnim oblastima (temperatura ispod -25o C i mogucnost operacija tokom cele godine. Brod ima nominalni kapacitet od 3,956 TEU, od cega 600 hladjenih, a pripada Sealand-u, Maersk-ovoj kompaniji svojevremeno poznatoj kao Seago Lines, inace Maersk-ovom razvozniku koji je servisirao Rusiju i ticao Sankt Petersburg. Ipak, u Maersk-u kazu da za sada jos uvek ne vide Severni morski put kao isplativu komercijalnu alternativu klasicnim morskim putevima izmedju Evrope i Azije, ali su spremni da izvrse pripreme za uvodjenje redovnih linija ukoliko se za tim ukaze potreba, pa cak i po cenu novih ulaganja. Edited September 29, 2018 by namenski Link to comment
urkozamanje Posted December 20, 2018 Share Posted December 20, 2018 ovoga se npr. nisam setio.. Link to comment
ToniAdams Posted January 14, 2019 Share Posted January 14, 2019 zanimljivo, ali nista manje depresivno: https://www.nytimes.com/interactive/2018/08/30/climate/how-much-hotter-is-your-hometown.html Link to comment
Skyhighatrist Posted January 14, 2019 Share Posted January 14, 2019 https://www.rollingstone.com/politics/politics-news/oceans-temperatures-rising-778581/ Quote If there is an upside to this recent paper, it’s this: It’s further proof that climate science — and knowledge about the risks we face in the future — are getting better, more accurate and more sophisticated. We may or we may not be doomed, but we can’t say we weren’t warned Link to comment
vememah Posted August 19, 2019 Share Posted August 19, 2019 (edited) Quote Mourners have gathered in Iceland to commemorate the loss of Okjokull, which has died at the age of about 700. The glacier was officially declared dead in 2014 when it was no longer thick enough to move. What once was glacier has been reduced to a small patch of ice atop a volcano. Prime Minister Katrin Jakobsdottir, Environment Minister Gudmundur Ingi Gudbrandsson and former Irish President Mary Robinson attended the ceremony. https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-49345912 Septembar 1986: Avgust 2019: Edited August 19, 2019 by vememah Link to comment
hazard Posted September 20, 2019 Share Posted September 20, 2019 https://www.bloomberg.com/news/features/2019-09-19/solar-and-wind-power-so-cheap-they-re-outgrowing-subsidies Quote For years, wind and solar power were derided as boondoggles. They were too expensive, the argument went, to build without government handouts. Today, renewable energy is so cheap that the handouts they once needed are disappearing. On sun-drenched fields across Spain and Italy, developers are building solar farms without subsidies or tax-breaks, betting they can profit without them. In China, the government plans to stop financially supporting new wind farms. And in the U.S., developers are signing shorter sales contracts, opting to depend on competitive markets for revenue once the agreements expire. “The training wheels are off,” said Joe Osha, an equity analyst at JMP Securities. “Prices have declined enough for both solar and wind that there’s a path toward continued deployment in a post-subsidy world.” The reason, in short, is the subsidies worked. After decades of quotas, tax breaks and feed-in-tariffs, wind and solar have been deployed widely enough for manufacturers and developers to become increasingly efficient and drive down costs. The cost of wind power has fallen about 50% since 2010. Solar has dropped 85%. That makes them cheaper than new coal and gas plants in two-thirds of the world, according to BloombergNEF. “Solar got cheap,” said Jenny Chase, an analyst at BNEF. “It’s really that simple.” Link to comment
Indy Posted December 15, 2019 Share Posted December 15, 2019 Preporučujem (besplatno!) Online kurs koji daje Prof. M. Mann (Penn State University). Sve što vam treba je prosečan engleski. Climate Change: The Science and Global Impact We need to understand the science behind global warming to avoid the most damaging and irreversible climate change impacts on people and planet. Link to comment
hazard Posted December 17, 2019 Share Posted December 17, 2019 http://www.bos.rs/rs/vesti/21/2019/11/28/sat-otkucava-za-ugalj---sta-posle-2023.html?fbclid=IwAR0y8JSFc-yffZ3UGZB8y1f9qWlS6MpdETGvRH3od01F3l2pkmDRFy9tDQk Quote Da li će Direktiva o velikim ložištima presuditi termoelektrana na ugalj? Izveštaj EnZ je najviše novina doneo u oceni implementacije pravnih tekovima Energetske zajednice u oblasti životne sredine, imajući u vidu da je ovo prva godina kada se izveštava o primeni Direktive o velikim ložištima (LCPD – Large Combustion Plants Directive)[2]. Važno je napomenuti da je ova Direktiva deo pravnih tekovina Energetske zajednice od trenutka potpisivanja Ugovora o osnivanju Energetske zajednice 2005. godine, dok je 1. januara 2018. počela da se primenjuje. I pored insistiranja Energetske zajednice u prošlogodišnjem izveštaju, Srbija nije usvojila Nacionalni plan za smanjenje emisija (NERP – National Emission Reduciton Plan), što implicira da svako postrojenje koje spada pod nadležnost ove Direktive mora pojedinačno da uskladi granične vrednosti emisija sa Direktivom. Da će ovo biti veliki izazov govore i podaci o ukupnim emisijama iz velikih ložišta u 2018. godini, koji su u slučaju Srbije naročito zabrinjavajući u pogledu emisije sumpor dioksida. Šta je i zašto je važna Direktiva o velikim ložištima? Koji su mehanizmi za ispunjenje ciljeva Direktive? Šta je to NERP? Odgovore možete potražiti u kratkom prikazu najvažnijih odluka 11. zasedanja Ministarskog saveta Energetske zajednice. Što se tiče postrojenja koja su se odlučila za opt-out verziju, a to su četiri postrojenja iz Srbije, u izveštaju je prvi put dat prikaz koliko ćemo još moći da računamo na njih. Naime, opt-out je mogućnost da u periodu od 1. januara 2018. do 31. decembra 2023. postrojenja rade ukupno 20.000 radnih sati. Na postrojenjima je da odluče da li će u tom periodu raditi punim kapacitetom, te će 20.000 radnih sati dostići već nakon 2 do 3 godine, ili će uskladiti broj radnih sati tako da pomenutih 20.000 isteknu najkasnije 31. decembra 2023. U prvom slučaju nakon iscrpljenja dozvoljenih radnih sati ili u drugom slučaju prilikom prolaska roka, postrojenja imaju mogućnost da usklade tehnologiju sa standardima ili da prestanu sa radom. U nastavku prenosimo tabelu iz Izveštaja Energetske zajednice, koja prikazuje očekivano vreme kada ističe opt-out, preostale radne sate i radne sate potrošene u 2018. godini, za sva četiri postrojenja. Ako nastave sa radom kao do sada, na blokove 3, 4 i 5 Termoelektrane Kolubara A3 možemo da računamo do 2021, na blok 1 Termoelektrane Kolubara A3 i TE Morava do 2022, a Termoelektrani Kolubara A5 opt-out ističe 2023. godine. Energetska zajednica je ovim izveštajem poslala snažnu poruku državama da sat curi za termoelektrane na ugalj i da je neophodno ozbiljno pristupiti dugoročnom planiranju energetske politike u smeru održive energetike. Link to comment
iDemo Posted December 21, 2019 Author Share Posted December 21, 2019 https://www.watereducation.org/sites/main/files/file-attachments/water_leaders_final_report.pdf?1575675022 Link to comment
Indy Posted December 24, 2019 Share Posted December 24, 2019 Na prvi pogled u dijagramu fali nešto (što bi i te kako bio minus za stočarstvo): land use. (Tj. land clearing - jedna od verovatno najgorih stvari o kojoj se ne priča dovoljno. Npr.) Link to comment
Shan Jan Posted December 25, 2019 Share Posted December 25, 2019 Globalno zagrevanje ubrzava i posledica globalnog zagrevanja - topljenje leda. Led reflektuje mnogo vise svetlosti nazad nego okeani. Zanimljiva je i prica da se nad okeanima izazove vise oblaka kako bi se smanjilo zagrevanje https://www.bbc.com/future/article/20190220-how-artificially-brightened-clouds-could-stop-climate-change Zvuci interesantno samo ne znam kakav je uticaj na ekosistem. Link to comment
Sestre Bronte Posted December 25, 2019 Share Posted December 25, 2019 jelouston bi to efikasnije sredio Link to comment
Filozof manijak Posted December 25, 2019 Share Posted December 25, 2019 Misliš da kaldera eruptira i obavije čitavu planetu oblakom dima? Link to comment
Mr.Mxyzptlk Posted December 25, 2019 Share Posted December 25, 2019 10 hours ago, Indy said: Na prvi pogled u dijagramu fali nešto (što bi i te kako bio minus za stočarstvo): land use. (Tj. land clearing - jedna od verovatno najgorih stvari o kojoj se ne priča dovoljno. Npr.) treba 100q prehraniti. isto se desava i u brazilu/amazon Link to comment
Recommended Posts
Create an account or sign in to comment
You need to be a member in order to leave a comment
Create an account
Sign up for a new account in our community. It's easy!
Register a new accountSign in
Already have an account? Sign in here.
Sign In Now