April 22, 20177 yr zašto v. đukanović prvo potencira pitanje naziva kao da je to nešto od prvorazrednog značaja i onda još u 33:30 kaže, "zajednički standardni jezik", razvodnjavajući sa "šta je uopšte standard?", kad se deklaracija bavi samim jezikom*, ne standardizacijom za koju se naglašava da nije bitno da li je jedinstvena, a što opet on i sam kaže kada govori o razumljivosti u alternativnom istorijskom scenariju postojanja nezavisne hrvatske države. u vezi s tim, on ne kaže zašto se može govoriti o istom jeziku tek od bečkog književnog dogovora - je li bečki književni dogovor nekako promenio jezik? on posle naglašava da se jezik tako na silu ne može promeniti. da li recimo ikavski i štokavski nisu isti jezik, odnosno šta on kao lingvista misli o tome? u njegovim rečenicama nema skoro nimalo lingvistike, to je uglavnom neka istorija. *on se valjda dodirnuo ovoga konstatacijom da ne postoji definicija jezika...bezveze. meni se čini da nije baš razmišljao mnogo o deklaraciji i da ga je ova emisija malo zatekla
January 14, 20187 yr Jezik i nacionalizam bi trebao da bude deo gradiva i u osnovnim i u srednjim školama, institucionalni metod borbe protiv širenja mržnje pomoću jezika.
January 14, 20187 yr ali da se razumemo: štokavski je i dalje - delom identitet. Tj. može se predstavljati da nije to poenta, ali bar jednim delićem neminovno jeste (nekakav idenitet).
January 14, 20187 yr Hoću reći da to, jasno, nije njena namera, ali Buden nije u krivu kad ukazuje na to. Jedino je bez veze što je napada za to (pošto joj to nije namera) i posebno mu je bez veze učitavanje.
January 14, 20187 yr Prva stvar koja mu, kako meni izgleda, smeta je da se o društvenim (a time, u konačnici, političkim) stvarima može suditi - "naučno"(u smislu "scientific(ally)"). Pri tom suditi "konačno". Drugo je ono što sam napisao gore Quote štokavski je i dalje - delom identitet. Tj. može se predstavljati da nije to poenta, ali bar jednim delićem neminovno jeste (nekakav idenitet). A svaki identitet ima i svoje granice, koje nisu "političke" (ali bi mogle biti), a koje bi, u ovom slučaju, išle popreko Jugoslavije (a i Hrvatske, a možda čak malecnim delom i Srbije). On smatra, a to i sam kaže, da bez obzira na nove države, među svim ex-Yu narodima i dalje postoji nekakvo jedinstvo, koje je pre svega, "političko". To je onaj deo, recimo nacionalnog, identiteta koji se tiče "svesti o zajedničkoj kolektivnoj sudbini", u njegovoj interpretaciji - političko-ekonomskoj sudbini, za koju on misli da i dalje postoji. Iako "svest", naravno, ne postoji u bilo kakvom smislenom procentu stnovništva. U suštini ovde (post)jugoslovenski socijalizam napada (kroz Budenova usta) jedan (polu)nesvesni štokavski identitarijanizam
January 14, 20187 yr 3 minutes ago, MancMellow said: Prva stvar koja mu, kako meni izgleda, smeta je da se o društvenim (a time, u konačnici, političkim) stvarima može suditi - "naučno"(u smislu "scientific(ally)"). Pri tom suditi "konačno". Problem je u tome sta je alternativa "naucnom". Nenaucno? Proizvoljno? Quote
Create an account or sign in to comment