Jump to content
IGNORED

zakon o radu, posledice, kritike i (retke) pohvale


Ravanelli

Recommended Posts

Radulović bi sada morao da da otkaz i da se priključi nekoj stranci, npr Novoj. U međuvremenu da ide na kurseve za komunikaciju sa medijima, da malo smanji twitter i da skonta da se mora komunicirati sa mnogo više znakova, pa možda i ako ima neku dobru ideju - uspe da je objasni.

Edited by Lezilebovich
Link to comment
  • Replies 1.5k
  • Created
  • Last Reply

Top Posters In This Topic

  • Budja

    166

  • Dagmar

    115

  • Аврам Гојић

    71

  • Indy

    71

Top Posters In This Topic

Posted Images

Ovo se čak može tumačiti kao ograđivanje

Zakon o radu nije povučen iz procedure, izjavio je danas vicepremijer Aleksandar Vučić, dodajući da nacrt tog zakona nije bio ni u vladinoj, a kamoli u skupšinskoj proceduri.
dakle nije ni bio u proceduri da bi se mogao povući. crva nije ni bilo.po svemu besmislen zakon. sada ostaje da neko za vučića još proanalizira set ostalih zakona i mogućih 100k otkaza, onda da marketinške agencije sprovedu telefonska istraživanja mnjenja i da štetočina ode sa mesta ministra. Edited by Ravanelli
Link to comment

Pretpostavljam da pod štetočinom podrazumevaš Jovana Krkobabića čije ministarstvo je formalni predlagač zakona koji zapravo nikada nije bio predložen niti je bio u bilo kakvoj proceduri...

Link to comment

nene, mislio sam na s. radulovića, blogera po zanimanju, koji je predlaže setove zakona koji bi trebali "da spreče zloupotrebe"... uvođenjem novih odredbi koje su ranije ukinute zbog enormnih zloupotreba.ili je on ipak ok, jer su se na ovim prostorima donosili mnogo lošiji zakoni i imali smo kolaps 90's prema koje bi ti nesretni zakoni izgledali kao piknik?

Edited by Ravanelli
Link to comment

Jedini piknik ovde je taj da je Srbija pobedila svog najvećeg dušmanina Radulovića tako da sada vrhovni vođa (koji naravno nema ništa sa tim Radulovićem, pu pu, daleko bilo) može da nastavi borbu protiv korupcije i dijalog sa sindikatima.Pa kada ovaj isti zakon kasnije tokom godine bude usvojen uz neke potpuno nebitne izmene, moći ćemo da se tešimo da nije usvojen bez žestoke borbe u kojoj smo uspeli da skinemo jedan blogerski skalp.

Link to comment

videćemo kakve će biti izmene, ako se zakoni budu uopšte menjali (već sam rekao da sam ok sa tim lalovićevim), ne volim prognozirati.

Edited by Ravanelli
Link to comment
Buđo, Harvi nije pamfletista, već zaista jeste naučni autoritet. U tom smislu ne znam šta ti znači da je Harvijeva knjiga "ideološko izvorite" (štagod to značilo. Nijedan naučni autoritet koji se bavi ovim temama nije ideološki neutralan, ali to ne znači da ga to oslobađa dužnosti da svom predmetu pristupi naučno, odnosno da svoje teze argumentuje, a ne prosto proklamuje. Ja stvarno ne razumem šta ti u stvari hoćeš.
Naucnih autoriteta u drustvenim naukama ima na svim stranama. Ne moze Harvi da bude autoritet, a, recimo, Milton Fridman pamfletista.Drugim recima, Miletic za sebe zauzima udobnu poziciju eksperta (naucnog socijalizma?) kritikujuci sa te pozicije clanak Lakicevica.To je neposteno.Drugo, Syme, postavio sam neka pitanja u vezi clanka Balunovica. Ne ocekujem osvrt na svako pitanje (neka su retoricka) ali ocekujem osvrt na neke teze. Zaista, red je da ponekad kriticari neoliberalizma odmaku od opstih mesta i ponude alternativu koja ima logickog i ekonomskog smisla i podvrgnu svoje normativno vidjenje sveta kritici.Dok se ne ponudi kompeticija pro i cons sistema a ne samo pro nigde nismo odmakli.Recimo, moguce da je neoliberalizam vrlo losa stvar ali da nema boljeg.
Link to comment

Pa da, najbolji od svih mogućih svetova. Nisam Fridmanu sporio da je naučni autoritet, a pamfletista nije on, već Lakićević, za koga je i rečeno da je zaslepljen svojom ideologijom, u toj meri da ne oseća da je potrebno da ponudi bilo kakve argumente za svoje prokamacije. i ja sad stvarno ne znam šta ti tačno hoćeš.Balunovićev tekst nisam čitao, a ono što sam ranije viđao od istog autora, činilo mi se odokativnim i neozbiljnim. Moj favorit je Mitrović.

Link to comment
Mitrovic produzuje gde je Milatovic stao.
Činjenica je da levica teži stvaranju okvira koji će ekonomsku aktivnost podvrgnuti opštoj dobrobiti, što jeste i moralno pitanje.
Wtf?Dakle, jok, ideologija nego CINJENICA (gde se, btw, ne defnise sta je to "opsta dobrobit").
Alergija neoliberalizma na državu, na zakone, na poreze preuzeta od Džona Loka[7] proteže se do Silvija Berluskonija.
Ostajem zbunjen na boldovano.
Džordž Akerlof (George Akerlof) i Robert Šiler (Robert Shiller), obojica nobelovci, napisali su knjigu pod tim naslovom u kojoj, koliko sam razumeo recenzente, konstatuju da je naročito u finansijskoj sferi taj „animal spirit“ postao izuzetno važan i ne bi smeo biti pod pritiskom.
Dakle, sociolog, verovatno. Nije dobro razumeo.
Ne bih dalje da smaram prepričavanjem genealogije neoliberalizma, koja je doživela žestoke kritike velikog dela stručnih ekonomskih i filozofskih autoriteta i proglašena „naučno odbačenom“.
Ideologija ili nauka, pitanje je sad?Koja nauka? Naucni socijalizam.
Negde 2002. godine, koliko me sećanje služi, započeta je prilično žučna rasprava o neoliberalizmu na stranicama „Danasa“. Zastupnici neoliberalizma su tvrdili (sve dok nije postao državna veronauka) da tako nešto ne postoji, da je to izmišljotina protivnika napretka. Rusi tada nisu bili u modi diskvalifikovanja. Na neki način podsećali su na pijanca koji ni po koju cenu ne priznaje da je pio. Najenergičniji su bili Boško Mijatović, koji je argumentovano branio stavove koje zastupa i Boris Begović, koji je mnogo više energije upotrebljavao da diskvalifikuje sagovornike – profesorki Zagi Golubović je, na primer, uputio svoj omiljeni šlagvort: Knjige u ruke! – To je ona arogancija koja se neoliberalizmu s razlogom pripisuje. Prošlo je vreme sporadičnih i manje bitnih sučeljavanja, da bi pre par godina Danica Popović, šarmantnom nabusitošću u svom „Pogledu“ u Politici napisala da je ona neoliberal – pa šta! Zaista – pa šta? Sve dok neoliberalizam nije počeo da srasta sa političkom vlašću u Srbiji, dok je bio uz nju a ne u njoj, bio je učesnik rasprave ravnopravnih, a danas preuzima ulogu tužioca da bi se lakše provele reforme. Reforme su potrebne uvek i svakom sistemu, međutim pitanje je kuda one vode. Svaka vlast, od kad se ono „da je vlast od Boga“ – izduvalo, teži da ima uporišta i legitimaciju u nekoj teoriji koja joj ide na ruku. Ako ne pre, onda ona tada, uprkos naglom narastanju protežera, mora doći na tapet kritike.
Ekonomisti vs. sociologa.Ne razumemo se.
Nije mali broj autora koji u najuži krug promotora neoliberalizma ubrajaju i Deng Siaopinga (Vinćenco Ruđero, Middlesex University London, na primer), navodeći da Kina prihvata neoliberalnu tehnologiju kao privremenu fazu ekonomske prinude. Prva zemlja na koju su tzv. Čikaški momci primenili neoliberalne ideje Hajeka i Fridmana, uz njihovu ličnu asistenciju, jeste Čile u doba diktature Augusta Pinočea (1974). Došlo je do značajnog ekonomskog napretka, „ekonomskog čuda“, ali kako je jenjavala diktatura, tako su i ekonomski rezultati bivali sve lošiji. Ekonomski krah je usledio 1997. Uspeh je plaćen sa 2.279 nestalih, 31.000 uhapšenih, a 200.000 građana je napustilo zemlju…
Cile je omiljen primer kriticara neoliberalzima i Cikaske skole.Moralno jeste odurno guranje sticenika u jednu odvratnu, gotovo fasisticku diktaturu. Ono sto konzerve rade braneci Pinocea pozivajuci se na ekonmski model je dno.Sa druge strane, nije Hitler bio nacista zato sto je bio u dilu sa nemackom korporativnom elitom vec zbog holokausta. Tako se ne moze model koji je kasnije primenjivan i u zemljama koje nisu bile fasisticka diktatura sto je, samo po sebi dokaz, da takav ekonmski model ne znaci da su zemlje koje ga primenjuju nuzno diktature.
Ubistvo Aljendea formalno je pravdano činjenicom da je njegov protivkandidat Žuzelino Tomić, odustao od drugog kruga i tako omogućio Aljendeu da „nedemokratski“ bude pobednik!
According to the Chilean Constitution of the time, if no presidential candidate obtained a majority of the popular vote, Congress would choose one of the two candidates with the highest number of votes as the winner. Tradition was for Congress to vote for the candidate with the highest popular vote, regardless of margin. Candidate Party/Coalition Votes % Result Salvador Allende Gossens Popular Unity (UP) 1,070,334 36.61 Congressional confirmation Jorge Alessandri Rodríguez National Party 1,031,159 35.27 Congressional confirmation Radomiro Tomic Christian Democratic Party 821,801 28.11 Ne postoji drugi krug.Tomic nije protivkandidat.
Link to comment

Ono za Loka i zakone si u pravu, to prosto nije tačno. Lok jasno razlikuje liberty i license, to jest slobodu pod zakonom i slobodu protiv zakona. Mada, ni tu Mitrovićevo čitanje nije bez osnova, i to je način na koji Nozik (a i mnogi drugi libertarijanci) čita Loka, izvodeći baš ove posledice koje Mitrović navodi.Za ovo ostalo, primedbe su ti vrlo neozbiljne, nisi se ni potrudio da razumeš značenje rečenica in context.Ne mogu stavku po stavku, ne zameri, ali evo konkretan primer. Ljutiš se što Mitrović kaže:

Činjenica je da levica teži stvaranju okvira koji će ekonomsku aktivnost podvrgnuti opštoj dobrobiti, što jeste i moralno pitanje.
Da, Buđo, to jeste činjenica, i to činjenica sa kojom bi većina klasičnih liberala mogla mirne duše da se složi, samo što bi dodala da je stvaranje takvog okvira utopija, da je osuđeno na propast i da vodi, kako ono beše - to serfdom.E, sad, Mitrović time hoće da kaže samo jednu poznatu i nespornu stvar - da Hajek depolitizuje politiku time što sve, ne samo religijske, već i moralne ideale, proteruje u privatnu sferu. Samim tim proteruje i socijalizam, koji je inspirisan jednim moralnim idealom. Ako ste za jednakost i solidarnost - eto vam charity, ali da sprovodite svoje moralne ideale državnim sredstvima, to ne može.Dakle krajnje neproblematična tvrdnja, u koju si ti učitao ne znam ni ja šta.Ovo za sociologe itd, je valjda neki tvoj grudge u koji stvarno ne bih da ulazim.
Link to comment
Da, Buđo, to jeste činjenica, i to činjenica sa kojom bi većina klasičnih liberala mogla mirne duše da se složi, samo što bi dodala da je stvaranje takvog okvira utopija, da je osuđeno na propast i da vodi, kako ono beše - to serfdom.
OK, sta je "opsta dobrobit"?
Link to comment

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...