Jump to content
IGNORED

Izdržavanje države


Prospero

Recommended Posts

Nije direktno vezano za temu, ali je dotice. Mene zanima sto drzava ne proda (znam odgovor) onaj svoj procenat u FIAT-u i onda bi se videlo kako stvari funkcionisu u ovoj zemlji. Mogu samo da zamislim sta bi tu sve isplivalo. Maltene sve sto se radi je naslonjeno na drzavnu sisu i ne znam samo kada ce puci. A da ce puci to sam siguran i onda dzaba price o bilo cemu. Ne mislim na ovu raspravu nego uopste.

Edited by bergasa19
Link to comment
  • Replies 91
  • Created
  • Last Reply

Top Posters In This Topic

  • Turnbull

    19

  • Prospero

    9

  • hazard

    7

  • gagorder

    7

Hajek bi ti odgovorio da je pitanje besmisleno, jer se kategorija pravednosti moze primeniti samo na postupke pojedinca, dok je trzisna raspodela rezultat mnogobrojnih interakcija na ciji krajnji ishod ni jedan pojedinac nema odlucujuci uticaj (iz istog razloga pogresno je smatrati da je trzisni uspeh pokazatelj zasluge). Sto ce reci da trzisna raspodela nije ni vise ni manje pravedna od, recimo, udara groma, iz cega Hajek izvodi zakljucak da nema potrebe vrsiti bilo kakve korekcije trzista (to je naravno samo jedan od argumenata protiv drzavnog intervencionizma). Ja to vidim ovako: ako se kuca tvog komsije zapali zbog udara groma, po Hajeku nije pozeljno pomoci pri njenom gasenju, jer udar groma, buduci da nije delo pojedinca, ne moze biti nepravedan, a tek bi bilo budalasto doneti zakon o obaveznom postavljanju gromobrana.
Taman sam poceo da se smaram sa raspravom (citajuci od pocetka, dokon kakav jesam), ali mi je ovaj post zasladio dozivljaj. /// Edited by Indy
Link to comment
  • 3 weeks later...
Nije direktno vezano za temu, ali je dotice. Mene zanima sto drzava ne proda (znam odgovor) onaj svoj procenat u FIAT-u i onda bi se videlo kako stvari funkcionisu u ovoj zemlji. Mogu samo da zamislim sta bi tu sve isplivalo. Maltene sve sto se radi je naslonjeno na drzavnu sisu i ne znam samo kada ce puci. A da ce puci to sam siguran i onda dzaba price o bilo cemu. Ne mislim na ovu raspravu nego uopste.
Za FIAT u KG treba svi da se molimo Bogu da uspe, i da proradi onako kako je Markjone smislio da treba, inace ce Srbija da dobije jos par stotina miliona evra duga da otplacuje, a beznadeznosti celog KG regiona u tom slucaju i da ne pricamo. Drzava tu garantuje investiciju jednog stranog industrijskog giganta, koji ni sam nije u najboljoj situaciji u odnosu na svoje konkurente. O Serdjo Markione, italijansko-kanadski sine, nemoj nas izneveriti.
Link to comment
  • 2 weeks later...

Nemam ni ja nešto mnogo poverenja u njega onako načelno, ali ovde pronalazim neke cifre koje su proverljive. Bilo bi bolje da je naveo neke reference odnosno izvore podataka ali pretpostavljam da nije manipulisao podacima. Ako sam u pravu, ostaje da se ispita osnovna teza bloga. Dakle, da li postoji korelacija između prosperiteta (iz teksta je delimično jasno šta podrazumeva pod tim terminom) i broja zaposlenih u javnom sektoru?Meni se čini da postoje argumenti za tvdnju iz bloga. Mi zapravo nemamo problem sa prevelikim brojem zaposlenih u javnom sektoru koliko je problem u rashodnoj strani budžeta koja u velikom obimu odlazi na subvencionisanje tog javnog sektora (železnica, na primer).

Edited by pacey defender
Link to comment

Mozda ja previse pojednostavljavam stvari, ali za mene je forma vlasnistva od manjeg znacaja. Mislim da je evidentno da dobre i lose rezultate mozemo naci u svim kombinacijama vlasnicke strukture. Sto ispada da bi davalo za pravo Goranu... medjutim, desavalo se i ranije da on napise ponesto sto drzi vodu. Mislim da iz njegovih silnih procenata ne bi trebalo nuzno izvuci zakljucak da Srbija nema preglomazan javni sektor. Preglomazan u odnosu na svoj kvalitet performansi, tj. Sto je opet (manje-vise) to sto ti pises, dakle verovatno se slazemo.EDIT. A ima tu i drugi aspekt (u vezi s ovim iznad). Ne bi me cudilo da moja drzava NSW uposljava veci procent 'tehnicara' u drzavnim sluzbama nego sto je slucaj u Srbiji (da uzmem konkretan primer). S tim da ovde 'tehnicar' znaci diplomirani inz. ili master, dok je u Srbiji nesto prilicno drugo u pitanju. Tako statistika i procenti mogu da zavedu.EDIT2. A kad pomenuh ovo iznad, mogu da kao ex-BU zaposleni kazem da su tehnicari/strucni saradnici bili skoro stoprocentni balast - mozda drugi imaju drugacija iskustva, i mozda to vise nije tako. U moje vreme to je sve uglavnom dzabe jelo leba... ne da smo mi nastavnici bili od neke narocite koristi, either. Ergo, procenti su varljiva roba.

Edited by Indy
Link to comment

Sto volim kad se tako poseres sam po sebi bez povoda i razloga. Gledao sam kako 7 jbm li ga superintendanta/janitora menjaju jednu sijalicu u radnoj mi prostoriji kao u vicevima a odlazak na bilo koji sajt obrazovne institucije u USA videces da su nastavnici tu najmanje bitni i da ima mali milion zaposlenih koji niko ne zna sta rade.tehnicari su uglavnom u rangu associate degree dvogodisnji koledzi i najbolje vocational schools. vi ste mnogo napredni.u srbiji nije problem da li je macka crna ili bela vec sto je jebu pacovi. kraduckajte po malo i kofernjaca i slicno.

Link to comment

Ne, za poseravanje po meni imam tebe.Samo sam napisao moje iskustvo, nije cak u pitanju ni opinjun™.U Australiji su tehnicari minimum bachelor, a ima i mastera k'o shashe.Sta si ti i gde video, to ti pricaj, ne mesaj mene u to, a videces da se (za razliku od tebe) ja necu poseravati po tvom rezimeu.

Link to comment
  • 3 years later...

Krenuo da istražujem slučaj "RTS/V taksa" i prvo što mi je upalo u oči je da se tu uopšte ne radi ni o kakvoj taksi, već je u pitanju obična državno-dirigovana cena usluge, kao što je zakup groblja, struja, voda, grejanje i slično. Ono, po logici stvari bi to tako i trebalo da bude, no problem je u startu terminološke prirode jer kad se kod nas kaže "taksa" misli se na

 

Zakon o budžetskom sistemu

Takse

Član 17

Takse se mogu uvoditi samo zakonom kojim se može propisati njihova visina ili se tim zakonom može dati pravo određenom subjektu da utvrdi njihovu visinu.

Taksa se naplaćuje za neposredno pruženu javnu uslugu, odnosno sproveden postupak ili radnju, koju je pružio, odnosno sproveo nadležan subjekat iz stava 1. ovog člana.

 

administrativne, sudske, komunalne i slične takse, a zajedničko im je da ih naplaćuju državni/lokalni organi i da su neporeski javni prihod budžeta države, grada ili opštine, što ovde nije slučaj (sve pripada RTSu). Ovo je važno pre svega zbog mehanizma eventualne prinudne naplate, kao i toga kome se duguje i po kojim pravilima. Međutim, u slučaju TV pretplate svaku dalju sumnju razvejava sledeća odredba Zakona o javnim medijskim servisima:

 

 

Za neizvršenje obaveze plaćanja takse, RTS i RTV pokreću postupak naplate u skladu sa zakonom.

Na dospele a neizmirene obaveze obračunava se kamata, u skladu sa zakonom.

 

jer postupak naplate u ovom slučaju jeste postupak izvršenja preko javnog izvršitelja, kao i bilo koji drugi građanski dužničko-poverilački odnos, dok je kamata zakonska zatezna (po ZOO) a ne kamata na javni prihod (po ZPPPA).

 

Elem, upravo je to izgleda i bio razlog koji je naterao državu da ponovo pribegne frankenštajn-rešenju za naplatu, gde se eventualno neplaćena TV pretplata, ako je verovati novinama, sada pripisuje dugu za struju.

 

 

I dok sa javnog servisa poručuju da im je taksa za TV pretplatu dovoljna „tek da prežive”, čini se da će na gubitku mnogo više biti  EPS, jer se TV taksa plaća po brojilu, a ne po televizoru. Pri tome je malo verovatno da će svih 3,5 miliona vlasnika brojila platiti TV taksu, pa makar ona bila i 150 dinara.

U EPS-u kažu da će se onima koji ne budu plaćali ovih 150 dinara mesečno na ime TV pretplate to zaračunavati kao dugovanje za struju. Za ovu uslugu, RTS i RTV će EPS-u plaćati tri odsto od uplaćenih sredstava na ime fakturisanja i naplate takse.

 

Drugim rečima, u slučaju neplaćanja po dospeću dug za pretplatu će RTS-u isplatiti EPS, a onda odraditi subrogaciju inkorporirajući to u svoje potraživanje.

 

 

Ergo, to nije taksa (porez) već obična zakonom/uredbom fiksirana prodajna cena, koju će na osnovu međusobnog ugovora za potrebe RTV/RTS-a privremeno uslužno naplaćivati EPS, a u slučaju potrebe prinudnim putem preko javnog izvršitelja kao i struju.

...

 

Dakle, silovanje pravnog poretka ne popušta.

Link to comment

da je taksa definitivno nije. ali bolje to nego "pretplata" :lolol: ...ipak to shvatam kao namensko oporezivanje jer su sve drzavni subjekti. cela konstrukcija je mehanizam naplate koji institucionalno i funkcionalno izlazi iz okvira uprave ali ne moze da se ne vidi fiskalni karakter. zatezna kamata je nijansa.

Link to comment

Upitan da li će zbog ovakvog načina naplate TV takse preko računa za struju EPS biti na gubitku, prof. dr Branko Kovačević, predsednik Nadzornog odbora EPS-a, kaže za naš list da su ukupni dugovi prema EPS-u veći nego što je budžetski deficit Srbije, pa da se ovaj gubitak neće ni prepoznati.


– To ne znači da ne treba plaćati TV preplatu ili struju. Naprotiv. Ali, mi nemamo kulturu plaćanja, niti svest o tome da ono što se troši mora i da se plati, pa tako i struja i taksa. Ciljano se išlo na ovakav način plaćanja TV takse, jer u ovom času više od 90 odsto građana redovno plaća struju, što je dobar stepen naplate. Time RTS računa da će i oni imati veći procenat naplate takse – kaže Kovačević.  


Link to comment

ne moze da se ne vidi fiskalni karakter. zatezna kamata je nijansa.

Može i tako da se gleda, RTS je od skora po formi javna ustanova a ne preduzeće, što bi valjda trebalo da naglasi njen nedobitni karakter i svrhu. S druge strane, na RTSu bez problema piče komercijalni reklamni blokovi od po 10 minuta, što joj pobija nedobitni karakter.

 

Sličnu formu imaju sve ustanove u oblasti kulture kao i one u zdravstvu, a zajedničko svima njima je da se finansiraju iz poreza i doprinosa, koje naplaćuje poreska uprava.

 

Pa ako je i ovde to zamisao, a verovatno jeste kad se već pominje taksa, šta onda ima tu da se uključuje EPS i naplata vrši kao da se radi o komunalnoj usluzi, neka je naplaćuje Poreska uprava kao i ostale poreze.

Link to comment

Сигурно су оценили да је већа наплативост и јефтинија наплата...шта њих брига шта неки јуриста-естета мисли о њиховој креацији када може да се извуче који динар више :piggy:

Link to comment

Ih, da je do estetike, ni po muke. Problem je u tome što su i oni prethodni, dok su još mislili da će vladati doveka, pravili takve pravne brljotine koje posle par jurista-esteta obori na Ustavnom sudu, a onda krene serija tužbi. You name it - stomatolozi, sudije, vojni penzioneri, nacionalne službe, dečji vrtići...

 

Pa u konačnom naplata bude mnogo manja i skuplja, štaviše pojede samu sebe. :fantom:

Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...