Propast sela i poljoprivrede

[dobar1]

navodnjavanje je jako skup sport, potrebno je prokopati manje kanale i spojiti ih na dtd sistem, to su za vreme komunizma imali praktično samo kombinati, sistem je radio do polovine 90-tih kada su ti kombinati konačno pušteni niz vodu a delovi sa mašina pokradeni- inače bilo je lepo videti tostolobike, amure na delu kako pasu travu na dnu tih kapilarnih kanala (3m širine i metar dubine) u bistroj vodi...

Navodnjavanje jeste skup sport, ali kad vidis na jednom topiku ovde sa temom "Podzemni gradovi SFRJ" koje su milijarde dolara stucane u podzemne aerodrome, sklonista za pacove, komandne centre, "lansere podmornica", baze za camce i fregate, topove promera 1000 mm i razne druge gluposti u koje se ulaze i danas sa nesto smanjenom zestinom dodje ti da puknes. Ulaganje u sektor "satro bezbednosti" koji ne proizvodi nista. Edited August 26, 2012 by dobar1

[Dagmar]

ubicu se zbog ovakvih prica. jbt, imas resurs, imas sve, ali politicari pojebali situaciju.

U Vojvodini bi to trebalo da radi, to je voda iz Dunava. Mi u nekim mestima južnije leti ostajemo bez vode i za piće. Kako bi tu pomogli sistemi za navodnjavanje, ako vode u vodovodu nema, a rečice i potoci se pretvorili u blatnjava korita? Edited August 26, 2012 by Evi_

[bergasa19]

Dobro došli u brončano dobaBoris Dežulović | 21/08/2012Stjepan Jelkić iz Gata kraj Belišća do jučer je bio anonimni građanin, jedan od hiljada slavonskih seljaka koji su živjeli od poljoprivrede.Nije to bio bogzna kakav život, preciznija bi riječ za to bila preživljavanje. Svake godine isto – u jesen ispunjavanje teške dokumentacije za državne poticaje, u zimu tegobno ispunjavanje aplikacija za obeštećenje od katastrofalnog mraza, u proljeće naporno ispunjavanje formulara za obeštećenje od posljedica katastrofalnih poplava, u ljeto iscrpljujuće ispunjavanje obrazaca za odštete od posljedica katastrofalnih suša. I sve to primitivnim ratarskim alatima, pretpotopnim kemijskim olovkama i taksenim markama, kao iz nekog od onih etno-sela na temu „kak su živeli naši stari“.Gdjekoji bi se našao da vidi dalje, i od skromne bi zarade nabavio suvremeni kompjuter, pa golemu dokumentaciju ispunio i poslao ministarstvu dok bi ostali u selu još bili na imenu oca i OIB-u. A onda opet ispočetka, vazda ista ona jutarnja strepnja kojom se gleda kroz prozor, i ista večernja nada kojom se gleda televizijski dnevnik, čekajući da se široko slavonsko nebo smiluje i Vlada proglasi elementarnu nepogodu.Onda je Stjepanu Jelkiću iz Gata kraj Belišća dosadila poljoprivreda, i jednog jutra pala mu je na pamet upravo suludo hrabra ideja: da na neupotrebljivoj obiteljskoj zemlji, a ima je brat-bratu-otac-sinu pedesetak hektara, posadi – kupus. Baš ono da ga uzgaja, da nabavi sjeme pa da ga u zimu posije, u proljeće da ga presadi, a u kasno ljeto da ga bere.Svi u selu smijali su se čudaku Stjepanu i njegovoj blesavoj ideji, jer ne treba čovjek završiti agronomiju da bi znao kako u surovoj slavonskoj pustinji rastu samo bandere, križevi krajputaši i crkveni zvonici. Sirotog Stjepana jedni su u seoskoj gostionici zajebavali da je bogami dobru glavu kupusa uzgojio među ramenima, a drugi dobronamjerno savjetovali da se okani ćorava posla i uhvati očeve kemijske olovke i državnih formulara, kako su to odvajkada radili njihovi stari.Stjepan je, međutim, bio odlučan u svojoj namjeri, sada zapravo još odlučniji da svima dokaže kako se u suhoj, škrtoj Slavoniji može uzgojiti kupus. Kako?, pitate se vi, kao što su se pitali i seljaci iz gatske gostionice, sažaljivo vrteći glavama dok je ludi Štef niz šor nosio vreće sa sjemenom kupusa. Stjepan je, međutim, imao još tih blesavih ideja u glavi: jedna od njih, najluđa od svih ideja u povijesti svjetske ludosti, bila je ona da dugačkim gumenim crijevima dovede do svoje zemlje vodu iz obližnje rijeke.Onda su se, jasno, opet svi smijali ludom Štefu, jer rijeka Drava – to znaju i mala djeca iz poljoprivredne škole – služi samo za to da s proljeća poplavi pola Slavonije i Baranje, pa da seljaci u gumenim čizmama krenu u žetvu taksenih maraka.Onda je odjednom ovoga ljeta Stjepanovih pedeset hektara dobilo nekakvu neobičnu, novu i dotad u cijeloj Slavoniji neviđenu boju. Dugo su osječki inženjeri i agronomi proučavali njegove usjeve, i u debelim knjigama našli da se ta boja zove zelena. Ni najstariji mještani Gata ne pamte takvu pojavu: seoske babe prolazile su pokraj Štefove zelene njive žurnim korakom, sve se križajući i preporučujući Štefovu pomračenu dušu Svetom Josipu Radniku, a muškarci su u nevjerici gledali hiljade zelenih glavica kupusa, veselo postrojenih po Štefovoj zemlji kao na sletu u Sjevernoj Koreji.Onda su, tragom nevjerojatne vijesti što se poput lisne uši proširila Slavonijom, u malo selo kraj Belišća nagrnuli novinari.Onda je Stjepan Jelkić iz Gata kraj Belišća postao slavan. U novinama su izašle velike priče o tvrdoglavom, samozatajnom čudaku koji je upeo u škrtoj slavonskoj zemlji posaditi kupus, pa izumio komplicirani sustav kojega je, u nedostatku hrvatske riječi za takve stvari, nazvao „navodnjavanje“.Postao je tako skromni Stjepan istinska zvijezda, hrvatske su ga novine slavile kao novog Nikolu Teslu, a on je strpljivo objašnjavao svoj komplicirani izum. U najkraćemu, riječ je o mreži gumenih cijevi kojima se voda iz najbliže rijeke dovodi do njive: čini se, naime, da iz nekog razloga riječna voda – ista ona što s proljeća poplavi sve podrume i kuhinje – zasađenim biljkama, kad se umjereno i stalno ulijeva u gredice, čini dobro. Stručnjaci s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku uspoređivali su njegov kupus s onim što se dobija tradicionalnim načinom uzgoja, na policama u Konzumovim supermarketima, i zaključili da je po svemu čak i bolji.Stjepanova blesava ideja ispala je tako posve revolucionarnom: u vrijeme kad po kalendaru poljoprivrednih radova seljaci ispunjavaju obrasce za odštete od posljedica katastrofalnih suša, ludi Štef se pripremao za berbu tona kupusa.Mnogi od onih skeptika što su u seoskoj gostionici sažaljivo za njim vrtjeli glavama, sada su se i sami odlučili ostaviti poljoprivrede i baciti na uzgoj kupusa, ali i kukuruza, repe, pšenice i ostalih biljaka. A njihove žene i majke i dalje žurnim korakom prolaze kraj zelenih usjeva, pogurene se križaju i zazivaju smak svijeta, jer kad iz surove slavonske pustinje raste zeleni kupus, to nije s Božje strane.Samo je jedan umirovljeni profesor povijesti iz Belišća i dalje sumnjičavo vrtio glavom. Neki mu đavo – isti valjda onaj što je zazelenio Stjepanovih pedeset hektara Slavonije – nije dao mira, pa se zatvorio u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu i stao kopati po starim knjigama. I na kraju raskrinkao „novog Nikolu Teslu“.Ispalo je, naime, da takozvano „navodnjavanje“ uopće nije Stjepanov izum, da su ga prije njega izmislili već stari Sumerani, i da je dovitljivi Štef cijeli koncept zapavo prekopirao iz udžbenika povijesti za peti razred osnovne škole. Čini se, naime, da je prije nekih sedam-osam hiljada godina i starim Sumeranima dosadilo čekati novac od državnih poticaja i odšteta za elementarne nepogode, pa su osmislili sustav kanala za dovođenje vode iz Eufrata i Tigrisa.Osam hiljada godina trebalo je, eto, veličanstvenom izumu hidromelioracije da iz daleke Mezopotamije stigne do Hrvata. Vama to, dakako, izgleda mnogo, ali u historijskom smislu to je treptaj oka. Do jučer smo bili divljaci i nomadi, sakupljači plastičnih boca i taksenih maraka, a već danas brončano doba je pred nama. Očekuju nas velike i uzbudljive stvari, zazelenit će suha, ispucala Slavonija, bit će kupusa više nego što nam treba.Još samo da se neki domišljati seljak iz okolice Valpova dosjeti koncepta kotača, gdje će nam biti kraj?

[Dagmar]

To kao u Srbiji, i ovde seljaci kukaju na sušu, radnici da nema posla, a sve samo da bi dobijali bogate doznake od države i da ne bi morali ništa da rade.

[gospa buba]

mislim da nije tako jednostavno...(bemga, sad sam nakucala kilometar i pojede mi sve. drugi put cu <_<)

Edited August 26, 2012 by thermal bug

[fonTelefon]

beograd krao?ekekeke.nije da sam (bash) zlobna, ali taj napredni deo nas nikako da se pokaze :s_w:a ovo za oko morave, to mora da je zaraslo do neprepoznatljivosti? vojvodjani bar imaju tu bajatu vodu od pre 30 godina.@mau. jedno je kad slushash pa poludish, a sasvim drugo kad odesh negde i vidish. nemash vishe kapaciteta ni da ludish... :(

taj na moravi je bio vise za skretanje velike vode, i leti da se kupaju gradjani, od navodnjavanja nema nista niklo naselje jos u proslom veku na tim poljima. a pare od medjunarodnog kredita za to su otisle u vojnu fabriku kaoja malo malo eksplodira ali lepo izvozi.em je pola stvari koje sam doneo iz prodavnice od hrane i onako nije iz srbije italija francuska poljska em je mau vise puta do sad glasala za zutu bandu koja je svake godine pravila vecu stetu od bilo kave cume i suse, a sad je na vlasti lik koji je tvrdio da cemo mi super proci u svetskoj ekonomskoj krizi mirosinkin mali.ti naaprednjaci sa severa su ulozili u vodoprivredu u svakom malo vecem selu je nikao bazen za kupanje.

[dobar1]

IRRIGATION SYSTEMS PERFORMANCE IN GREECEhttp://ressources.ciheam.org/om/pdf/b52/05002251.pdfAko Grcka u kojoj su ovakva leta bez padavina uobicajena, u kojoj je recni potencijal znacajno manji u odnosu na nas, moze da navodnjava 40% poljoprivredne povrsine (1,430,000 ha od 3,470,000 ha), sta nas ogranicava da uradimo nesto na povecanju povrsina koje se navodnjavaju?

[radisa]

To kao u Srbiji, i ovde seljaci kukaju na sušu, radnici da nema posla, a sve samo da bi dobijali bogate doznake od države i da ne bi morali ništa da rade.

Sigurno je tako...Možda neki sitni poljoprivrednici sa par hektara zemlje i nekim poslom sa strane i mogu da se podvedu pod ovo tvoje, ali ljudi koji ozbiljno rade, sa stotinama hektara, sigurno ne...Meni dosta rodbine živi od poljoprivrede, i mogu samo reći da je ovo tvoje jedna jako površna pomisao... Da ne kažem nešto gore...

[retronaut]

Srbija, pod jedan, vise nema poljoprivredu vrednu ulaganja u sisteme za navodnjavanje, pa cak ni na revitalizaciju postojecih, onakvih kakvi su.Poljoprivreda se svela na delatnost poznatu kao seci usi krpi dupe, radi od danas do sutra: da se nabraja sta sve nije u redu nema svrhe – jedinica mere za bilo koji sistemski zahvat u poljoprivredi je decenija, otprilike, period nedohvatan bilo kom od majmuna koji danas i desetinama godina u nazad tvrde da imaju resenje, samo sto nije.Ono malo poljoprivrednih povrsina, mislim na takozvanu uzu Srbiju, navodnjava se na najeftiniji trenutno raspolozivi trzisni nacin – vodom iz vodovoda, sto dovoljno govori o jednoj drugoj stvari – odnosu prema vodama i trzistu sa sve cenom vodovodne vode ukljucenom u cenu proizvoda. Mislim, pre svega na ono nesto malo prezivelog vocarstva i povrtarstva uglavnom za pijacne potrebe.Vojvodina je nesto drugo: propalo je sve sto je moglo da propadne, nikakve dugorocne politike nema, a drzava bi bila najsrecnija da moze da navodnjavanje uvali seljacima. Ne moze: navodnjavanje je – od starog Egipta – posao za drzavu, a pri tom ne treba zaboraviti da je zadatak sistema DTD bio pored navodnjavanja i sprecavanje poplava.Dozvolilo se da se pojedinci dokopaju stotina pa i hiljada hektara, sto samo po sebi ne mora da je lose: lose je to sto se ni oni prema sebi, a ni drzava prema njima ne ponasa kao prema farmerima, delu sistema koji treba da proizvodi poljoprivredne proizvode. Subvencije su smejurija i pretvorile su se u jos jedan od nacina da se muze drzava, a sama sustina subvencija kao mehanizma da drzava utice na poljoprivrednu proizvodnju, favorizuje ovu ili onu kulturu, ne postoji ni u tragovima.Otkup, zagarantovani, je smejurija takodje: svodi se na puj pike ne vazi, a pogotovu ga nema dugorocno na nacin koji bi coveku koji se bavi poljoprivredom omogucio da planira dugorocno.Prica o individualnom navodnjavanju i kopanju bunara nema smisla: stanje podzemnih i svih drugih voda u Vojvodini ne dozvoljava da se po tom pitanju remeti nista preko vrlo uske margine: cena koju Vojvodina vec placa i koju ce tek imati da placa kroz nedostatak iole prihvatljive vode za pice je vec sada neizracunljiva, a dokaz da je situacije vec debelo u crvenom je i to sto diljem Vojvodine nicu postrojenja za oslobadjati vodu od arsenika i svasta jos neceg (tu skoro je u Subotici pripusteno jedno, mislim da se nesto radilo sa Holandjanima, Zrenjanin takodje nesto radi, a nema ni godina dana kako je Vlada Vojvodine nekog 21. decembra raspisala tender za nekoliko pilot postrojenja za preciscavanje da bi se uklopila u godinu koja samo sto nije zavrsena i kako ne bi propala vec dodeljena sredstva: od tendera naravno nije bilo nista, pa ce postrojenja morati da sacekaju, vladari naprosto nisu imali vremena da postignu sve zauzeti izborima i dnevnom politikom)...Dakle, sto se poljoprivrede tice, sve je na SPC.

[gone fishing]

beograd krao?ekekeke.nije da sam (bash) zlobna, ali taj napredni deo nas nikako da se pokaze :s_w:a ovo za oko morave, to mora da je zaraslo do neprepoznatljivosti? vojvodjani bar imaju tu bajatu vodu od pre 30 godina.@mau. jedno je kad slushash pa poludish, a sasvim drugo kad odesh negde i vidish. nemash vishe kapaciteta ni da ludish... :(

- lol pa valjda ti je jasno da je to preduzeće oduvek finansirano iz budžeta, kada je beograd stavio šapu na kasu vojvodine od tog preduzeća je ostala samo upravna zgrada u ns-u

ne znam, ja se sećam tačno iste kuknjave još osamdesetih. sušne godine svi računaju kako su zalivni sistemi dobta investicija, kišne se sve zaboravi i tako do danas.dodatno, koliko pratim po forumima seljaci koji nisu bankrot se spremaju da buše bunare i navodnjavaju na svoju ruku. nisam stručnjak ali mislim da uz dovoljnu količinu bunara mogu da potroše vodu i naprave velike probleme u snabdevanju. ako je ta oblast i regulisana zakonski niko o tome ne vodi računa.

- naravno posle kišne godine kakva je bila prošla jasno je da se zaboravi na navodnjavanje- jasno da nema savremene i isplative poljoprivrede bez ozbiljnih subvencija države

[Dagmar]

Sigurno je tako...Možda neki sitni poljoprivrednici sa par hektara zemlje i nekim poslom sa strane i mogu da se podvedu pod ovo tvoje, ali ljudi koji ozbiljno rade, sa stotinama hektara, sigurno ne...Meni dosta rodbine živi od poljoprivrede, i mogu samo reći da je ovo tvoje jedna jako površna pomisao... Da ne kažem nešto gore...

Greška, ne bogate doznake od države nego prebogate doznake od države. Države Srbije.Cela poenta mog posta je da ljudi u Srbiji (a verujem i u Hrvatskoj) ako sami ne kopaju i ne otkidaju za sebe od države sigurno neće ništa dobiti. I da zato se većina ljudi, i na selu i u gradu, ubija od truda da nešto stvori i zaradi. I nije na tim ljudima da vuku sistem za navodnjavanje iz lokalnih reka iz nekoliko razloga, prvo Dežulovićev Stjepan verovatno nema ni približno para da tako nešto uradi, dalje ne može ili ne bi trebalo da može svako kome se ćefne da izvlači vodu za sebe a drugima šta ostane, već to mora neko školovan za to da izmeri i isplanira da se ne bi desilo da reka presuši a onaj nizvodno ostan ebez vode da napoji krave npr.edit: To ovo što je retronaut napisao - navodnjavanje je posao za državu. A ne za Stjepana kako Dežulović implicira. Edited August 26, 2012 by Evi_

[bergasa19]

edit: To ovo što je retronaut napisao - navodnjavanje je posao za državu. A ne za Stjepana kako Dežulović implicira.

Stjepan je stvaran.

[Dagmar]

Stjepan je stvaran.

To uopšte nije bitno. Stvaran je bio i naš neki komšija koji je napravio mali nasip i potok skrenuo u svoju njivu, pa su drugi seljani, koji su takođe hteli tu vodu, rušili njegov nasipčić, a on onda pizdeo i ponovo ga pravio. Ljudi su i pre tog Stjepana imali svoje načine da dođu do vode, tj bar neki od njih, ali meni se ne sviđa poruka te Dežulovićeve priče da sad valjda svi seljani treba tako da urade sebi sistem za navodnjavanje, umesto da samo ispostavljaju račune državi ne radeći ništa. Niti su seljaci neradnici koji ne umeju da uzgaje kupus, niti je sistemsko rešenje za suše da svako sad treba da napravi svoj sistem za pumpanje vode iz obližnje reke. A pojedinci su se snalazili i pre Stjepana.

[bergasa19]

Uopste nisi skapirala Dezulovica. Poenta teksta je da je on postao zvezda hrvatskih medija.

[Dagmar]

Uopste nisi skapirala Dezulovica. Poenta teksta je da je on postao zvezda hrvatskih medija.

OK. Mislila sam da je poenta da se seljaci ne bave poljoprivredom nego samo pišu račune.