Jump to content
IGNORED

NOVI BEOGRAD


gospa buba

Recommended Posts

Da se danas, na Dan Novog Beograda malo prisetimo nekih njegovih pocetaka, koje su oslobodioci gurali pod tepih, jer je debeli fashov Stojadinovic bio stavljen na indexNe znam da li je bilo, o ovoj knjizi sam danas saznao gledajuci TVhttp://www.nightlife-belgrade.com/sr/vest?vest=/knjige-vesti/Knjiga-o-tajnama-najmladjeg-beogradskog-naselja

Knjigom "Tajna Novog Beograda", autori Zoran Lj. Nikolić i Mirko Radonjić, putovanjem u prošlost najmladjeg beogradskog naselja otkrivaju kakve tajne i neispričane priče ono skriva.Prema svedočenjima iz knjige "Tajna Novog Beograda", priča nastaje kada je premijer Kraljevine Jugoslavije Milan Stojadinović 20. maja 1938. godine otvorio radove kojima je počelo nasipanje Novog Beograda, a godinu dana pre toga tadašnji gradonačelnik Vlada Ilić potpisao je ugovore o tim radovima sa dva preduzeća iz Danske. Danci su u Srbiju dovezli veliki brod koji se zvao "Sidhaven" koji je služio za nasipanje dela od Brankovog mosta do Ušća, kazao je Nikolić Tanjugu i dodao da je posle rata taj brod nacionalizovan i pod nazivom "Kolubara" plovio do pre jedne decenije. Deo od Ušća do Brankovog mosta nasut je pre rata, a u to vreme u Beogradu su postojali pontonski mostovi, dok je prvi "ozbiljan" podignut 1884. godine i to je Železnički most koji postoji i danas, a rušen je četiri puta. "Taj most prvi put smo srušili tokom početka Prvog svetskog rata kada su Austro-ugari pokušali da vozom udju u Beograd", rekao je Nikolić i objasnio da je srpska vojska minirala most koji se srušio na austro-ugarski brod pun vojske. Vojska Kraljevine Jugoslavije je 1941. srušila sve mostove u Beogradu i to četiri dana posle bombardovanja, 6. aprila u nadi da će sprečiti nacistički dolazak u Beograd. "U rasulu koje je zavladalo vojska nije videla da se ispod Železničkog mosta nalazi naš brod koji se zvao Tanasko Rajić i koji se povlačio prema Ostružnici", naveo je Nikolić i dodao da se tada ponovila priča iz Prvog svetskog rata - most pada na brod i od 110 članova posade, njih 95 gine na mestu. Most Kralja Aleksandra, na čijim temeljima je podignut Brankov most, otvoren je 1934. godine i bio je viseći preko kojeg je, godinu dana kasnije, prošao prvi tramvaj ka Zemunu. Simbol ekonomskog razvoja zemlje u predratnom periodu bio je novobeogradski Sajam, otvoren 1937. godine gde je naredne godine održan Sajam automobila na kojem su izlagali "Mercedes", "Škoda", "Opel", "Bjuik"... Na jesenjem sajmu 1938. godine, na Filipsovom štandu, prvi put u Beogradu i na Balkanu emitovan je televizijski program, a okupljeni novinari su tada komentarisali da "njihovi potomci neće morati da lažu, jer će uz pomoć televizije sve biti jasno i očigledno". Na teritoriji današnjeg Novog Beograda nekada je postojao i stari aerodrom, a njegove hangare sa lukovima od prenapregnutog betona, do tada nevidjene u Evropi, od kojih je jedan i danas sačuvan, projektovao je inženjer Milutin Milanković. Žitelji Bežanijske kose imaju običaj da kažu da je Novi Beograd nikao na zemlji "bežanijskih seljaka", čija je naseobina zabeležena početkom 18 veka, kada je Beograd bio predaleko, a Bežanija selo spojeno sa Zemunom, ispričao je Nikolić. Bežanijski seljaci živeli su u lagumicama - veštačkim pećinama, a tek u 18. veku ta naseobina prerasta u prvo selo na toj teritoriji. Reka Sava je pre nekoliko hiljada godina tekla bliže Bežanji da bi se potom polako povlačila do beogradskog grebena, mesta gde danas protiče, a za sobom je ostavila stara fosilna korita i kasnije močvare. Pre Drugog svetskog rata gradske vlasti su potpuno osmislile izgradnju Novog Beograda i krenule u njegovu realizaciju, a arhitekta Dragiša Brašovan u februaru 1941. zajedno sa tadašnjim gradonačelnikom Jevremom Tomićem daje izjavu novinarima lista "Vreme" da će Novi Beograd biti budući beogradski siti (city), sa pola miliona stanovnika. "To ne znači da zanemarujemo delo i izgradnju grada koju su kasnije sproveli u delo posleratni graditelji", istakao je Nikolić i dodao da sve novobeogradske neimare treba uvažiti na pravi način. Izmedju hotela "Kontinental" i leve obale Save na mestu gde je danas Staro sajmište 1934. godine dobrostojeći sugradjani imali su udruženje "Poštovalaca leve obale Save" i počeli da grade vikendice i vile čime je taj deo obale postao elitno naselje uglednih Beogradjana. U tom naselju gradile su se i ulice tako da je Laza Hajduković, koji je došao iz Amerike da tu provede poslednje dane po uzoru na Menhetn ulicama dao imena po rednim brojevima: prva, druga... do sedme. Odlukom državnog Saveta Kraljevine Jugoslavije iz 1940. godine to naselje koje se prvi put nazvalo Novi Beograd je legalizovano. Knjiga je ilustrovana sa više od 300 fotografija, a autorima su pomoć imali iz Istorijskog arhiva grada Beograda, Muzeja grada, Muzeja automobila i Muzeja Jugoslovenskog ratnog vazduhoplovstva.
milan-stojadinovic-televizija-lat.jpgPlanovi o Novom Beogradu kao centru Balkanske federacije
U zvaničnim publikacijama pisalo se, decenijama, prilično jednostavno o načinu rođenja Novog Beograda, kao na primer u knjizi profesora Jovana Đ. Markovića iz 1968: „Državno i političko rukovodstvo, a posebno drug Tito, dali su punu podršku podizanju Novog Beograda, pa je već 1947. godine odlučeno da se sa leve strane Save, uz Dunav, podignu zgrade SIV-a i Hotel“. Ulice u močvari, tek tako! I, ponovo, bez reči: Zašto?Pravi razlog nastanka skupog novog grada u tako teško vreme bio je, ipak, previsoka politika, da bi se od gradnje odustalo. Novi Beograd, neposredno posle Drugog svetskog rata, nije zamišljen kao glavni grad Jugoslavije, njemu je namenjeno da postane prestonica – Balkana!Na odgovor zašto je snaga mlade države, njene struke i omladine, usmerena baš na močvarni krajolik između Beograda i Zemuna, nailazimo u (kratkom) sećanju arhitekte Ljuba Ilića, kao pomoćnika saveznog ministra građevina zaduženog za gradnju Novog Beograda, datom 1983. godine, dok je bio na funkciji člana Saveta federacije: „Izgledalo je da je došlo vreme za realizaciju „Balkanske federacije“, šire zajednice, na ruševinama pokopane, zajedno sa fašizmom, reakcije na Balkanu“.Političko objedinjavanje Balkanskog poluostrva davnašnja je ideja, ali su rovovi među njegovim narodima i državama kroz istoriju po pravilu bili preduboki. Odjednom, posle Drugog svetskog rata, postalo je jasno da će najvećim delom Balkana zavladati jedna politička sila – komunisti. Među novim socijalističkim državama ubrzo su zaključeni dvostrani ugovori o prijateljstvu, uzajamnoj pomoći i saradnji i to jugoslovensko-albanski, jugoslovensko-bugarski i bugarsko-rumunski…Jugoslovenski i bugarski komunisti, i njihove vođe Josip Broz Tito i Georgi Dimitrov, najbrže su se približavali jedni drugima. Prvi put se stvaranje Balkanske Federacije pominje kada Tito, za vreme rata, stupa u kontakt s Bugarskim komunistima. Staljin to preseca argumentom: „Za sve što vi radite, Zapad misli da sam vam ja rekao; sledeći put me pitajte…“
http://www.novobeogradskakulturnamreza.rs/?page_id=2202Arbeitmanne, jesi citao ovo? Edited by Yoda
Link to comment

e, pročitah skoro da se u nbg rade neki parkinzi koji će rešiti, ah, "tekuće probleme"...da li je to istina, ili se neko dobro zeza?vračar je, shodno tome, verovatno rešen

Link to comment
e, pročitah skoro da se u nbg rade neki parkinzi koji će rešiti, ah, "tekuće probleme"...da li je to istina, ili se neko dobro zeza?vračar je, shodno tome, verovatno rešen
chuh juche da ce se novi merkator renovirati temeljno vishe meseci, a da ce onda biti radnje i na donjem nivou, gde je parking. jer su se najedili na parking zdravo jako, poshto im se okolni biznis svet parkira po ceo dan. sto nema neke logike, blokovi okolo su vec skandal za parkiranje i bez njih. neko neshto chuo?
Link to comment

kada je vec dan Opstine, evo par fotki iz istorije novog grada smile.gif beogradski sajam, poznatiji kao staro sajmiste smile.gif zivot je cudo ironije. ko bi tada rekao da ce 1941. i kraljevina uci u rat i maestralno ga izgubiti i biti okupirana i rasparcana na par kvislinskih drzavica i nekoliko okupacionih zona....

Edited by Pontijak
Link to comment
e, pročitah skoro da se u nbg rade neki parkinzi koji će rešiti, ah, "tekuće probleme"...da li je to istina, ili se neko dobro zeza?
Na B. Kosi na jednom poljancetu upravo zavrsavaju parking. Tu je mislim i bilo planirano da bude parking, e sad da li u vidu garaza ili ovako na otvorenom nisam siguran. Uglavnom posle 20 godina zavrsavaju. Ima na B. Kosi u 1.MZ jos nekoliko slicnih lokacija ne zavrsenih parkinga.Kako cujem glavni razlog sto su se sad odlucili(pored predizborne kampanje jel) je zato sto pored tog parkinga prolazi Unutrasnji Magistralni Prsten, tj. onaj deo koji vec postoji i prolazi kroz B. Kosu. Trenutno se sad ljudi parkiraju paralelno na toj uilici, u blizini tog novog parkilarista, i zauzimaju po jednu traku u svakom smeru. To sad i nije toliki problem ali ce biti kad se B. Kosa i ovaj njen deo UMP-a spoji sa mostom na Adi. Edited by deeps
Link to comment

pokušao je Merkator svojevremeno da instalira one rampe na ulazku u garažu za koje bi dobijao žeton za izlazak uz račun za kupovinu, no nije zaživelo

Link to comment

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...