Jump to content
IGNORED

NOVI BEOGRAD


gospa buba

Recommended Posts

Ја опет морам да поставим питање:

 

узмеш шалунг, који је покривен глатком оплатом, и четку (или шта год) и нанесеш танак слој оплатола.

Оно што је вишак се оцеди, пошто оплата стоји вертикално, а уз то је глатка.

После се сипа бетон, у коме има воде која обично одбија уље.

После пар дана се скине шалунг, и бетон стоји на отвореном неколико недеља.

 

Како може да толико мала количина уља пробија и толико загађује зграду??

Једино да га нису грешком сипали кофама у сам бетон.

Link to comment

Ја опет морам да поставим питање:

 

узмеш шалунг, који је покривен глатком оплатом, и четку (или шта год) и нанесеш танак слој оплатола.

Оно што је вишак се оцеди, пошто оплата стоји вертикално, а уз то је глатка.

После се сипа бетон, у коме има воде која обично одбија уље.

После пар дана се скине шалунг, и бетон стоји на отвореном неколико недеља.

 

Како може да толико мала количина уља пробија и толико загађује зграду??

Једино да га нису грешком сипали кофама у сам бетон.

 

fenol je blago kiseo, cement je jako bazan, tako da tu ne može baš da važi logika, ovo je ulje, ono je voda

 

jaka baza i slaba kiselina, dobije se koliko toliko stabilna situacija u vodi, tako da je moglo i da penetira u zavisnosti od samog betona

 

e sad, ja mislim da je tu bilo nešto što ne mogu da tvrdim pouzdano, nisam video svojim očima, što je takođe kiselo i raspadom daje fenol, ali mehanizam ugrađivanja kao gore naveden

 

jbg ovi prerađuju otpadna ulja, svašta sad pretpostavljam u ovoj mojoj lepoj glavi

Link to comment

Smrde betonski zidovi, liftovsko okno i sl. znači probem je kod betona. Ni meni u početku nije delovalo kao da je moguće da je oplatol, ali eliminacijom teško da je nešto drugo. Mada čudno je, jer beton treba kvasiti, malter neće da uhvati dobro ako je podloga masna... Sa druge strane beton im je stizao sa raznih strana, a i iz kernova valjda može da se vidi šta je.

 

Smrdi i plafon i tu ide oplata.

 

edit. nesto sam lupio, izgleda na vise mesta

Edited by yabadaba
Link to comment

ako je to tacno i kod npr. nekih zidova od opeke, blokova nema mirisa ostaje oplata, beton i optalol

e: i mnogo je zeznuto utvrditi poreklo mirisa

mozda su i zimi betonirali

Edited by fritifrut
Link to comment

tako je recimo pregradni zidovi ne smrde. a inace miris je jako cudan ne toliko intenzivan kad se naviknes, ali zato posle toga odeca mora da se pere jer smrdi danima, na ulici po mirisu mozes da osetis ljude iz te zgrade.

jos nesto, pisalo se ovde da su to neki subvencionisani stanovi. nisu. ovo je bio klasican pokusaj drzave da kao investitor odrzi drugare iz gradj. sektora. cene su bile vrlo trzisne, a stambeni krediti uzimani regularno kao i za druge stanove.

Edited by yabadaba
Link to comment

ako je to tacno i kod npr. nekih zidova od opeke, blokova nema mirisa ostaje oplata, beton i optalol

e: i mnogo je zeznuto utvrditi poreklo mirisa

mozda su i zimi betonirali

 

Nije problem u mirisu, problem je u fenolu u krvi.

Link to comment

Nije problem u mirisu, problem je u fenolu u krvi.

 

što znači da je problem u mirisu

 

 

da nije nekako visoka temp umesana

ona mi je uvek prvi osumnjiceni :)

 

odkalupljivači za ove namene su uglavno parafinski ili silikonski, ima još nekoliko mogućnosti, ali ne da se primenjuju kod nas, tako da zanemarujem

 

silikonski se ne koriste zato što su skuplji

 

parafini su uglavnom stabilni, tako da nije temperatura

 

e sad nisu oni ni jedno ni drugo koristili, pogledaj čime se bave

Link to comment

videh cime se bave, ali iz iskustva sam naucio da sve pretpostavke moraju da budu u igri pa ih iskljucivati jednu po jednu

 

betoniranje zimi trazi obezbedjenje temperature

sad nisam siguran sta sve ovi nasi praktikuju

 

koje procese pospesuje temperatura od recimo 80 ili  40c, to ne mogu reci (parafin, silikon, idt...)

nisam tehnolog

 

a mozda i nisu betonirali zimi, to je samo pretpostavka

 

samo se ne treba zaletati unapred sa zakljuccima

 

zahtevan problem za resavanje

Link to comment

 

zahtevan problem za resavanje

 

 

uzme se uzorak kontaminiranog, izekstrahuje se sve ljudski

 

onda se uradi gasna hromatografija (ili HPLC u zavisnosti od temp ključanja ekstrahovane smeše) kuplovana sa infracrvenom i masnom spektr..

 

e onda znaš šta sve ima i koliko, to je jedan deo

 

naravno broj uzoraka mora da bude odgovarajući, u zavisnosti od dosta parametara, pa da ne davim na tu temu

 

drugo je ako mogu da se iznađe otpadna ambalaža proizvoda na koji se sumnja, sa više različitih lokacija, pa se onda uradi analiza samog proizvoda, da se utvrdi da li odgovara proizvođačkoj specifikaciji, tj recepturi za dati proizvod

 

pored toga mora da se ispita i šta sve ulazi u firmu koja proizvodi i gde/kako se troši

 

po meni, samo je pitanje da li hoće da nađu ili ne

 

na stranu sve prethodno - pogledaj izjavu da pregradni zidovi nisu problem - to može da znači nekoliko stvari, a jedna od njih je da se proizvod razgrađuje pod UV koji ne stiže do pregradnih zidova, a da se razgradnjom dobijaju fenoli

Edited by Braća Strugacki
Link to comment

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...