Jump to content
IGNORED

Svet


Кристофер Лумумбо

Recommended Posts

Pokazao je koliko je bitan i dosta je za sada...

The Florida pastor who had planned to burn copies of the Quran on Saturday has called off the controversial event.
Link to comment

otkad je zanimanje za anatomiju zlocin?

Vašington -- Dvanaest američkih vojnika optuženo za teške zločine počinjene u Avganistanu, od ubijanja civila do čuvanja delova tela kao ratnih trofeja.Optuženi vojnici su pešadinci iz Pete oklopne brigade iz američke savezne države Vašington.Oni su pre godinu dana stigli u provinciju Kandahar u Avganistanu, a zločine su počinili od januara do marta, navedeno je u optužnici koju su vojni tužioci podigli ove sedmice.Pentagon je u četvrtak osudio te zločine, navodeći da su oni već naneli štetu ugledu SAD u čitavom svetu, javio je Rojters. "Ovakve optužbe su veoma ozbiljne i, čak i ako bude dokazano da su netačne, to neće popraviti sliku koju je svet stekao o našim vojnicima", izjavio je portparol Pentagona Džef Morel na konferenciji za novinare. Pet vojnika je optuženo još u junu za ubisvo tri avganistanska civila u Kandaharu, ali u sredu je objavljeno da su podignute optužnice protiv još sedam vojnika zbog više krivičnih dela, uključujući zaveru da se zločini zataškaju. Četvoro vojnika je optuženo za to što su posedovali delove ljudskih kostiju - prstiju, nogu, lobanja i zuba, ali na osnovu optužnice nije jasno odakle potiču ljudski ostaci, naveo je Rojters.
Link to comment
Predsednik Rusije, Dmitrij Medvedev, izjavio je da bi uvođenje parlamentarne demokratije bilo "katastrofalno" za Rusiju, prenosi BBC.Govoreći na susretu sa stranim i ruskim politikolozima u okviru Svetskog političkog foruma u Jaroslavlju, predsednik Medvedev je rekao da Rusija ne treba da ide putem kojim je otišla Kirgizija, u kojoj je nedavno ojačana uloga parlamenta. On je rekao da je demokratija u Rusiji nesavršena ali da promene treba da budu postepene kako bi se očuvala stabilnost zemlje. Prema njegovom mišljenju "ne postoje dovršene demokratije", već je "demokratija uvek proces"."Govore nam o parlamentarnoj demokratiji, a naši kirgijski prijatelji su izabrali taj put. Ali za Rusiju bi parlamentarna demokratija bila katastrofa, kao i za Kirgistan", izjavio je Medvedev, čije su reči prenijele ruske agencije. Ruskim političkim sistemom dominira predsednik i uticajni premijer Vladimir Putin. Donji dom parlamenta Duma, u kojem je premijerova stranka "Jedinstvena Rusija" većinska, mahom se zadovoljava izglasavanjem zakona koje predloži vlada.Kritičari optužuju ruski parlament, Dumu, kojim dominira vladajuća stranka "Jedinstvena Rusija", za slepo odobravanje odluka koje se donose u Kremlju. Protvnici Kremlja kažu da Medvedev, uprkos tome što u nekim krugovima uživa reputaciju liberalnog reformatora, nije učinio ništa da smanji jaku centralnu kontrolu nad političkim životom u zemlji. Prema rečima predsednika Rusije, modernizacija postojećeg političkog sistema treba da teče "oprezno i etapno".Dopisnici kažu da parlament retko kritikuje vladu, policija redovno zaustavlja čak i manje opozicione proteste te da su promene kojima su ukinuti izbori za regionalne guvernere 2004. godine i dalje na snazi. Od kada je bivši predsednik Vladimir Putin došao na vlast pre nešto više od deset godina, zvaničnici govore da će Rusija razviti sopstveni sistem koji se u nekim krugovima u Moskvi opisuje kao "severena demokratija".Dmitrij Medvedev je u petak priznao da je Rusija imala "složene odnose" sa demokratijom u svojoj istoriji kao i posle raspada Sovjetskog Saveza 90-ih prošlog veka kada su "mnogi povezali demokratiju sa siromaštvom". Medvedev je dodao da Rusija ne želi ni da ide putem kojim je krenula Kina razvijajući ekonomski sistem bez pratećih političkih reformi."Svako ko kaže da je u Rusiji na snazi totalitarni sistem ili laže laže ili ima veoma loše pamćenje", rekao je Medvedev dodavši da su "protesti normalni ako se održavaju u skladu sa zakonom".Navodeći da je Rusija "zemlja sa hiljadugodišnjom autoritarnom istorijom", ruski predsednik je rekao da se tek poslednjih 20 godina razvija demokratija i da je zato "veoma zanimljiv primer kako se može razvijati demokratija u zemlji sa veoma snažnim autoritarnim tendencijama".
Link to comment

Навукао те наслов, који ј свесно тако стављен иако се јасно види у тексту да мисли на разлике између председничког и парламентарног система.

Predsednički i parlamentarni sistem: prednosti i slabosti Špadijer Balša S. Univerzitet u Beogradu, Fakultet političkih naukaSažetakPoređenje između političkih sistema, a posebno između predsedničkog i parlamentarnog, pokušaj je uvek vredan pažnje. Nekoliko je osnovnih polja autorove analize. Prvo, da li predsednički ili parlamentarni sistem omogućuju izbor najboljih ličnosti? Zatim, posebnu pažnju posvećuje delovanju političkih stranaka. Sledeće područje je odnos između parlamenta, Kongresa i izvršne vlasti. U svojim završnim razmatranjima autor postavlja neminovno pitanje koji je sistem bolji. On smatra da odgovor na to pitanje ne može da bude decidiran. Činjenica je da nekritičko preuzimanje nije dalo očekivane rezultate. Stav je autora da su oba sistema predsednički i parlamentarni, delo demokratije i da prave demokratije bez njih i nema.
И ово је лепо рекао,
Govoreći na susretu sa stranim i ruskim politikolozima u okviru Svetskog političkog foruma u Jaroslavlju, predsednik Medvedev je rekao da Rusija ne treba da ide putem kojim je otišla Kirgizija, u kojoj je nedavno ojačana uloga parlamenta. On je rekao da je demokratija u Rusiji nesavršena ali da promene treba da budu postepene kako bi se očuvala stabilnost zemlje. Prema njegovom mišljenju "ne postoje dovršene demokratije", već je "demokratija uvek proces".
У ствари, ништа лоше није рекао чак шта више.Настављаш да се закопаваш и доказујеш колико немаш појма. Edited by No7
Link to comment

Zaboravih:

...Ističući da "ne postoji nikakva alternativa modernizaciji ekonomije i političkog sistema", Medvedev je rekao da "sirovinska privreda" nema budućnost.Naglašavajući da veruje u modernizacioni potencijal vladajuće Jedinstvene Rusije, Medvedev je izrazio želju da se modernizacijom bavi narod "a ne samo političke partije i predsednik".
Pametan čovek. Edited by Eraserhead
Link to comment
Zaboravih:Pametan čovek.
Ето видиш како је та Русија добра. Сигурно си због тога ставио онај горе текст знајући колико је симпатишеш.Иначе у Русији има више независних медија него ли у Србији.И још обрисао да је Председник Русије паметан, стварно није у реду а ја те таман похвалих. Edited by No7
Link to comment

9 godina kasnije...

Devet godina napada na SAD11. septembar 2010. | 10:21 | Izvor: B92, Tanjug Vašington -- Minutom ćutanja i čitanjem imena gotovo 3.000 poginulih, SAD obeležavaju godišnjicu terorističkih napada u Njujorku i Vašingtonu 11. septembra 2001. godine.

Američki predsednik Barak Obama proglasio je ovaj dan "Nacionalnim danom sećanja i služenja zajednici".On je pozvao na versku toleranciju u jeku rasprave o mestu islama u američkom društvu, koja se rasplamsala uoči najave evangelističkog pastora Terija Džonsa da će spaliti svetu knjigu Kuran.Džons je, u međuvremenu, objavio da "privremeno" odustaje od namere da spali muslimansku svetu knjigu.Dane uoči godišnjice terorističkih napada u Njujorku i Vašingtonu, obeležile su povećane tenzije zbog najava evangelističkog pastora Terija Džonsa da će javno spaliti primerak Kurana i polemike o izgradnji džamije u blizini nekadašnjeg Svetskog trgovinskog centra u Njujorku.Američki predsednik Barak Obama obratio se naciji porukom da se Amerikanci ne smeju okrenuti jedni protiv drugih."Mislim da je od velikog značaja je da većina Amerikanaca ostane verna onome što imamo najbolje - verskoj toleranciji. Kao predsednik SAD učiniću sve što mogu da podsetim Amerikance da smo nacija pod pogledom Boga koga možda nazivamo različitim imenima, ali ostajemo jedna nacija“, kaže Obama.Obama je kazao da je ideja spaljivanja Kurana "destruktivan potez" koji je potpuno u suprotnosti sa američkim vrednostima. Uoči obeležavanja godišnjice terorističkih napada, muslimani širom sveta obeležavaju ramazanski bajram.Šamsi Ali, imam islamskog centra u Njujorku, kaže da je obeležavanje bajrama u Americi primereno poštovanju prema žrtvama 11. septembra."To je veoma važno, zato što je ovo kraj meseca Ramazana, koji mi smatramo mesecom blagoslova i milosrđa. Ali pošto je ovo dan kada se desio teroristički napad, promenili smo način proslave. To je više dan sećanja na žrtve i molimo se za njih, neka ih bog blagoslovi", rekao je on. Predsednik SAD Barak Obama, godišnjicu terorističkih napada obeležiće na memorijalnoj službi u Pentagonu gde je 2008. godine žrtvama podignut spomenik, a potpredsednik Džozef Bajden u Njujorku na mestu srušenih "kula bliznakinja".U 8.46 po lokalnom vremenu kada je prvi od četiri oteta aviona udario u severnu kulu STC u Njujorku minutom ćutanja će biti odata pošta žrtvama, a potom će preživeli pročitati imena više od 2.700 poginulih.Istovremeno, u Vašingtonu će takodje biti minutom ćutanja odata pošta onima koji su poginuli kada je treći avion udario u zgradu Pentagona. U napadima u Njujorku i Vašingtonu poginulo je gotovo 3.000 ljudi, a više od 6.000 povređeno.Napade je, otetim putničkim avionima izvelo 19 pripadnika Al-Kaide. Prva dva aviona udarila su u "kule bliznakinje", a treći avion je udario u zgradu Pentagona u Vašingtonu.Prema izveštaju grupe koju su predvodii dva bivša predsedavajuća komisiji 9/11, a koji je objavljen u petak, navedeno je da je teroristička pretnja postala kompleksnija u odnosu na pre devet godina, a da je Al Kaida, sa nizom svojih ogranaka u zemljama kao što su Jemen i Somalija, postavila širu strategiju.Jedan od autora izveštaja Li Hamilton smatra da će odnos SAD sa islamskim svetom biti jedan od glavnih izazova američke spoljne politike tokom narednih decenija, koji neće biti rešen za godinu, dve ili pet pa čak ni 10 godina.

Link to comment

Морао сам да појачам клетве због јучерашњег нервирања па сам Турке за почетак казнио оваквим исходом:

Link to comment
^^Je l' ovo početak stvaranja novog Irana ili su te procene ipak preterane?
od dolaska Erdoana na vlast govori se o pocetku stvaranja novog Irana, ali to se nekako ne desava. ono sto se desava je - razvlascivanje oficirske elite i deep state-a, na primer kroz mogucnost da civilni sudovi sude vojnim licima.. jedan deo politicke elite u Turskoj izjednacava sekularizam sa odbranom pozicija vojne elite koja je izgubila politicki legitimitet.taksativno, evo sta su donele ustavne promene: - otpusteni oficiri imaju pravo zalbe, civilno sudstvo moze da procesuira vojnike optuzene za drzavni udar - zabranjuje se diskriminacija zena, dece, starijih, hendikepiranih... - uvodi se institut prava na privatnost informacija, omogucava se pristup dosijeima gradjana - delimicno se ukida institut zabrane putovanja - dozvoljava se clanstvo u vise sindikata, a drzavnim sluzbenicima omogucava se sklapanje kolektivnog ugovora. - ukida se zabrana politicki motivisanih strajkova - poslanicko mesto vise ne pripada stranci, nego poslaniku - omogucavaju se licne predstavke Ustavnom sudu. povecava se broj clanova Ustavnog suda, jedan deo sudskog tela cinice sudije koje je naimenovao parlamentsve ove promene u skladu su sa zahtevima i normama EU, sto je potvrdila i Evropska komisija. jedina primedba koja ukazuje na mogucnost smanjenja demokratskog kapaciteta turske vlasti je mogucnost naimenovanja sudija Ustavnog suda od strane parlamenta koji kontrolise AKParti, i tu postoji opravdana zebnja da bi AKParti mogla da zloupotrebi ovu mogucnost da minira sekularni sistem. medjutim, dosadasnji potezi Ankare dobra su osnova za nadu da se to ipak nece dogoditi.motiv iza nekih od ovih stavki je obracun sa pucistima iz 1980. godine, koji su trenutno izvan domasaja zakona, posto dosadasnji Ustav nije ostavljao mogucnost da vojnik odgovara za drzavni udar.nijedna izmena Ustava ne bavi se odnosom religije i drzave. a opozicija u Turskoj vidi islamizaciju u svemu. pre par godina vrseno je istrazivanje o potrosnji alkohola u Turskoj, i ispalo je da su brojke nesto nize u odnosu na prethodno istrazivanje. sekularisti su dreknuli da to tako ne moze, i da je pad potrosnje alkohola veoma opasan po sekularizam. Edited by vasudeva418
Link to comment

Da, video sam da je EU podržala ove promene. mene tu kao laika za tursku interesuje jedna stvar koja se tiče smanjenja autonomije vojske koja je koliko znam neka vrsta garanta sekularnosti Turske što joj je Ataturk ostavio u amanet. Moje bi pitanje bilo ne da li je ovo sada islamizacija nego da li će sm,anjenje vojnog uticaja omogućiti neku naknadnu islamizaciju...

Link to comment
nijedna izmena Ustava ne bavi se odnosom religije i drzave.
Ne i ove izmene(oprezno uzimanje prerogativa vojsci) su bile neophodne ako Turska ikada hoće da ima realnu šansu da u budućnosti koja se meri decenijama postane nekakav(pošto ne verujem da će ikada postati punopravan) član EU. Međutim, ovo jeste i "gamble" na kome će se videti da li je politički zemlja nepovratno ostavila opasnost islamizacije iza sebe.
Link to comment
Da, video sam da je EU podržala ove promene. mene tu kao laika za tursku interesuje jedna stvar koja se tiče smanjenja autonomije vojske koja je koliko znam neka vrsta garanta sekularnosti Turske što joj je Ataturk ostavio u amanet. Moje bi pitanje bilo ne da li je ovo sada islamizacija nego da li će sm,anjenje vojnog uticaja omogućiti neku naknadnu islamizaciju...
Smanjenje vojnog uticaja moze, a ne mora da omoguci naknadnu islamizaciju, samim tim sto vojska vise nece biti iznad zakona i nece moci da se arbitrarno mesa u poslove gradjanskog drustva. Tj. moci ce, ali u manjoj meri, i bice podlozna nekoj maleckoj civilnoj kontroli. Problem sa vojskom kao garantom sekularnosti je u tome sto oficiri vise nemaju onu vrstu ideoloskog kredibiliteta koji su ranije uzivali. Ako se secas, pre nekoliko godina je vojska pretila drzavnim udarom zbog nosenja marama. Turski mediji jasno su predocili gradjanima sta ce potom uslediti: zaustavljanje ekonomskog rasta, ogromna steta za turizam, kraj bilo kakve price o politickom priblizavanju EU. I to zbog marama. Vojska je odustala od intervencije, i koliko pratim, generali vec godinama nisu izdali nijedno dramaticno saopstenje, kako su ranije umeli da rade. Jedno je prisilna sekularizacija nepismenih podanika trule, raspale imperije sa ciljem da se ti ljudi saobraze sa pravilima modernog sveta, a nesto sasvim drugo - uplitanje u licni identitet gradjana regionalne ekonomske sile. Vise nije 1925, eto to je ono sto turska vojska ne moze da prihvati. Da zakljucim: da, postoji mogucnost islamizacije, a postoji i mogucnost da ce Turska ostati ono sto je i sada, drustvo u kome se tokom Ramazana danju jede "s nogu", a uvece sa ramazanske sofre. Postoji povecan uticaj konzervativnih i religioznih elemenata, ali takodje postepeno jacaju i instituti civilnog drustva. Turska, u verskom, politickom, istorijskom smislu, nije Iran i ne moze biti Iran.
Link to comment
×
×
  • Create New...