Jump to content
IGNORED

Svet


Кристофер Лумумбо

Recommended Posts

Počelo prikupljanje potpisa za vraćanje smrtne kazne u ŠvajcarskojTanjug | 24. 08. 2010.Švajcarska vlada je danas saopštila da su aktivisti počeli da prikupljaju potpise za organizovanje referenduma o ponovnom uvođenju smrtne kazne, skoro 70 godina pošto je ukinuta u toj zemlji.Grupa pobornika smrtne kazne ima rok do 24. februara 2012. godine da skupi 100.000 potpisa da bi bio organizovan referendum na kojem bi se građani izjasnili o vraćanju najteže kazne za ubistva koja obuhvataju seksualno zlostavljanje.Portparol vlade Andre Simonaci izjavio je da vlasti tek treba da utvrde da li bi smrtna kazna bila u skladu sa ustavom i međunarodnim obavezama Švajcarske, preneo je AP.Švajcarska je 1942. godine ukinula smrtnu kaznu za krivična dela, a poslednje pogubljenje po presudi vojnog suda izvršeno je 1944.
Može li ovo da prođe u Švajcarskoj?
Link to comment
Može li ovo da prođe u Švajcarskoj?
Ne. Smrtna kazna bila bi protivna medjunarodnim konvencijama koja je Svajcarska preuzela. Parlament u Bernu donece misljenje u tom smislu, i blokirati referendum. To sto je Simonaci rekao znaci bas to: da je na Parlamentu da se odredi prema inicijativi i zaustavi referendum kao neustavan. Svajcarska ima veoma efikasan i samoogranicavajuci sistem gradjanskog samoupravljanja. Edited by vasudeva418
Link to comment

“Istorija se prvi put ponavlja kao tragedija, a drugi put kao farsa"

Russia Returns to Afghanistan with the U.S.'s BlessingRussian President Dmitri Medvedev played host last week to Afghan President Hamid Karzai and the leaders of Pakistan and Tajikistan at the Black Sea resort of Sochi. The group's second meeting in a year was a low-key affair, but the subtext was significant. Mounting Russian concerns that Islamist militancy and cheap drugs emanating from Afghanistan are a threat to its national security have made Moscow refocus on the region even as the U.S. and its NATO allies maneuver to draw down. Two decades after the Soviet army left Afghanistan in humiliating defeat, Russia is poised to spend billions in the war-wracked country to develop infrastructure, mineral and energy reserves, with new plans taking shape to boost military capability. This time around, it has America's blessing....Large-scale investment may also enter Afghanistan to help shore up the embattled Karzai regime - and to make money. Russian companies are currently trying to secure deals to upgrade dozens of Soviet-era installations, among them a $500 million plan to reconstruct hydroelectric plants and a similarly ambitious bid to build wells and irrigation systems in the Afghan countryside. Rosneft, the state-owned oil and gas giant, is exploring potentially lucrative gas fields in the north, while other companies are said to be hunting for minerals such as iron and aluminum. With big bucks to be made in a war economy, Russian officials and business leaders make no secret that they are out to help themselves to the spoils.Moscow's decade-long occupation of Afghanistan from 1980 to 1989 may have left the Russians with advantages. Many Soviet-educated Afghans who fled the country under the Taliban have since returned, adding a degree of competence to a fledgling government - with perhaps more affinity for Moscow than for Washington. And, according to Haroun Mir, director of Afghanistan's Center for Research and Policy Studies, ex-communists heavily represented in the upper ranks of the national police and army remain the backbone of the security establishment. "They are knowledgeable and well-trained and we have to rely on them until a new corps can fill the vacuum," he says.Faced with bigger worries and less reliable neighbors, the U.S. and NATO appear willing to accept growing Russian influence. "At this point, we can't afford to be too selective in terms of where we get help," says one Western diplomat in Kabul. Indeed, the gathering flurry of activity in Afghanistan is a sign: Russia is back.
http://news.yahoo.com/s/time/20100824/wl_time/08599201244000Rambo3poster.jpg
Филм почиње када се поручник Траутман враћа на Тајланд, како би још једном тражио помоћ од Рамба. Након што присуствује мечу, где Рамбо побеђује у борби са штаповима, Траутман посећује градилиште храма, где Рамбо помаже у изградњи и пита га да ли би се придружио у мисији у Афганистану. Мисија подразумева дотурање оружја афганистанским побуњеницима, муџахединима, који се боре у совјетско- афганистанском рату. Рамбо одбија да учествује у овоме и Траутман одлучује да пође сам.У Афганистану, Траутман упада у заседу совјета и бива ухапшен. Заробљен је у тврђави која сада служи као совјетска база. Траутмана испитује главнокомандујући поручник Зајсен. Рамбо сазнаје за Траутмана од представника америчке амбасаде Роберта Григса, и убеђује га да га поведе у незваничну операцију. Рамбо стиже у Пакистан и сусреће се са Мусом, добављачем оружја који се слаже да га одведе у село, дубоко у афганистанској пустињи, у близини совјетске базе где је Траутман заробљен. Мештани села у почетку желе да помогну Рамбу, али након напада совјетских хеликоптера одбијају даљу помоћ. Са Мусом и дечаком Хамидом, Рамбо креће ка тврђави како би ослободио Траутмана. Први покушај је био неуспешан и резултовао је рањавањем Хамида у ногу, а Рамба је том приликом закачио шрапнел. Након повлачења Рамбо превија Хамидове ране и шаље њега и Мусу на сигурно.Наредног дана, Рамбо се враћа у базу на време да спасе Траутмана од новог мучења. Нако што спаси и неколико других заробљеника, Рамбо краде хеликоптер и бежи из базе. Међутим, хеликоптер се убрзо руши па су Рамбо и Траутман приморани да наставе пешке. Након сукоба у пећини, где Рамбо и Траутман елиминишу неколико совјетских командоса Спецназа, наилазе на целу армију тенкова које предводи Зајсен. Убрзо у помоћ стижу муџахедини на коњима и нападају совјете. У одсудном моменту, Рамбо успева да убије Зајсена у судару тенка и хеликоптера, и успева да преживи експлозију. По завршетку борбе Рамбо и Траутман се опраштају од муџахедина и крећу кући.
И данашњи коментари,
Russia should have had American support in order to win in Afghanistan the first time. When mujahedeen in live interviews called for Muslims to rise all over the world, and this more than once, the infatuated Reagan Administration should have taken heed. The world is smaller and a few people with modern weaponry can do a lot of damage. In order to overthrow a moribund communism the West created a newer and more dangerous foe, not motivated by materialism like communism but by a fanatical religion whose adherents believe they will never die. Fear of death will not deter such people; only death itself will.
Afghanistan is like a hot potato. Here, Russia you take it!
Ех... Edited by No7
Link to comment

@vasudevaDa, to jeste najrealniji scenario. Zna li se, možda, raspoloženje među Švajcarcima glede smrtne kazne?

Edited by Jolly Roger
Link to comment

Данашњи посетилац Београда.

Westerwelle pobjegao od "svojih" na Balkan? Guido Westerwelle sve je usamljeniji u vlastitoj stranci. Mnogi liberali traže odvajanje dužnosti šefa stranke i ministra. I upravo svog stranačkog predsjednika vide kao glavnog krivca za pad popularnosti stranke. Fenomen nije nov. Od kako su u anketama njemački liberali pali na svega pet posto i time se spustili na sam izborni prag, iz tzv. "drugog reda" Slobodne demokratske stranke (FDP) sve su učestaliji glasovi onih, koji sve žešće kritiziraju rad svojeg stranačkog predsjednika. Sve je više onih koji za pad ugleda FDP-a drže odgovornim upravo Westerwellea, koji kao da je pobjegao na Balkan, gdje nakon jučerašnjeg posjeta Zagrebu, obilazi Beograd, Sarajevo i Prištinu.Loše ankete kao ministar…Westerwelle je uspio i na saveznoj razini postati jedan od najnepopularnijih političara Njemačke, a do sada je gotovo uvijek upravo njemački ministar vanjskih poslova bio ako ne najpopularniji, onda barem među tri najomiljenija političara. Tako je to bilo ne samo s Genscherom, već i s Fischerom ili Steinmeierom. Westerwelle je suočen s otvorenim pozivima da se povuče s dužnosti šefa stranke. Zahtjevi dolaze iz stranačkih ogranaka njemačkih liberala iz nekoliko saveznih zemalja. Iz Saarlanda glavni tajnik liberala Linsler naglašava kako Westerwelle nije u stanju jedako dobro obavljati dužnost šefa njemačke diplomacije i predsjednika liberala. Iz pokrajine Hessen liberali već duže traže strogo odvajanje funkcija u saveznoj vlasti i u stranci. S druge pak strane Westerwellea brane iz Sjevernog Porajnja i Vestfalije, gdje smatraju da su zahtjevi za ostavkom na mjesto šefa stranke “nepošteni”. Savezni ministar za gospodarstvo Rainer Brüderle, i sam liberal, navodi da bez Westerwellea liberali u Njemačkoj nikada ne bi osvojili 15 posto na posljednjim parlamentarnim izborima. Brüderle je uvjeren da su trenutni loši rezultati ispitivanja javnog mnijenja za liberale prolazni.… i pad popularnosti strankeKritičari Westerwellea optužuju da je njegovo ustrajanje na politici smanjenja poreza stranci donijelo veliki pad popularnosti i ugleda. Počasni predsjednik stranke, bivši njemački ministar vanjskih poslova Genscher je naglasio da se njemački liberali moraju ponovno posvetiti svojim ključnim kompetencijama, a to su socijalno tržišno gospodarstvo, te obrazovnoj i ekološkoj politici. Nakon povratka s jugoistoka Europe Westerwelle je najavio da će već 12. rujna na stranačkom regionalnom kongresu u Siegburgu kraj Bonna saslušati što misli stranka i stranačka baza, a nakon toga odlazi na regionalne skupove njemačkih liberala u Ulm, Schwerin i Halle, dakle na njemački jug, sjever i istok. Obzirom na kritike na njegov račun iz redova vlastite stranke, spomenute konferencije neće biti nimalo ugodne za Guidu Westerwellea
http://www.dw-world.de/dw/article/0,,5945451,00.html?maca=kro-TB_kro_seebiz_300-4631-html-cbКада је тешко ту су племена са Балкана да се човек ободри и повећа самопоуздање. Видех га данас како говори. Edited by No7
Link to comment

Ах, умало заборавих.

Nemačka se bogati na račun drugih25. avgust 2010. | 09:37 | Izvor: TanjugLuksemburg -- Predsednik evrozone i luksemburški premijer Žan-Klod Junker oštro je napao Nemačku, optužujući je da se bogati na račun drugih.unker je u dnevniku "Luksemburger vort" optužio nemačku vladu da prednost daje privrednom rastu na štetu sopstvenih građana i da se ne ponaša fer prema ostalim zemljama EU.Nemačka privreda trenutno raste najvecom brzinom u celoj EU, pri čemu je u drugom tromesečju ove godine bruto domaći proizvod zemlje, u odnosu na isti period lane, porastao za čak 4,1 odsto.U odnosu na prethodna tri meseca, taj rast je bio 2,2 procenta, što je najbrži kvartalni rast u protekle 23 godine, potvrdio je danas nemački statistički zavod."Način na koji Nemačka poboljšava konkurentnost, ja u svojoj zemlji sigurno ne bih odobrio. Kada uporedim plate u Luksemburgu i u Nemačkoj, onda su nemački zaposleni od početka monetarne unije, dakle od 1999. godine, mogli da se zadovolje sa ukupnih 12 procenata rasta plata. Luksemburžani su u istom tom periodu dobili 41 odsto veće plate", rekao je Junker.On je dodao da su prihodi zaposlenih u Nemačkoj čak smanjeni, ako se u to uračuna i inflacija.Još početkom ove godine Junker je pozvao nemačku vladu da odmah poveća plate i da prestane da na taj način iskorištćava "socijalni damping".Prema njegovom mišljenju, za sadašnju situaciju u kojoj nemačka privreda raste i na štetu svojih suseda krive su takozvane Harcove reforme, sprovedene od 2002. do 2005.Njih je pripremila nemačka stručna komisija pod rukovodstvom Petera Harca, a odnosile su se, pre svega, na tržište rada. Te reforme su, kaže Junker, dovele samo do toga da je veliki deo nemačkog stanovništva dospeo u grupu sa niskim primanjima."Milioni ljudi u Nemačkoj zarađuju manje od 700 evra mesečno", naglasio je Junker.Ubrzani rast privrede Nemačke predstavlja smeta čitavom nizu evropskih državnika, između ostalog i francuskoj ministarki finansija Kristin Lagard.I njoj se, kako ukazuju agencije, isto kao i Junkeru, ne dopada što se Nemci, navodno, bogate na štetu drugih zemalja. Prema statističkim podacima, nemački izvoznici su tokom privredne krize dobili dve trećine novca iz drugih zemalja EU.To, prema mišljenju kritičara, samo povećava razlike između država evrozone, koje bi mogle da "potope jedinstvenu evropsku valutu".
http://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2010&mm=08&dd=25&nav_id=454031Ето, и њихови суседи са Севера почињу ту причу.
Link to comment
Сирија је и даље у братским односима са Русијом. А захлађење са Ираном може настати због захлађења односа Ирана и Русије.Russian Navy to base warships at Syrian port after 2012Ово око Чеченије су глупоштине али Русија има огромних проблема око Чеченије због корупције у полицији. И то не у Чеченији, где је то као добар дан, већ у самој Москви.
mladi asad nije ruski covek kao sto nije ni britanski ili iranski. on jednostavno vodi politiku koja najbolje moguce eksploatise sve mogucnosti za njegovu zemlju u tom regionu. na neki nacin sirija je slicna jugoslaviji u periodu 50tih i 60tih godina proslog veka. ili je to barem moj utisak. nisam strucnjak.
Link to comment
mladi asad nije ruski covek kao sto nije ni britanski ili iranski. on jednostavno vodi politiku koja najbolje moguce eksploatise sve mogucnosti za njegovu zemlju u tom regionu. na neki nacin sirija je slicna jugoslaviji u periodu 50tih i 60tih godina proslog veka. ili je to barem moj utisak. nisam strucnjak.
Imao je i SSSR sidrište u Latakiji, ovo je u stvari nastavak tradicije, otprilike ko i letovi Tupoljeva na duge pruge.
Link to comment
@vasudevaDa, to jeste najrealniji scenario. Zna li se, možda, raspoloženje među Švajcarcima glede smrtne kazne?
u principu se radilo samo o provokaciji, inicijativa je povucena pre nego sto je pocelo skupljanje potpisa. mnogi pricaju o zloupotrebi gradjanskih inicijativa jer ovi izgleda da nisu ni imali nemeru da do nje dodje vec su samo hteli da izazovu reakciju u drustvu. sto im je i uspelo a reakcije su uglavnom bile negativne.ja ovom prilikom samo zelim jos jednom da istaknem razliku izmedju narodne inicijative i referenduma, razlike su sustinske nikako formalne i nije mi jasno zasto nasi mediji u prevodu koriste samo termin 'referendum'. najprostije; do narodne inicijative dolazi kada gradjani zele da se donese neka odluka (zakon, promena ustava...) i to je vid direktne demokratije dok do referendumaa (obavezan i fakultativni) dolazi kada je neka odluka (zakon, promena ustava...) donesena pa zeli da se preispita od strane gradjana. sto ce reci da ja kao gradjanin mogu (ako skupim potpise i nije protiv medjunarodnih konvencija) da podnesem inicijativu da nedelja ima 10 dana. dok parlament nece nikad izglasati takav zakon pa da mora da se potegne za referendumom i takav zakon preispita. dakle, narodna inicijativa je instrument da se nesto pokrene , promeni a referendum je instrument da se neka promena (donesen zakon, promena ustava) spreci.
Link to comment
NATO strikes kill six children in east AfghanistanKABUL, August 27 (RIA Novosti) NATO air forces on Thursday killed six Afghan children during an air attack on Taliban positions in the troubled eastern province of Kunar, a local police chief said on Friday.In the evening preceding the air raid, Taliban fighters had attacked a nearby police station in a mountainous district of the Kunar province. NATO aircraft subsequently headed for the scene to disperse the militants.However, the NATO bombs killed a group of six children, aged 6 to 12, while they were collecting scrap metal, Khalilullah Ziayee said.NATO's International Security Assistance Force (ISAF) said NATO commanders were aware of the claims, which were being investigated.One of the most troubled Afghan provinces, Kunar, rocky and impenetrable region, is considered to be a Taliban stronghold. The region has seen numerous US-led military operations.
Link to comment

A trebali su kraduckat' (Veljino jevandjelje)

Danju radili, a noću krali27. avgust 2010. | 18:25 | Izvor: Beta Varšava -- Radnici, koji su gradili glavni autoput u Poljskoj, noću su krali ugrađeni kamen-dolomit, a umesto njega ugrađivali pesak ili otpad iz rudnika.Autoput treba da poveže luku Gdanjsk na severu sa Katovicama na jugu.Detekitivi biroa snimili su u četvrtak "zle vile" kako vade i odnose već upotrebljen građevinski materijal, a danas su uhapsili šefa i osmoricu radnika jednog od preduzeća koje put gradi kao kooperant.Policija procenjuje da je ta organizovana grupa sa deonice kraj Bitoma na jugu Poljske pokrala građevinskog materijala u vrednosti od nekoliko miliona evra.Sistem je bio precizno razrađen: danju se vredno gradilo, dok bi noću na deonicu u izgradnji stizali bageri i kamioni, radnici bi vadili dolomit, a rupe punili peskom ili zemljom iz obližnjih ugljenokopa.Kamioni koji su materijal iz autoputa odvozili noću, vraćali su se sa istim tim dolomitom danju na novu deonicu, a preduzeće je ispostavljalo račune kao da je taj materijal potpuno nov i kupljen legalno."Podozrevamo da je to tako išlo čitave dve godine, ali moramo to još da potvrdimo", rekao je portparol Glavne komande poljske policije Marijuš Sokolovski.Četvorica od devetorice uhapšenih su u pritvoru, a svima preti do 10 godina zatvora.Ssteta koje su naneli može da budu i znatno veća zato što policija osnovano sumnja da se tako kralo i na drugim deonicama.U okviru istrage građevinski stručnjaci su dobili zadatak da provere kvalitet ugrađenog materijala, kako bi vlasti bile sigurne da je taj autoput koji vlada žuri da završi zbog Evropskog prvenstva u fudbalu 2012. godine, bezbedan za saobraćaj.
Link to comment

Rumunski ministar: Proterani Romi nemaju policijski dosijeSALCBURG, 29. avgusta 2010. (Beta-AFP) - Nijedan Rom koji je proteran iz Francuske u Rumuniju prošle nedelje ne poseduje policijski dosije u Ministarstvima unutrašnjih poslova Francuske i Rumunije, izjavio je danas u Salcburgu rumunski ministar policije Vasil Blaga."Što se tiče osoba koje su vraćene u Rumuniji prošle nedelje, izvršena je precizna kontrola i znamo da te osobe nemaju policijske dosijeee u Francuskoj i Rumuniji kao autori nekih prekršaja", rekao je Blaga na međunarodnom forumu kod Salcburga.Blaga je rekao da ukoliko se utvrdi da je neki rumunski građanin ilegalno u Francuskoj, ta osoba treba da bude proterana.Nekoliko stotina Roma vraćeno je u Rumuniju i Bugarsku posle zaoštravanje politike francuske vlade o strancima, što je izazvalo brojne reakcije međunarodne zajednice.

Link to comment
Nijemci sve manje vole Europsku uniju Polovica građana Njemačke članstvo svoje zemlje u Europskoj uniji smatra lošom idejom. I to unatoč činjenici da ove zemlja nadproporcionalno profitira od pripadnosti europskoj obitelji.Na pitanje kolko povjerenja gaje prema Europskoj uniji, 54 posto upitanih građana Njemačke odgovorilo je s "malo" ili "nimalo". To je jedanaest posto više nego prilikom posljednjeg ispitivanja prošle godine. Nijemci u svojoj skepsi prema Briselu unutar Europske unije nisu usamljeni. 47 posto građana diljem unije osjeća isto. Dramatičnost ovih brojaka ne umanjuje podatak da je ispitivanje provedeno krajem svibnja, na vrhuncu grčke dužničke krize i opće ogorčenosti građana krpanjem rupa u grčkom proračunu zajedničkim novcem. Mit o "kravi muzari"Od Nijemaca su veći euroskeptici građani Velike Britanije, što ne iznenađuje, te upravo Grčke prema kojoj se već mjesecima iz Brisela slijevaju milijarde bez kojih bi ova zemlja vjerojatno već bankrotirala. No, porast skepse kod njemačkih građana je iznenađujući. Opetovane izjave njemačkih političara kako Njemačka nadproporcionalno profitira od člnastva u Europskoj uniji očito su slabijeg učinka nego višetjedne kampanje mržnje nekih njemačkih medija uperene protiv Grčke. To je bilo dovoljno da se u javnosti iznova rasplamsaju mitovi o Njemačkoj kao europskoj kravi muzari koja Briselu daje milijarde, a zauzvrat prima samo opomene i besmislena pravila. Razbijanju ovih predsrasuda ne pomažu ni statistike koje pokazuju da se od oko 22 milijardi eura koje Berlin uplaćuje u zajedničku EU blagajnu, 15 milijardi u obliku subvencija za nerazvijena područja, poljoprivredu ili obrazovne programe slijeva natrag u Njemačku. Ostaje dakle minus od oko 7 milijardi eura koja Njemačka "pokloni" svojoj EU braći. Najveći profiterNo, da se ne radi o poklonu nego o investiciji pokazuje činjenica da dvije trećine svih roba i usluga koja Njemačka izveze završi upravo unutar granica Europske unije. To posebice vrijedi za nove članice na istoku Europe. Izvoz u ove zemlje povećao se mnogo većom brzinom nego u ostatak svijeta. 1994. Njemačka je u EU izvezla robe u vrijednosti od 17 milijardi eura. Već u godini nakon proširenja unije Njemačka je na ovo područje izvezla u vrijednosti od 68 milijardi. Istodobno Njemačka se od radne snage iz tih zemlja još uvijek brani klauzulama o zabrani „uvoza“ radnika. Niti jedna druga zemlja članica EU u tolikoj mjeri ne profitira od zajedničkog tržišta kao što je to slučaj s Njemačkom. To je posebice vidljivo u sjeni vijesti o neočekivanom rastu njemačkog gospodarstva u prvom dijelu ove godine, što se dobrim dijelom oslanja i na rekordni izvoz.
http://www.dw-world.de/dw/article/0,,5953932,00.html?maca=bos-TB_bs_seebiz_300-4630-html-cb
Link to comment
×
×
  • Create New...