Jump to content
IGNORED

Youth Bulge teorija


Bojan

Recommended Posts

  • Replies 62
  • Created
  • Last Reply

Top Posters In This Topic

  • Bojan

    18

  • Luka

    16

  • bradilko

    7

  • Аврам Гојић

    3

Malo sam pogledala ovu teoriju i našla negde da autor i za dva svetska rata uzrok nalazi u povećanju udela muskaraca između 20 i 30 godina u ukupnoj populaciji. Izvinite, ali meni to, pogotovo ovako izvađeno iz konteksta, zvuči presmešno. Ne znam šta drugo da kažem. Pokušaću još 1 da se udubim u Youth Bulge.

Link to comment
Steta, izgleda da stvarno ne postoji englesko izdanje. Ostaje google, vidimo se za par dana. Prvi utisak je slican Lukinom, cini mi se da je demografski bum pozadinski sum mnogo bitnijih uzroka ratova ili ekspanzija (da li je naglasak na ratovima u Evropi ili ekspanziji i kolonizaciji drugih kontinenata? opet se razliciti uzroci). Recimo period pocetka Novog veka (ok, znam, al ovako je krace), da li zaista rast nataliteta presudno obelezava to doba? Tesko, pre ce biti da je tad nastupila kriticna smesa novih ekonomskih (eksploatacija novih izvora) i drustvenih uslova (centralizacija vlasti), mada je sigurno i rast mladog stanovnistva morao biti nekakav katalizator. Moram malo da odspavam, nadam se da cu imati malo vremena narednih dana da nesto opsirnije napisem, tema je zanimljiva. Posebno mi je zanimljivo sto je autor cenjen u americkim politickim krugovima. Izgleda da sam ispravno nanjusio trag necega sto bih nazvao Novom americkom politickom mislju :-)@luka: nemoj tako akademski, malo slobodnije objasni. Mada ja volim kad krenes ostro :-)
Da, veoma je zanimljivo kod ove teorije sto sve redukuje (svodi) na taj jedan razlog. Nema kompromisa. Ona kaze - ako su ispunjeni ti uslovi dogodice se konflikt. Ne kaze cak ni - ako su ispunjeni ti uslovi postoji povecan (ili veliki) rizik da se konflikt dogodi. Ili - morali bi zajedno sa tim da se steknu jos neki uslovi. I sa suprotne strane je beskompromisna. Znaci - ako se ti uslovi nisu stekli, konflikta nema.Ideje su uvek bile tu i ljudi su uvek bili suprotstavljeni po pitanju ideja, ali da li ce nesto biti osnov za konflikt to odredjuje demografija. Teorija se svakako ne svodi samo na demografiju jer kaze da prekobrojni sinovi iniciraju sukob usled nemogucnosti da zauzmu polozaj u drustvu koji bi ih zadovoljio. Tu se dakle radi o mehanizmu funkcionisanja ljudi u zajednici, nekim njihovim osnovnim instinktima. Nesto kao zelja za primat. A to je svakako nesto sto prethodi kasnijoj nadgradnji (religija, ideologija, proizvodni odnosi...) pa u tom smislu moze biti posmatrano kao osnovni ili makar stariji razlog sukoba. Zanimljivo je i da je materijal koji se moze naci o ovome vrlo stur. Sigurno je da bi Heinsohnova knjiga bila svetski bestseler, ali ipak jos nije prevedena na engleski. U Nemackoj su planula cetiri izdanja. Sam Heinsohn se vrlo retko pojavljuje u javnosti. Recimo na youtube se ne moze naci nijedna njegova izjava o ovome.Amerikanci i Britanci su sigurno ugradili ovu teoriju kao vazan faktor u odredjivanju svoje spoljne politike. Za to su zasluzni Gary Fuller i Jack Goldstone. Mislim da je prva situacija u kojoj su poslusali Heinsohna konflikt u Darfuru, gde su odlucili da se ne mesaju. Na pitanje sta savetuje britanske generale Heinsohn je odgovorio: "Da se uopste ne mesaju bilo gde, gde se odvija Youth Bulge konflikt. To Zapad upravo sada i cini. U Darfuru recimo, gde mnogi misle da je po sredi rasni rat crnci protiv Arapa. Podela na rase i religije je medjutim izgovor." On je kritikovao i intervencije u Avganistanu i Iraku.Mislim da su Amerikanci vec odustali od onoga sto je Ruzvelt proklamovao kao americki cilj uspostavljanja cetiri slobode na svetskom nivou: sloboda govora, sloboda vere, sloboda od prisile i sloboda od straha. Mislim i da ce ici i korak dalje i da ce ubuduce drugacije preispitivati sta im je interes pre nego sto negde intervenisu. I u tom kontekstu je ova teorija interesantna za debatu.
al ima politicke implikacije.kao kad govore o mladim nacijama.
Svakako da ima politicke implikacije.Recimo kada pominje pojas Gaze Heinsohn istice da je to podrucje sa jednim od najvecih Youth Bulge efekata. Tamo je udeo mladih muskaraca cak 47%. Imajuci u vidu sta se tamo desava ovakvi stavovi svakako uticu da se kod dobrog dela zapadne javnosti stanovnistvo Gaze dehumanizuje.
Malo sam pogledala ovu teoriju i našla negde da autor i za dva svetska rata uzrok nalazi u povećanju udela muskaraca između 20 i 30 godina u ukupnoj populaciji. Izvinite, ali meni to, pogotovo ovako izvađeno iz konteksta, zvuči presmešno. Ne znam šta drugo da kažem. Pokušaću još 1 da se udubim u Youth Bulge.
Ja sam uglavnom prihvatio da su njegova empirijska istrazivanja validna. Negde bih i ja mozda voleo da mogu da odbacim ovu teoriju, ali prosto jeste zavodljiva.Dobar deo odgovora (vise informacija) sam dao u odgovoru BGhostu. Hvala ti u svakom slucaju na odgovoru. Ali bio bih svakako zainteresovan da cujem i neku tvoju podrobniju analizu.Evo mozda je ovaj link interesantan: http://www.cfr.org/publication/13093/.
Link to comment

Гледано стриктно емпиријски где је дима ту и ватре има:- горепоменути Блиски исток и Трећи свет- Ирска 1920-1980-их- Иран (деца Револуције и мера повећања наталитета 1979. који се Ајатолама враћају ко бумеранг уз помоћ Запада)- сукоби Кине са мањинама (на које се није примењивала политика једне жене једног детета)- Међутим, постоје две крупне слабе тачке:- ратови у бившој СФРЈ - опадање плодности Хрватица од 1973, Муслиманки (СРБиХ) од 1976, Српкиња (СРБиХ и СРС) од 1975, Словенки од 1970 и неке, чињеница да Албанци никада нису имали 60% 15-29 година итд.- ратови на Кавказу између Јермена и Азерија рецимо, Грузина против Осетина и Апхаза

Link to comment
Гледано стриктно емпиријски где је дима ту и ватре има:- горепоменути Блиски исток и Трећи свет- Ирска 1920-1980-их- Иран (деца Револуције и мера повећања наталитета 1979. који се Ајатолама враћају ко бумеранг уз помоћ Запада)- сукоби Кине са мањинама (на које се није примењивала политика једне жене једног детета)- Међутим, постоје две крупне слабе тачке:- ратови у бившој СФРЈ - опадање плодности Хрватица од 1973, Муслиманки (СРБиХ) од 1976, Српкиња (СРБиХ и СРС) од 1975, Словенки од 1970 и неке, чињеница да Албанци никада нису имали 60% 15-29 година итд.- ратови на Кавказу између Јермена и Азерија рецимо, Грузина против Осетина и Апхаза
ali ako pad nataliteta krece od sredine sedamdesetih, to se ne odrazava na situaciju 1991, zar ne? bilo bi zanimljivo da neko ako ima stavi uzrasnu strukturu po popisu iz 1991.
Link to comment

Ja se nesto secam kako je moj udzbenik iz istorije (iz gimnazije) pominjao kako su krstaski ratovi pokrenuti da bi se resio problem "nezbrinutih sinova", tj. onih koji nisu imali pravo na nasledstvo otkad je ukinut germanski obicaj deljenja plemickog poseda medju sinovima i uveden princip 1 naslednika. Zvuci slicno youth bulge teoriji.

Link to comment

a mozda u ratove idu grupe koje imaju dovoljno resursa za borbu (sto se ogleda u cinjenici da im deca u velikom broju prezivljavaju) a ipak toliko nestabilne zivotne uslove da im je rizicno da imaju samo mali broj dece? u stabilnijim drustvenim uredjenjima gde osnovni resurs nije ukupna teritorija rat se prosto ne isplati (a tu je takodje zivotni vek duzi pa je teze dostici visok procenat mlade bilo kakve populacije), a u ovim gde je toliko nestabilno da deca umiru u tolikom broju da procenat omladine nikad nije previsok, tu se slabo ima snage za ratovanje. da li youth bulge teorija donosi bilo sta over and above ovog objasnjenja? inace... ovo sa procentima mi je nejasno iz gore opisanog razloga, a evo ga i razlozeno:- imamo dva drustva sa jednakim ukupnim brojem stanovnika- u ta dva drustva imamo jednak broj mladih muskaraca- u prvom je prosecni zivotni vek 40 godina, u drugom 70- u prvom je procenat mladih muskaraca visok, u drugom nije, zbog cega bi trebalo da je prvo spremnije na rat- u prvom ima vise slobodnih poseda za mlade muskarce nego u drugom, zbog cega bi trebalo da je drugo spremnije na ratdisclaimer: o istoriji ne znam skoro nista, ako sam rekla nesto mnogo glupo budite nezni. o teorijama znam dovoljno da mi ova - bar na prvi pogled - deluje naivno.

Link to comment
Гледано стриктно емпиријски где је дима ту и ватре има:- горепоменути Блиски исток и Трећи свет- Ирска 1920-1980-их- Иран (деца Револуције и мера повећања наталитета 1979. који се Ајатолама враћају ко бумеранг уз помоћ Запада)- сукоби Кине са мањинама (на које се није примењивала политика једне жене једног детета)- Међутим, постоје две крупне слабе тачке:- ратови у бившој СФРЈ - опадање плодности Хрватица од 1973, Муслиманки (СРБиХ) од 1976, Српкиња (СРБиХ и СРС) од 1975, Словенки од 1970 и неке, чињеница да Албанци никада нису имали 60% 15-29 година итд.- ратови на Кавказу између Јермена и Азерија рецимо, Грузина против Осетина и Апхаза
Meni su takodje odmah pali na pamet domaci ratovi i kako se nikako ne uklapaju, s obzirom da broj Srba i Hrvata stagnira u popisima iz 1971. i 1981. Izmedju popisa 1961. i 1971. zabelezen je znacajan skok Bosnjaka-Muslimana, ali imam utisak da je to dobrim delom posledica afirmisanja njihove nacije, s obzirom da su se na prethodnim popisima ne bas tako homogeno opredeljivali (kao od 1971. pa nadalje). Tu moramo imati u vidu i porast broja Jugoslovena, sto dodatno otezava analizu na nacionalnom nivou.Ono sto je neosporno to je Youth Bulge efekat kod Albanaca. Njih je pominjao i Heinsohn kao najocitiji primer Youth Bulge-a u Evropi. E, da. Da ti skrenem paznju - nije neophodno 60% udela, vec iznad 30%.Heinsohn pominje da su se svi sukobi u Istocnoj Evropi, pre svega bivsem Sovjetskom Savezu, relativno brzo okoncali. Tu istice Ukrajinu i Gruziju. Recimo na pitanje zasto Zapad nije uspeo da uspostavi demokratiju u Avganistanu i Iraku on je rekao: "Pred ocima je bila slika lepe politike okruglog stola, nesto kao u Ukrajini, Gruziji ili u drugim istocnoevropskim zemljama. Tamo je bilo ohrabrujucih napredaka i mislilo se: covece treba nam jos samo neki nemacki filozof kao Habermas sa njegovom dijalog teorijom i sve ce da ide kako valja. Razlog medjutim nije bio ni u Habermasu, ni u mentalitetu, ni u pameti Istocnih Evropljana. Razlog je u tome sto su to narodi koji implodiraju i stare."Mislim da se sukob izmedju Srba i Hrvata takodje okoncao veoma brzo. Hrvati su cak bili odmah spremni da pregovaraju. Cinjenica je medjutim da je Kosovo bilo najnestabilnije podrucje jos od sezdesetih godina naovamo.Ali u poredjenju sa drugim ratovima... Recimo gradjanski rat u Libanu od 1975-1990 odneo je 150.000 zrtava u zemlji od 3 miliona stanovnika. Ili sukobi u Avganistanu koji traju od osamdesetih godina i koji mislim da su odneli 5 miliona zivota. Zatim nekoliko decenija krvoprolica u Latinskoj Americi.
ali ako pad nataliteta krece od sredine sedamdesetih, to se ne odrazava na situaciju 1991, zar ne? bilo bi zanimljivo da neko ako ima stavi uzrasnu strukturu po popisu iz 1991.
Ovo jeste zanimljivo pogledati. U stvari treba videti ucesce mladih muskaraca po popisu iz 1991. Pokusacu to da potrazim. Skinuo sam neke publikacije Republickog Zavoda za statistiku pa cu ih pogledati kad stignem. Uglavnom su novijeg datuma, ali me i sada zanima koliko imamo mladog stanovnistva kada vec o ovome govorimo.
Ja se nesto secam kako je moj udzbenik iz istorije (iz gimnazije) pominjao kako su krstaski ratovi pokrenuti da bi se resio problem "nezbrinutih sinova", tj. onih koji nisu imali pravo na nasledstvo otkad je ukinut germanski obicaj deljenja plemickog poseda medju sinovima i uveden princip 1 naslednika. Zvuci slicno youth bulge teoriji.
Krstaski ratovi su interesantni, ali mozda tu nema neke preciznije statistike. Zanimljivo je da se poklapaju sa pocetkom epidemije kuge.Spanci su recimo one koje su slali u Ameriku nazivali "secundones" (drugorodjeni). Svajcarci su od svojih prekobrojnih sinova formirali veoma lojalnu placenicku vojsku koju su iznajmljivali Evropskim vladarima.
a mozda u ratove idu grupe koje imaju dovoljno resursa za borbu (sto se ogleda u cinjenici da im deca u velikom broju prezivljavaju) a ipak toliko nestabilne zivotne uslove da im je rizicno da imaju samo mali broj dece? u stabilnijim drustvenim uredjenjima gde osnovni resurs nije ukupna teritorija rat se prosto ne isplati (a tu je takodje zivotni vek duzi pa je teze dostici visok procenat mlade bilo kakve populacije), a u ovim gde je toliko nestabilno da deca umiru u tolikom broju da procenat omladine nikad nije previsok, tu se slabo ima snage za ratovanje. da li youth bulge teorija donosi bilo sta over and above ovog objasnjenja? inace... ovo sa procentima mi je nejasno iz gore opisanog razloga, a evo ga i razlozeno:- imamo dva drustva sa jednakim ukupnim brojem stanovnika- u ta dva drustva imamo jednak broj mladih muskaraca- u prvom je prosecni zivotni vek 40 godina, u drugom 70- u prvom je procenat mladih muskaraca visok, u drugom nije, zbog cega bi trebalo da je prvo spremnije na rat- u prvom ima vise slobodnih poseda za mlade muskarce nego u drugom, zbog cega bi trebalo da je drugo spremnije na ratdisclaimer: o istoriji ne znam skoro nista, ako sam rekla nesto mnogo glupo budite nezni. o teorijama znam dovoljno da mi ova - bar na prvi pogled - deluje naivno.
Prosecan zivotni vek ne bi trebao da ima uticaja na ucesce mlade populacije u ukupnom broju stanovnika. Barem ne ovako kako si opisala. Jer oni koji umiru u ranoj mladosti (a takvih je vise ako je stopa radjanja visoka) uticu da se prosecan zivotni vek drasticno smanji. Tu je ipak i dobar broj onih koji prodju ovu prirodnu selekciju i docekaju starost.Ja vidim da bi se ovaj efekat mogao demografski neutralisati jedino ako bi stopa smrtnosti bila veca od stope radjanja, ali to je u situaciji kada se radja 6-8 dece po porodici nemoguce bez nekih vanrednih okolnosti (epidemije i slicno).U svakom slucaju ako jedan otac ima 4 sina oni ce se boriti da zauzmu njegovo mesto, bez obzira da li je on umro sa 40 ili 70 godina.
Link to comment

Evo malo i zvanicne statistike...Republicki Zavod za statistiku Srbije - Demografska statistika 2005.Objavljeno 2008.Procena stanovnistva za 2005. - Srbija (sa Vojvodinom)Ukupan broj stanovnika: 7.440.769Ukupan broj muskaraca: 3.618.040Ukupan broj zena: 3.822.729Ukupan broj muskaraca od 15-29 godina: 761.685 ili 21,05%; znaci nema Youth Bulge efektaTu su i procene daljeg kretanja broja stanovnika2012Ukupan broj muskaraca: 3.582.069Ukupan broj muskaraca od 15-29 godina: 695.543 ili 19,41%2017Ukupan broj muskaraca: 3.509.531Ukupan broj muskaraca od 15-29 godina: 622.791 ili 17,74%Uporedjivao sam i podatke za centralnu Srbiju i Kosovo u periodu od 1950-1995.Broj novorodjenihSrbija: 1950. - 120.412; 1995. - 63.737Kosovo: 1950. - 35.222; 1995. - 44.776Prosecna starostSrbija: 1950. - 29,20; 1995. - 38,62Kosovo: 1950. - 24,86; 1995. - 26,80Srbija (sa Vojvodinom) 2005. - 40,57I jedan mozda interesantan podatak koji sam sam izvukao, a koji bi bio zanimljiv za Youth Bulge pojavu - broj petorodjenih i vise u odnosu na ukupan broj rodjenih za 1980. godinu (to je otprilike godina koja utice na Youth Bulge od druge polovine devedesetih naovamo)Srbija: 0,01%Kosovo: 29,37%Znaci u Srbiji gotovo niko nije imao petoro ili vise dece, dok je na Kosovu takvih bilo gotovo 30%.

Link to comment
Evo malo i zvanicne statistike...Republicki Zavod za statistiku Srbije - Demografska statistika 2005.Objavljeno 2008.Procena stanovnistva za 2005. - Srbija (sa Vojvodinom)Ukupan broj stanovnika: 7.440.769Ukupan broj muskaraca: 3.618.040Ukupan broj zena: 3.822.729Ukupan broj muskaraca od 15-29 godina: 761.685 ili 21,05%; znaci nema Youth Bulge efektaTu su i procene daljeg kretanja broja stanovnika2012Ukupan broj muskaraca: 3.582.069Ukupan broj muskaraca od 15-29 godina: 695.543 ili 19,41%poprilicno sam popio piva te ignorisem pravopis sorry2017Ukupan broj muskaraca: 3.509.531Ukupan broj muskaraca od 15-29 godina: 622.791 ili 17,74%Uporedjivao sam i podatke za centralnu Srbiju i Kosovo u periodu od 1950-1995.Broj novorodjenihSrbija: 1950. - 120.412; 1995. - 63.737Kosovo: 1950. - 35.222; 1995. - 44.776Prosecna starostSrbija: 1950. - 29,20; 1995. - 38,62Kosovo: 1950. - 24,86; 1995. - 26,80Srbija (sa Vojvodinom) 2005. - 40,57I jedan mozda interesantan podatak koji sam sam izvukao, a koji bi bio zanimljiv za Youth Bulge pojavu - broj petorodjenih i vise u odnosu na ukupan broj rodjenih za 1980. godinu (to je otprilike godina koja utice na Youth Bulge od druge polovine devedesetih naovamo)Srbija: 0,01%Kosovo: 29,37%Znaci u Srbiji gotovo niko nije imao petoro ili vise dece, dok je na Kosovu takvih bilo gotovo 30%.
bojane to o cemu ti pricas je stara tema.mlade nacije koje zele teritorije.tu nema nicega novoga osim sto je neko sve to stavio na papir sa sve statistikom i bacio u javnost novu teoriju.to su stare stvari,nicega tu novoga nema.ipak su to posledice.sukobi su samo poptomugnuti mladoscu neke nacije,iako je to prica prevazidjena.elite vode ratove!ta teorija koju ti siris je eventualno nesto bitna,puna rupa.jasno je da ces napraviti sukob nacionalni svakovrsni ako uzavre vrela mlada krv ali to nije primarni razlog.to je dobra podloga ali bez prava na oldluku.malo sam pijan te ignorisem pravopis.sorry Edited by bradilko
Link to comment
elite vode ratove!ta teorija koju ti siris je eventualno nesto bitna,puna rupa.jasno je da ces napraviti sukob nacionalni svakovrsni ako uzavre vrela mlada krv ali to nije primarni razlog.to je dobra podloga ali bez prava na oldluku.
Да, веће је питање жеља и процена елите да ли се исплати ту младу крв потпалити, те кад се врате из ратова шта са њима. Јер, та млада крв може да се, уместо да ратује, окрене против елите па ју је боље уперити упоље, а с друге стране ако се из рата врате огорчени а још увек у снази, могу да буду проблем већи од оног који су као решили. А проблем јесте оно што ова бајаги теорија описује: пораст прираштаја у претходној генерацији, који није био праћен сразмерним растом стандарда.Негде сам нашао податак да је за потпаљивање грађанског или комшијског рата довољно напалити око 10% становништва, после иде само, што је код нас нажалост успело.Ту је занимљив случај САДа, где су бејби бумери били упућени на Вијетнам, што је сасвим погрешан рат, критичан пример антипаљевине - рат који је могао да понесе можда неке брђане и тоталне мачо типове, али који је већини био веома стран. Што ће рећи да кад се већ посегне за манипулацијом те врсте, то може да изгори једино на лицу места. Извоз те попаљености успева врло половично; не решава проблем ни напољу, ни унутра, ни пре ни после. Она половина што успева, то је зарада; друштвени проблем остаје, можда премештен.пјаф™: није врат него рат Edited by расејан
Link to comment
Да, веће је питање жеља и процена елите да ли се исплати ту младу крв потпалити, те кад се врате из ратова шта са њима. Јер, та млада крв може да се, уместо да ратује, окрене против елите па ју је боље уперити упоље, а с друге стране ако се из рата врате огорчени а још увек у снази, могу да буду проблем већи од оног који су као решили. А проблем јесте оно што ова бајаги теорија описује: пораст прираштаја у претходној генерацији, који није био праћен сразмерним растом стандарда.Негде сам нашао податак да је за потпаљивање грађанског или комшијског рата довољно напалити око 10% становништва, после иде само, што је код нас нажалост успело.Ту је занимљив случај САДа, где су бејби бумери били упућени на Вијетнам, што је сасвим погрешан рат, критичан пример антипаљевине - рат који је могао да понесе можда неке брђане и тоталне мачо типове, али који је већини био веома стран. Што ће рећи да кад се већ посегне за манипулацијом те врсте, то може да изгори једино на лицу места. Извоз те попаљености успева врло половично; не решава проблем ни напољу, ни унутра, ни пре ни после. Она половина што успева, то је зарада; друштвени проблем остаје, можда премештен.пјаф™: није врат него рат
dovoljno je oterati ih u rat.posle su ti ljudi mahom i na zalost ili na srecu ako cemo cinicno govoriti o procentima drustveno mrtvi .ta ista elita ce ih resocijalizovati iz petnih zila.
Link to comment

Drugim rečima, političke strukture i procesi, kako unutrašnji tako i međunarodni, pokreću ili bolje reći – dozvoljavaju konflikte, sukobe, ratove. To su tzv. dopuštajući uzroci sukoba, dok neposredni uzroci mogu biti razni, a najčešće se svode na sukob interesa. Do rata dolazi u nemogućnosti da se sukobi interesa reše mirnim putem. Demografski faktori, posebno ovako redukovani na priraštaj muške dece (sinova), mogu da igraju ulogu okruženja konflikta, jednog od uslova za pojavu konflikta, ali to ne može da bude odlučujući uslov sam po sebi. Ova teorija ignoriše političke strukture i procese i time ih amnestira za izbijanje sukoba. Pored toga što se, u metodološkom smislu, zasniva na nedopustivoj redukciji. Drugi problem koji ja imam sa ovom teorijom, koju još uvek nisam detaljno prostudirala – moram priznati, jeste to što 1 uočena korelacija problematične uzročnosti ne može da bude teorija. Teorija predstavlja malu objašnjavajuću konstrukciju. Mi ovde imamo jednu korelaciju : procenat muškaraca u 1 populaciji povezan je sa sukobima. Da li je uzročnost dokazana u svakom slučaju kada je postojao propisani uslov? Ja to nisam shvatila iz ovog teksta. Propisani uzrok nekad dovodi do sukoba, ali nekad i ne. Uzročnost nije pouzdano dokazana. Kada dolazi do sukoba a kada ne, ako postoji propisani uslov? To nije objašnjeno. Koji faktori intervenišu između te 2 varijable da bi se sukob ipak ispoljio? Koji god da intervenišu, a biće da upravo oni predstavljaju pokretačku snagu (koja je uvek, ali uvek, političke prirode) – njih autor ignoriše, time i amnestira. I tako dalje...

Link to comment
Prosecan zivotni vek ne bi trebao da ima uticaja na ucesce mlade populacije u ukupnom broju stanovnika. Barem ne ovako kako si opisala. Jer oni koji umiru u ranoj mladosti (a takvih je vise ako je stopa radjanja visoka) uticu da se prosecan zivotni vek drasticno smanji. Tu je ipak i dobar broj onih koji prodju ovu prirodnu selekciju i docekaju starost.Ja vidim da bi se ovaj efekat mogao demografski neutralisati jedino ako bi stopa smrtnosti bila veca od stope radjanja, ali to je u situaciji kada se radja 6-8 dece po porodici nemoguce bez nekih vanrednih okolnosti (epidemije i slicno).U svakom slucaju ako jedan otac ima 4 sina oni ce se boriti da zauzmu njegovo mesto, bez obzira da li je on umro sa 40 ili 70 godina.
hm, da, mislila sam na ocekivanu starost zapravo, sto nije bila tema, ali ovo na sta ukazujes - da se prosecan zivotni vek unutar jednog drustva smanjuje sa vecim udelom mladih - nije bilo ono o cemu sam pricala. ja sam pokusala da napravim poredjenje izmedju dva drustva gde jedno ima stabilan prirastaj, zivotni vek i mortalitet, a drugo ima jednak prirastaj kao prvo ali uzevsi citavu populaciju u datom trenutku u obzir, nije toliko stabilno po pitanju mortaliteta i zivotnog veka. u drugom je udeo mladih veci a manje ima starih od kojih treba naslediti imanje. ona 4 sina gore u jednom slucaju imaju ocevo imanje koje mogu da podele jer je ovaj umro, a u drugom slucaju ga nemaju sve do nekog uzrasta kada bi i sami mogli da imaju decu i unuke, sto nije ista pocetna pozicija jer u prvom slucaju mogu da se bore medjusobno a u drugom ne.elem, mislim da postoji mnogo takvih razloga za povremenu fluktuaciju populacije, bilo da se radi o epidemijama (gde najvise umiru stari i deca, pa se procenat mladih odjednom mnogo poveca) ili o nekom poboljsanju zivotnih uslova zbog kojih je odjednom na nekom sirem podrucju doslo do manje smrtnosti dece - kanalizacija, sapun, pasterizacija, neki trgovinski sporazum, neocekivano mnogo kise u nekom susnom podrucju, kopanje kanala - navodnjavanje... youth bulge teorija koliko vidim predvidja veci problem u ovim fluktuirajucim populacijama nego u stabilnim u tom slucaju, ako se gleda procenat mladih muskaraca u populaciji. sto mi ne deluje logicno.
Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...