Jump to content
IGNORED

Prekodrinski dijalekti naših jezika


Anonymous

Recommended Posts

3 hours ago, BWA said:

Manje-više tačno, mada je meni ta podjela na jekavske i ijekavske govore vrlo problematična.

Prvo, zato što govori sjevera BK, zapadne Slavonije, pa i Banije imaju ili češći dvosložan jat (znači ijekavski su više nego jekavski) ili je vrlo teško tačno razlučiti da li se u konkretnom obliku refleks jata javlja kao je ili i-je.

Trpanje svih zapadnijih ijekavskoštokavskih govora u jekavske ima za cilj da se oni predstave kao zapadnoštokavski, dakle u krajnjem hrvatski.

Tako bi se uspostavio dijalekatski kontinuum hrvatskih govora od Dubrovnika, preko z.Hercegovine, Krajine..., sve do čakavskih i kajkavskih govora.

 

 

Ove jezičke crte hrvatski lingvisti navode kao "zapadnoštokavske" i istovremeno kao hrvatske i nesrpske, što nema veze sa istinom.  U zagradi pišem koji je problem pri toj klasifikaciji.

 

1. Šćakavizam, tj. odraz javljanja grupa ŠĆ i ŽĐ um. ŠT i ŽD (prvo ovo je arhaizam, drugo Mostar, Ravno, Čapljina i 90% zapadne Hercegovine nemaju šćakavizam, nemaju ga ni lički štokavski ikavci, ni bački Bunjevci, niti dalmatinski katolički štokavski ikavci i ijekavci izuzev Makarske i Imotskog. Dubrovnik takođe ima samo štakavizam.)

 

2. Javljanje J um. Đ (ova crta izostaje u najvećem djelu Slavonije, tuzlanskoj regiji, Dubrovniku, većem djelu Dalmacije, te u Lici i Hercegovini)

 

3. Prelaz Ž u R u prezentu glagola MOĆI (ova crta je tolikog geografskog opsega da se prostire od Slovenije do zapadne Srbije i Stare Hercegovine)

 

4. Oblici ČETVERO, PETERO, SEDMERO itd. (osim što se javlja u mnogim srpskim govorima, to je arhaizam tako da nije mjerodavan pri klasifikaciji)

 

5. Silazni naglasak u neodređenim pridjevima srednjeg roda tipa MLADO, LJUTO, VRUĆE umjesti uzlaznog (prvo ovo je arhaizam, a kao drugo on izostaje u mnogim hrvatskim dijelektima u kojima je uzlazan akcenat kao i u srpskim dijalektima)

 

6. Infinitiv NIT um. NUT (prvo ova inovacija obuhvata i dobar dio čakavskih govora. Drugo, neki srpski govori je takođe imaju, npr. svi Srbi u Dalmaciji su imali ovu jezičku crtu. Dok izostaje u većem djelu BiH i kod katolika i kod muslimana, a nema je ni Dubrovnik)

 

7. Oblici GREB, RESTI, KRESTI i VREBAC (prvo, NIJEDAN dijalekt nema ova sva 4 oblika, s tim što je oblik GREB najzastupljeniji a oblik KRESTI um. KRASTI ima najmanju zastupljenost. Drugo, neki od ovih oblika se javljaju u južnim čakavskim govorima kao i u nekim srpskim govorima)

 

8. Neizvršeno jotovanje tj. DOJDEM, POJDEM, GROBJE, CVIJETJE, RODJAK, NETJAK (Prvo, ovo je arhaizam. Drugo, mnogi hrvatski govori imaju jotovane oblike, dok s druge strane postoje srpski govori koji nemaju izvršeno jotovanje u nekim oblicima - pa tako Srbi sa juga Srbije, iz srednje Bosne i djelova B. Krajine govore DOJDEM, POJDEM, NAJDEM, PROJDEM)

 

9. Očuvan akut. (opet teška glupost, jerbo mnogi hrvatski štoksvski nemaju akut, a postoji srpski govor koji čuva akut - to je govor Kopaonika. S duge strane akut je arhaizam i kao takav potpuno nemjerodavan)

 

10. Muški oblik lokativa pridjeva pred imenicom ženskog roda, npr. u onoM kući (ova crta postoji samo u Dubrovniku i srednjoj Bosni, većona hrvatskih štokavskih govoracne zna za nju)

 

11. Habitual kao glagolski oblik npr. ON BI POĐI  - on bi često išao (mnogi hrvataki govori ne znaju za habitual, a postoje i srpski govori u kojima on postoji npr. Semberci ga imaju)

 

12. Zapadni štokavci su navodno prvo imali zatvoreno O na mjestu nekadašnjeg nosnog O pa tek onda U, dok su istočni štokavci odmah dobili U (ovo je izmišljotina senilne babe Ive Lukežić, nekad velike lingvistice. Nikakvog dokaza za ovo nema. Činjenica je da svi štokavci i većina čakavaca imaju U na mjestu nazalnog O i nema nikakvog dokaza za tvrdnju da to nije zajednički provedena promjena)

  • +1 1
Link to comment
52 minutes ago, Telenta said:

 

Ove jezičke crte hrvatski lingvisti navode kao "zapadnoštokavske" i istovremeno kao hrvatske i nesrpske, što nema veze sa istinom.  U zagradi pišem koji je problem pri toj klasifikaciji.

 

1. Šćakavizam, tj. odraz javljanja grupa ŠĆ i ŽĐ um. ŠT i ŽD (prvo ovo je arhaizam, drugo Mostar, Ravno, Čapljina i 90% zapadne Hercegovine nemaju šćakavizam, nemaju ga ni lički štokavski ikavci, ni bački Bunjevci, niti dalmatinski katolički štokavski ikavci i ijekavci izuzev Makarske i Imotskog. Dubrovnik takođe ima samo štakavizam.)

 

2. Javljanje J um. Đ (ova crta izostaje u najvećem djelu Slavonije, tuzlanskoj regiji, Dubrovniku, većem djelu Dalmacije, te u Lici i Hercegovini)

 

3. Prelaz Ž u R u prezentu glagola MOĆI (ova crta je tolikog geografskog opsega da se prostire od Slovenije do zapadne Srbije i Stare Hercegovine)

 

4. Oblici ČETVERO, PETERO, SEDMERO itd. (osim što se javlja u mnogim srpskim govorima, to je arhaizam tako da nije mjerodavan pri klasifikaciji)

 

5. Silazni naglasak u neodređenim pridjevima srednjeg roda tipa MLADO, LJUTO, VRUĆE umjesti uzlaznog (prvo ovo je arhaizam, a kao drugo on izostaje u mnogim hrvatskim dijelektima u kojima je uzlazan akcenat kao i u srpskim dijalektima)

 

6. Infinitiv NIT um. NUT (prvo ova inovacija obuhvata i dobar dio čakavskih govora. Drugo, neki srpski govori je takođe imaju, npr. svi Srbi u Dalmaciji su imali ovu jezičku crtu. Dok izostaje u većem djelu BiH i kod katolika i kod muslimana, a nema je ni Dubrovnik)

 

7. Oblici GREB, RESTI, KRESTI i VREBAC (prvo, NIJEDAN dijalekt nema ova sva 4 oblika, s tim što je oblik GREB najzastupljeniji a oblik KRESTI um. KRASTI ima najmanju zastupljenost. Drugo, neki od ovih oblika se javljaju u južnim čakavskim govorima kao i u nekim srpskim govorima)

 

8. Neizvršeno jotovanje tj. DOJDEM, POJDEM, GROBJE, CVIJETJE, RODJAK, NETJAK (Prvo, ovo je arhaizam. Drugo, mnogi hrvatski govori imaju jotovane oblike, dok s druge strane postoje srpski govori koji nemaju izvršeno jotovanje u nekim oblicima - pa tako Srbi sa juga Srbije, iz srednje Bosne i djelova B. Krajine govore DOJDEM, POJDEM, NAJDEM, PROJDEM)

 

9. Očuvan akut. (opet teška glupost, jerbo mnogi hrvatski štoksvski nemaju akut, a postoji srpski govor koji čuva akut - to je govor Kopaonika. S duge strane akut je arhaizam i kao takav potpuno nemjerodavan)

 

10. Muški oblik lokativa pridjeva pred imenicom ženskog roda, npr. u onoM kući (ova crta postoji samo u Dubrovniku i srednjoj Bosni, većona hrvatskih štokavskih govoracne zna za nju)

 

11. Habitual kao glagolski oblik npr. ON BI POĐI  - on bi često išao (mnogi hrvataki govori ne znaju za habitual, a postoje i srpski govori u kojima on postoji npr. Semberci ga imaju)

 

12. Zapadni štokavci su navodno prvo imali zatvoreno O na mjestu nekadašnjeg nosnog O pa tek onda U, dok su istočni štokavci odmah dobili U (ovo je izmišljotina senilne babe Ive Lukežić, nekad velike lingvistice. Nikakvog dokaza za ovo nema. Činjenica je da svi štokavci i većina čakavaca imaju U na mjestu nazalnog O i nema nikakvog dokaza za tvrdnju da to nije zajednički provedena promjena)

 

Odličan post.

 

Meni nije sporno da postoje

zapadnoštokavski govori.

Sporno  je odvajanje zapadnoštokavskih i istočnoštokavskih govora i njihovo nacionalno određivanje kao tobože hrvatskih i srpskih.

Da to ne može da se tumači na takav način, proizilazi iz činjenice da ne postoje govorne inovacije koje bi bile zajedničke za sve zapadnoštokavske govore, kao što nema ni onih govornih crta koje bi bile ekskluzivno zapadnoštokavske, a da ih nema u istočnoštokavskim govorima.

Stoga se i ne može govoriti o zapadnoj štokavici kao nekoj jedinstvenoj cjelini koja bi činila osnovu standardnog hrvatskog jezika.

 

  • +1 1
Link to comment

delija gud point...

bwa, provedoh leto u selu u sumadiji kod ljiga, i poprilicno me nervira njihov govor

voce nije sazrelo nego sazrelilo, nije `ne mogu` nego `ne mozem`, ali vrhunac mi je glagol slomiti...

ne kazu slomi nego slomije...sve drugo, prelomi, odlomi, izlomi, razlomi, kazu kako treba, ali iz nekog razloga mora slomije...."nemoj da slomijes tu casu"

ovo je izgleda vise za hejt

Link to comment
18 hours ago, BWA said:

 

Odličan post.

 

Meni nije sporno da postoje

zapadnoštokavski govori.

Sporno  je odvajanje zapadnoštokavskih i istočnoštokavskih govora i njihovo nacionalno određivanje kao tobože hrvatskih i srpskih.

Da to ne može da se tumači na takav način, proizilazi iz činjenice da ne postoje govorne inovacije koje bi bile zajedničke za sve zapadnoštokavske govore, kao što nema ni onih govornih crta koje bi bile ekskluzivno zapadnoštokavske, a da ih nema u istočnoštokavskim govorima.

Stoga se i ne može govoriti o zapadnoj štokavici kao nekoj jedinstvenoj cjelini koja bi činila osnovu standardnog hrvatskog jezika.

 

 

Evo nečeg vrlo zanimljivog sa lingvističke tačke.

 

Pismo somborskih Bunjevaca papi Klimentu IX iz 1668. godine napisato Ćirilicom. Ima više ijekavskih (pripoviedali, niesu, živiet, ovie) nego ikavskih oblika (namisniku, divoike).

 

01-prepis-pisma-backih-bunjevaca-papi-iz

 

Morda su tade bački Bunjevci govorili mješano ikavsko-ijekavski, a kasnije su more biti postali čisti ikavci. 1687. godine se dosta novih Bunjevaca doselilo u Bačku (bilo ih je i decenijama ranije). Bunjevci doseljeni 1687. su sigurno bili čisti ikavci, a oni od ranije moguće ikavo-ijekavci (sudeći po ovom pismu), pa bi oni doseljeni 1687. uticali na kristalizaciju govora bačkih Bunjevaca u čistu ikavicu (sa tek ponekim ijekavizmom vidljivim u njevim "groktalicama" sa kraja 19-og i početka 20-og v. o čemu je pisala Suzana Kujundžić Ostojić). Dokumenti bačkih Bunjevaca od 18-og v. su na čistoj ikavici za razliku od ovog pisma iz 1668.

 

 

Link to comment
3 hours ago, Telenta said:

 

Evo nečeg vrlo zanimljivog sa lingvističke tačke.

 

Pismo somborskih Bunjevaca papi Klimentu IX iz 1668. godine napisato Ćirilicom. Ima više ijekavskih (pripoviedali, niesu, živiet, ovie) nego ikavskih oblika (namisniku, divoike).

 

01-prepis-pisma-backih-bunjevaca-papi-iz

 

Morda su tade bački Bunjevci govorili mješano ikavsko-ijekavski, a kasnije su more biti postali čisti ikavci. 1687. godine se dosta novih Bunjevaca doselilo u Bačku (bilo ih je i decenijama ranije). Bunjevci doseljeni 1687. su sigurno bili čisti ikavci, a oni od ranije moguće ikavo-ijekavci (sudeći po ovom pismu), pa bi oni doseljeni 1687. uticali na kristalizaciju govora bačkih Bunjevaca u čistu ikavicu (sa tek ponekim ijekavizmom vidljivim u njevim "groktalicama" sa kraja 19-og i početka 20-og v. o čemu je pisala Suzana Kujundžić Ostojić). Dokumenti bačkih Bunjevaca od 18-og v. su na čistoj ikavici za razliku od ovog pisma iz 1668.

 

 

Sasvim moguće.

Inače, ti mješani ikavsko-jekavski govori karakteristični su za područje centralne Hercegovine, naročito na njenoj desnoj obali (Međugorje, Čitluk..),  ali i za zapadnu Liku i neka područja BK gdje su jekavci u kontaktu sa ikavcima.

 

Link to comment
19 hours ago, KNKNPNKN said:

delija gud point...

bwa, provedoh leto u selu u sumadiji kod ljiga, i poprilicno me nervira njihov govor

voce nije sazrelo nego sazrelilo, nije `ne mogu` nego `ne mozem`, ali vrhunac mi je glagol slomiti...

ne kazu slomi nego slomije...sve drugo, prelomi, odlomi, izlomi, razlomi, kazu kako treba, ali iz nekog razloga mora slomije...."nemoj da slomijes tu casu"

ovo je izgleda vise za hejt

To "ne možem" je vjerovatno od "ne morem" ili "ne merem". U bos.Krajini uobičajeno je '"sazorilo" umjesto sazrelo.

Link to comment
2 hours ago, BWA said:

Sasvim moguće.

Inače, ti mješani ikavsko-jekavski govori karakteristični su za područje centralne Hercegovine, naročito na njenoj desnoj obali (Međugorje, Čitluk..),  ali i za zapadnu Liku i neka područja BK gdje su jekavci u kontaktu sa ikavcima.

 

 

Istoričari i etnolozi su samo kod bačkih Bunjevaca zabilježili masovna predanja o porijeklu sa Bune. Kod dalmatinskih i ličkih Bunjevaca predanja o Buni su bila vrlo rijetka. Buna je ljeva pritoka Neretve, što znači da se geografski nalazi u istočnoj Hercegovini jerbo Neretva djeli Hercegovinu na istočnu i zapadnu https://sh.wikipedia.org/wiki/Buna_(rijeka)

More biti da je stariji sloj bačkih Bunjavaca stvarno porijeklom sa Bune i iz drugih oblasti blizu Neretve, to bi onda išlo u prilog njevom mješanom ikavsko-ijekavskom (ili ikavsko-jekavskom) govoru na koji ukazuje pismo papi iz 1668. 

Gro Bunjevaca doseljenih u Bačku 1687. su bili porijeklom iz zapadne Hercegovine. Međutim oni nisu došli direktno iz zapadne Hercegovine u Bačku, već su prije dolaska u Bačku decenijama ili čak +100 godina boravili u Dalmatinskoj Zagori i Lici. 

 

Inače među bačkim Bunjevcima ima dosta prezimena koja su identična ili slična prezimenima katolika iz Dalmatinske Zagore i Like, a što je zanimljivo i solidan broj prezimena koja se poklapaju sa pravoslavcima odnosno Srbima iz Dalmatinske Zagore i manje iz Like i Bosanske Krajine.

Evo samo nekih: 

Bibići - katolici u Bačkoj i Dalmatinskoj Zagori / pravoslavci u Lici i Velušiću (Drniš)

Bogdani - katolici u Bačkoj / pravoslavci u Mirlović Polju (Drniš) i Lici (mater od Ante Starčevića se zvala Milica rođrna Bogdan Srpkinja iz Like)

Bilići - katolici u Bačkoj i na više mjesta u Dalmatinskoj Zagori / pravoslavci u Civljanima (Vrlika)

Borjani - katolici u Bačkoj / pravoslavci u Uzdolju (Kosovo Kninsko) i Kričkama (Drniš)

Brkljači - katolici u Bačkoj / pravoslavci u Rašteviću (Benkovac) i Lici

Bukvići - katolici u Bačkoj / pravoslavci u Lici i Dalmatinskoj Zagori

Vidovići - katolici u Bačkoj i Promini / pravoslavci u Strmici kod Knina (doseljeni iz Ravnih Kotara oko 1780)

Vojvodići - katolici u Bačkoj / pravoslavci u Lici i u Kuli Atlagića (Benkovac)

Vukelići - katolici u Bačkoj Lici / pravoslavci u Lici

Vučenovići - katolici u Bačkoj / pravoslavvi u Ramljanima (Kosovo Kninsko)

Gavrani - katolici u Bačkoj i Dalmatinskoj Zagori / pravoslavci u  Civljanima i Cetini (Vrlika)

Zelići - katolici u Bačkoj i Promini / pravoslavci u Žegaru (Obrovac)

Jaramazi - katolici u Bačkoj / pravoslavci na Vrbniku (Knin)

Japundžići - katolici u Bačkoj / pravoslavci u Lici i Mokrom Polju (Knin)

Kubatovići i Kubatovi - katolici u Bačkoj / Kubati pravoslavci u Žegaru (Obrovac)

Kulišići - katolici u Bačkoj / pravoslavci u Vrlici

Jurići - katolici u Bačkoj i na mnogim mjestima po Dalmaciji i Lici / pravoslavci u Gubinu kod Livna (doseljeni iz Otišića kod Vrlike u 19-om v.)

Jurkovići - katolici u Bačkoj i Lici / pravoslavci u Jasenici (Plaški) i Benkovcu

Jerkovići - katolici u Bačkoj i okoli Splita / pravoslavci u Varivodama (Kistanje), Golubiću (Knin)bi na više mjesta u Lici i Bosanskoj Krajini

Stipanovići - katolici u Bačkoj, Lici i Dalmaciji / pravoslavci u Koljanima (Vrlika) i Beloj Krajini

Sudari i Sudarevići - katolici u Bačkoj / Sudari - pravoslavci na Otonu (Knin)

Cvijanovići - katolici u Bačkoj / pravoslavci u Plavnu (Knin)

Šimići - katolici u Bačkoj i u više mjesta u Lici i Dapmaciji / pravoslavci u Plavnu (Knin)

Škorići - katolici u Bsčkoj i Lici / pravoslavci na više mjesta u Lici i okolini Benkovca

Đurđevići - katolici u Bačkoj / pravoslavci na više mjesta u Dalmaciji

Orlovići - katolici u Bačkoj i okolini Benkovca / pravoslavci u Ljupču (Knin)

Rajići - katolici u Bačkoj / pravoslavci u Velušiću (Drniš), okolini Benkovca i Bosanskoj Krajini

Mišljenovići - katolici u Bačkoj / Mišljeni - pravoslavci na Otonu (Knin)

 

 

 

 

 

Link to comment
16 hours ago, BWA said:

To "ne možem" je vjerovatno od "ne morem" ili "ne merem". U bos.Krajini uobičajeno je '"sazorilo" umjesto sazrelo.

 

 

I kod nas se govorilo sazorilo.

Takođe i ne morem ne merem. Ovaj drugi oblik je bio znatno češće u upotrebi, ali to se izgovara spojeno nemerem.

 

Nedavno moja baba veli "dansdke je ledano." Onda mi je došlo u momentu da nije rekla ledeno. Ranije nisam obraća pažnju na to. 

 

 

 

Link to comment
On 9.12.2020. at 14:51, Telenta said:

 

 

I kod nas se govorilo sazorilo.

Takođe i ne morem ne merem. Ovaj drugi oblik je bio znatno češće u upotrebi, ali to se izgovara spojeno nemerem.

 

Nedavno moja baba veli "dansdke je ledano." Onda mi je došlo u momentu da nije rekla ledeno. Ranije nisam obraća pažnju na to. 

 

 

 

To ti je kao polecati, viđati..., u Krajini se bukvalno svi samoglasnici supstituišu. A u e, e u a, o se mijenja sa "u" ispada "i"  ako nije pod akcentom itd.

 

 

 

Edited by BWA
Link to comment
17 hours ago, BWA said:

To ti je kao polecati, viđati..., u Krajini se bukvalno svi samoglasnici supstituišu. A u e, e u a, o se mijenja sa "u" ispada "i"  ako nije pod akcentom itd.

 

 

 

 

Evo nekih rječi u kojima je kod nas dolazilo E um. standrardnog A:

Obrez - obraz

Priobreženje - Preobraženje Gospodnje

Vrebac - vrabac

Niked/Nikeda - nikad/nikada

Iked/Ikeda - ikad/ikada

Brige me - briga me

Sade - sada

Tade  - tada

 

E um. O:

Četvero - četvoro

Petero - petoro

Šestero - šestoro

Sedmero - sedmoro

Osmero - osmoro

Devetero - devetoro

 

Ima toga još ali nemerem se sade svega sjetiti. 

 

Prelazak E u A je u obliku ledano ki što sam pomeno. Ne znam ima li još koji slučaj osim ovoga, uglavnom znatno je češće bilo izgovaranje E um. standardnog A nego obrnuto.

 

Tu su prelasci U u I, kao i O u U (pominja sam to ranije): digniti, metniti, zvikniti (zveknuti), stigniti, briniti, giniti, bubniti, kisniti, poginiti, pljusniti, gurniti, stegniti ...  / nuga, kunj, smukva, dunesi, punesi, buna (bona; uzrečica), muj, muja, un, una, unda/undak, must, slumiti...

 

 

 

  • +1 1
Link to comment

@BWA

 

Postoje neke rječi koje su oduvjek koristili Srbi iz naših zapadnih krajeva. A za koje mnogi današnji Srbi misle da su to kroatizmi, jerbo su ušle u hrvatski ali nisu u srpski standard. Neke od tih rječi su se koristile čak i u Srbiji u prošlosti.

Navešću neke koje mi trenutno padaju na pamet: dulje (duže), općina (opština), opće (opšte), mrkva (šargarepa), kruv (hleb), žlica (kašika), podrijetlo (porijeklo), težak (seljak), pljesan (buđ; hr. standard je plijesan), zrak (vazduh), kava (kafa)...

Srpski  nepismeni ili polu pismeni seljaci iz Kninske Krajine iz čisto srpskih sela su koristili ove boldovane rječi od kad se pamti. Ispravi ako sam u krivu, mislim da su sve ove rječi (ili skoro sve) koristili izvorno i Srbi iz Bosanske Krajine.

Podrijetlo su govorili isključivo naši seljaci, dok oni školovaniji nisu koristili taj oblik jerbo su ga smatrali ultra seljačkim. A to postade hrvatska standardna rječ. :laugh:

Ostale rječi koje sam bodlova izuzev podrijetlo su koristili i obrazovaniji, i mogle su se čuti svakodnevno u Kninu do "Oluje", a sade se tu i tamo čuju na Busijama, u Grmovcu, u Pazovi, Batajnici, na Altini itd.

 

Link to comment

@BWA

 

Naletio sam na dva videa na kojima je čiča od 86 godina, Srbin iz Rostova između Bugojna i Novog Travnika. Njegov govor je zanimljiv u pogledu refleksa jata, ali i nekih drugih elemenata.

 

Prvi video https://youtu.be/ujE9CCqtJpc?t=66

Ikavizmi: dicu, dvi, donili, živit, nisam, siku, poludili, prid, gori, doli, tio, živili, siče, prinila (14)

(I)jekavizmi: međed, sjeć, sjeku, čojek, đe, ljeb, djecu, mjerio (8)

Ekavizmi: ovde, napredim, nameru, grešite, dole, rešila, vreme, Nemačku, poslen, uvek, poreklo, proterani (12)

 

Drugi video https://youtu.be/oZttwuEYdVg?t=20

 Ikavizmi: nisam, dvi, virujem, uvik, tio, bižanja, biže, usikli, lipota, vidit, tili, naprid, ridak, umrit, linj, sitovat, polinj  (17)

(I)jekavizmi: prije, djete, čojeka, đe, vjerovat, bježo, ljebom, sjeku, vjera  (9)

Ekavizmi: ovde, poreklom, vremena, Nemačkoj, prekoviše, menjat (6)

 

Još neki interesantni oblici sa oba videa: dojde, najdena, sajdem, iđe, prija, tuj (tu), bide (bude), doješ, pronajdemo

 

Ikavizama ima najviše, pogotovo u drugom videu. Ali i dosta ekavizama. I što je zanimljivo neke rječi u istim oblicima je izgovorio za različitim jatom: dicu-djecu, uvik-uvek, siku-sjeku, doli-dole.

Šta misliš?

Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...