Jump to content
IGNORED

Prekodrinski dijalekti naših jezika


Anonymous

Recommended Posts

30 minutes ago, Telenta said:

@BWA

 

Iako su Srbi iz Dalmacije i B. Krajine povezani mnogim viševjekovnim migracijama zbog čega imaju ogroman broj istih prezimena i imaju vrlo sličan govor pretpostavljam da se ća (u značenje - "vani/vanka", "napolje" ili jednostavno "idemo") nije koristilo u BK?

"Ajmo ća" / "oša ćaća ćaća" ili u prevodu "otac je izašao napolje." 

To "ća" u značenju koji sam naveo je koristili svi  ili skoro svi u Dalmaciji, od čakavskih Bodula i Primoraca do Srba iz okoline Knina. Moguće da se ne koristi jedino na dubrovačkom području, nisam čuo Dubrovčane da koriste ovaj izraz.

To sam čuo samo u Drvaru. Doduše, Drvar je na tromeđi Like, Bosne i Dalmacije pa ima dosta dalmatinskih uticaja. Tako je u Drvaru veoma popularno bilo boćanje. Tamo ga zovu balotanje☺

Link to comment
2 minutes ago, BWA said:

To sam čuo samo u Drvaru. Doduše, Drvar je na tromeđi Like, Bosne i Dalmacije pa ima dosta dalmatinskih uticaja. Tako je u Drvaru veoma popularno bilo boćanje. Tamo ga zovu balotanje☺

 

Ća u tom značenju mora biti čakavski izraz koji je doša od primorja među dalmatinske Srba, pa se onda stiga do Drvara. Drvarska opština se graniči sa Kninskom Krajinom (djeli ih planina Ujilica). 

U mom kraju se govorilo "ćo đavle", u najpribližnijem značenju "ode mast u propast" (negodovanje kad se desi nešto loše). Kod vrličkih Srba  je "ća đavle." I ovo je očito čakavskog porijekla. Srbi iz unurtašnjosti (Knin i Vrlika su oko 50 km od mora) su to mogli čuti od primorskih čakavaca kad su trgovali šnjima. Naši su u primorje gonili drva, sir, basu i vunu, a uzimali od primoraca ribu, so i maslinovo ulje.

 

Link to comment
  • 3 weeks later...

@BWA

 

Kod nas se izvorno govorilo "uzimljem" za "uzimam." El ti poznat ovaj oblik?

To se u novije doba zadržalo samo kod starijih i slabije školovanih ljudi.  Govorilo se  i "uzmam" (bez I). Ali prvi oblik je nesumljivo stariji.

Link to comment
18 hours ago, Telenta said:

@BWA

 

Kod nas se izvorno govorilo "uzimljem" za "uzimam." El ti poznat ovaj oblik?

To se u novije doba zadržalo samo kod starijih i slabije školovanih ljudi.  Govorilo se  i "uzmam" (bez I). Ali prvi oblik je nesumljivo stariji.

Nisam imao prilike da čujem ovaj prvi oblik kod nas.

Uzmam je već uobičajeno, jer je akcenat na "u" pa samoglasnik "i" ispada zato što nije pod akcentom.

Link to comment
4 hours ago, BWA said:

Nisam imao prilike da čujem ovaj prvi oblik kod nas.

Uzmam je već uobičajeno, jer je akcenat na "u" pa samoglasnik "i" ispada zato što nije pod akcentom.

Ja kad pričam sa rođacima ili zemljacima  uglavnom kažem "uzmam", a naravno nikako u situacijama kad pričam književnom ekavicom. Moja baba i  prababa su govorile isključivo "uzimljem", to se skoro potpuno izgubilo u mom kraju kod onih koji su rođeni nakon WW2.

Za neke izraze koje su koristili moji preci tačno znam do kad su se koristili i kad su se izgubili.  Npr. moja prababa je govorila "siđati" za "sjediti", već kod babe je preovlada ovaj drugi oblik mada je i ona znala ponekad koristiti prvi oblik.  Isto važi i oblik "oli" ("ili"), nakon moje prababe i ljudi otprilike njene generacije malo ko je koristio taj oblik.

Oblike "nami", "ovi" ("ovaj"),"vami", "sa ženami", "pod nugami", "sa sestrami", "na njivami" su koristili moji preci završno sa mojom babom. I ove oblike je malo ko u mom i okolnim selima koristio ko je rođen nakon WW2.

 

Link to comment
  • 2 weeks later...

ћа не значи напоље. може значити и неко одређено мјесто али и неодређено, зависи од контекста. оша ћа просто значи отишао је негдје неодређено. ајмо ћа једнако може бити одговор на питање хоћемо ли играти карте као на питање хоћемо ли изаћи у град. идем ћа може значити и идем у пичку материну одавде као и урадићу то. 

 

и не треба ово бркати са чакавским ча које значи шта а понекад се изговара ћа у крајевима где мијешају гласове ч и ћ.

  • +1 2
Link to comment

doduše, ća kao reč i ne postoji samostalno izvan te 2-3 fraze, pa mislim da o ća ne treba pričati izolovano i tražiti neko "suštinsko" značenje

 

HJP kaže 

1.    (pisan i izgovaran i kao tja) zast. čak
2.    reg. uz gl. ići, poći, otići i sl. sa značenjem odavde, odatle, dalje

Link to comment
On 31.8.2019. at 21:46, BWA said:

kao sto ime sela kaze😁

 

kad pomenu siveric, pade mi na pamet licki osik kod gospica, a onda osijek.

slavonija je totalni dijalekatski rokenrol.

ima stokavskih ijekavaca, mahom srba, scakavskih ikavaca, kajkavskih ikavaca, kajkavskih ekavaca, kao i nekih mikseva svega naprijed navedenog.

ludilo.

 

Pomenuo sam ranije Kričke i Žitnić da su tamo Srbi govorili ikavski, prvo selo je jugoistočno a drugo južno od Drniša. Siverić je sjeveroistočno od Drniša.

U Popovićima (Promina) koje je sjeverozapadno od Drniša (u pravcu Krke i Kistanja) Srbi isto govorili ikavski. Nađoh ovo: Svi pravoslavni stanovnici Popovića su u kući pričali ikavicom koja se govorila u Promini (skup sela podno Promine) (malo niže na linku zadnja rečenica ispod slike na kojoj piše - Kuća dida Ilije, 1970.g.) http://www.moje-kistanje.net/kolumna_39.htm

  • +1 1
Link to comment
20 hours ago, KNKNPNKN said:

ima li gde da se pise o dijalektima sa ove strane drine ili to mora da ide na jezicki hejt?

Ovaj topik nastao je prebacivanjem postova sa teme o Hrvatskoj.

Inače, da, valjalo bi prošriti temu i na dijalekte u Srbiji.

  • +1 1
Link to comment
On 5.12.2020. at 16:13, Telenta said:

 

Pomenuo sam ranije Kričke i Žitnić da su tamo Srbi govorili ikavski, prvo selo je jugoistočno a drugo južno od Drniša. Siverić je sjeveroistočno od Drniša.

U Popovićima (Promina) koje je sjeverozapadno od Drniša (u pravcu Krke i Kistanja) Srbi isto govorili ikavski. Nađoh ovo: Svi pravoslavni stanovnici Popovića su u kući pričali ikavicom koja se govorila u Promini (skup sela podno Promine) (malo niže na linku zadnja rečenica ispod slike na kojoj piše - Kuća dida Ilije, 1970.g.) http://www.moje-kistanje.net/kolumna_39.htm

Jedna pjesma koju je kazivala Srpkinja Stana Lončar (rođ. Višić) rođena 1899. u Žitniću a udata u Biočić https://sr.wikipedia.org/wiki/Житнић#Презимена

Pjesma je zapisana 30.07.1973 u Biočiću u kome su inače Srbi govorili jekavski.

 

Djevojčini darovi (https://sr.wikisource.org/sr-el/Дјевојчини_дарови)

 

Priđe goru javorovu

I tu drugu jabukovu,

Tute mene konj zanese,

Tute nene Bog nanese.

U toj gori bili dvori,

Isprid njije seka šeta:

Gandelj joj je do zemljice,

Rusa kosa do petice,

Sjajni noži oko pasa,

Zlatna puca niz nidarca.

"Ko je seku darova,

Od Boga se radova?"

"Dragi puca darova,

Bratac nože sakova."

 

Link to comment
13 minutes ago, Telenta said:

@BWA

 

Šta misliš o ovoj podjeli štokavskih govora?

 

Shtokavian_Subdialect_en.png

 

Manje-više tačno, mada je meni ta podjela na jekavske i ijekavske govore vrlo problematična.

Prvo, zato što govori sjevera BK, zapadne Slavonije, pa i Banije imaju ili češći dvosložan jat (znači ijekavski su više nego jekavski) ili je vrlo teško tačno razlučiti da li se u konkretnom obliku refleks jata javlja kao je ili i-je.

Trpanje svih zapadnijih ijekavskoštokavskih govora u jekavske ima za cilj da se oni predstave kao zapadnoštokavski, dakle u krajnjem hrvatski.

Tako bi se uspostavio dijalekatski kontinuum hrvatskih govora od Dubrovnika, preko z.Hercegovine, Krajine..., sve do čakavskih i kajkavskih govora.

 

  • +1 1
Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...