Jump to content
Anonymous

Prekodrinski dijalekti naših jezika

Recommended Posts

BWA

ne znam za to, ali nama u srednjoj skoli 93-94,  nisu uvodili nikakve promjene na tom planu.

nastavili smo pisati i govoriti ijekavicom kao i ranije.

Share this post


Link to post
Cane Vukic Prebranac
On 3.9.2019. at 22:30, BWA said:

u bos.krajini kolica koja se rucno guraju su "tacke"

 

Тачно :happy:

 

Ево још неких, нпр. пумпа за воду - тулумба, па је свако пумпање по аутоматизму тулумбање. Шанац или јарак се код нас зове гапа. Дугачки штап је штица. Кад нешто навали на некога, рецимо мува, кажемо да је "обладало" а ако неко полуди да се "заобадао", тј као да га је ујео обад. А имамо и локални глагол:

Припремити нешто - сперити
Одустати - расперити

Убиједити некога у нешто - уперити

Одговорити некога од нечега - одперити

 

Share this post


Link to post
BWA

zanimljivi su ti lokalizmi.

u podgrmecu  nije "sudje" nego "sudi" 

kad neko navali na nekog, on ga je "okupio".

 

mali djecak je "klapac".

 

u okolini banjaluke "trklja"je kolac oko kojeg se sadijeva sijeno, ali u podgremecu trklja je pritka za npr. paradajz, a kolac za sijeno je "brklja".

 

stoka je "blago", a mali pas je "ceko" koji "loce",  sta drugo nego "vareniku".

trudna zena je "kuljava", a pletenica iz  koje se pije rakija je "bocun".

 

kod tebe su kolica-tacke kao ..., kod nas su taacke (da ne maltretiram sa akcentima), itd.

 

mozda nisam u pravu, ali cini mi se da na krajnjem sjeveru zapodnobosanskog poddijalekta istocnohercegovacko-krajiskog dijalekta (gradiska, srbac, dio laktasa), postoji zamjena vokala "a" u "o", tipa "rodio" umjesto "radio", "glova", umjesto "glava" i sl.

 

 

 

 

Share this post


Link to post
Peter Fan
6 hours ago, BWA said:

mozda nisam u pravu, ali cini mi se da na krajnjem sjeveru zapodnobosanskog poddijalekta istocnohercegovacko-krajiskog dijalekta (gradiska, srbac, dio laktasa), postoji zamjena vokala "a" u "o", tipa "rodio" umjesto "radio", "glova", umjesto "glava" i sl.

B1: ako je ovo sjeverozapad tog dijalekta, sta mu onda dodje Bihac I Cazinska Krajina? Neki drugi dijalekt? Sad mi dodjem da napravim choropleth (kako se ovo kaze na krajiskom :-) )  mapu BiH I HR, bas bi bilo sareno.

B2: Ja za ovo nikad nisam cuo.

Edited by Peter Fan

Share this post


Link to post
BWA

bihac i cazinska krajina govore novostokavskom ikavicom. dakle ti govori ne spadaju u istocnohercegovacko-krajiski dijalekat, vec u mladje ikavske govore, ili zapadnohercegovacko-primorski dijalekat, kako ga neki lingvisti nazivaju.

 

zamjene vokala su redovna pojava u krajiskim govorima, s tim sto je u juznim i jugozapadnim dijelovima dijalekta najcesca promjena "a" u "e", npr. "ukresti", "vrebac" i sl.

naravno moguce da grijesim kad je promjena "a" u "o" u pitanju, ali imam takav utisak.

 

 

Share this post


Link to post
Cane Vukic Prebranac
On 6.9.2019. at 22:45, BWA said:

mozda nisam u pravu, ali cini mi se da na krajnjem sjeveru zapodnobosanskog poddijalekta istocnohercegovacko-krajiskog dijalekta (gradiska, srbac, dio laktasa), postoji zamjena vokala "a" u "o", tipa "rodio" umjesto "radio", "glova", umjesto "glava" i sl.

 

Не, мислим да је то више Дервента, Модрича и то.

 

Код нас је више непостојано в: прао умјесто право, ухватио се за глау умјесто главу, косио трау умјесто траву, и сл. С тим да ту а иде дуже, нпр прааао.

Share this post


Link to post
darling
On 7.9.2019. at 5:16, Peter Fan said:

 

B2: Ja za ovo nikad nisam cuo.

 

kako nisi cuo?

 

 

Share this post


Link to post
desboj
On 6.9.2019. at 22:45, BWA said:

postoji zamjena vokala "a" u "o", tipa "rodio" umjesto "radio", "glova", umjesto "glava" i sl.

Ima toga i po Semberiji. Možda preciznije staviti dva "o" - roodio, gloova. A i "š" je tvrdo kao u Bačkoj.

Share this post


Link to post
Peter Fan
On 8.9.2019. at 13:02, darling said:

 

kako nisi cuo?

 

Ja ovo ne cujem kao O, vec malo izvjestaceno A, ali ipak A.

Share this post


Link to post
hazard
On 14.9.2019. at 6:49, Peter Fan said:

Ja ovo ne cujem kao O, vec malo izvjestaceno A, ali ipak A.

 

Ja to čujem kao neki zvuk između A i O za koji slovo u srpskom ne postoji (mrzi me sada da kopam po međ. fonetskoj azbuci), ali mi mnogo više vuče na O nego na A

Share this post


Link to post
ObiW

Ja i dalje čujem O u “ja so tim nemam ništa”, što mi je onomad rekao desetar Bosanac kad smo služili narodu u mladjem mezozoiku. 

Share this post


Link to post
Telenta
On 31.8.2019. at 16:39, BWA said:

ne. nisam iz tog kraja,

ali vrsena su istrazivanja na tom podrucju.

inace, srbi ikavci su lako moguce bili katolici koji su u nekom momentu presli na pravoslavlje, a zadrzali dijalekat, ili su se jednostavno utopili u ikavsku jezicku vecinu.

u bih postoje samo u okolini kupresa i livna u podrucjima koja su izrazito ikavska.

u pitanju su oaze.

 

srbi su inace, livno nazivali lijevnom, mislim da se tamosnja parohija i danas zove lijevanjska.

 

Srbi ikavci nisu bivši katolici. 

Ikavskih Srba  u  Dalmaciji nije bilo samo u navedenim selima kod Drniša, nego i u Vrličkoj i Cetinskoj Krajini, u selima u zaleđu Splita i Klisa (Veliki Bročanac, Vučevica, Lećevica, Radošić, Brštanovo, Dicmo, Zelovo), u Triban-Šibuljini i u Imotskoj Krajini (Neda Ukraden kaže da su Srbi u njenom selu kod Imotskog pričali ikavski). Ikavski su pričali i Srbi sa Kupreške visoravni, Srbi iz južne polovine Livanjskog polja, Srbi iz  okoline Duvna, Srbi iz Podvlašića i Srbi  Azbukovice i dijela Rađevine u zapadnoj Srbiji http://zsrbija.blogspot.com/2016/01/ikavica.html

Kod Ivana Antunovića iz 19-og v. i Erdeljanovića i još jednog autora s početka 20-og v. je navedeno da  pravoslavci/Srbi iz okoline Vrlike pričaju uglavnom ikavski. U  novije doba Srbi iz vrličkog kraja su pričali ikavsko-(i)jekavskim miksom u različitim proparijama od sela do sela, s tim da je kod starijih bilo više ikavice nego kod mlađih. Poznajem Srbina sa Maovica kod Vrlike rođenog sredinom pedesetih koji priča ikavski, a poznava sam jednog Srbina iz  Kosora kod Vrlike koji je rođen oko 1930.  i  koji je priča čistu ikavicu. Jedan drugi Srbin sa Maovica mlađi čovjek mi je reka da se ikavica kod Srba sa Maovica duže održala i u čistijoj formi nego kod onih iz drugih vrličkih sela zato što su Maovice izolovane te nije došlo do (i)jekavizacije, veli da su njegovi did i baba pričali čisto ikavski. U jednom dokumentu iz sredine 19-og v. pravoslavni pop iz Otišiča kod Vrlike piše  riječi čas na ikavici čas na (i)jekavici, npr. u jednoj rečenici kaže "divojka" a u drugoj "djevojka", znači (i)jekavizacija je išle od crkve.

Ivan Antunović navodi da je pravslavnih ikavaca ima u Mrkoplju u Gorskom Kotaru. U novije doba u tom kraju nije bilo pravoslavnih ikavaca, što znači da su u međuvremenu ili pokatoličeni ili su izgubili ikavski govor.

Kod pravoslavnih Srba  iz Dalmacije se javljaju ikavska prezimena: Cvitkovac (Maovice), Bilić (Civljane), Mišina (Kosore), Stipanović (Koljane), Bibić (Velušić, Baljci), Svitlica (Sonković, inače starinom sa Kupresa), Bižić (Đevrske), Livaja (Lećevica), Zdilar (okolina Imotskog), nekad je bilo pravoslavnih Srba Cvitanovića u okolini Benkovca (javljaju se na mletačkim popisima u 18-om v.)  a desilo se da su kasnije (i)jekavizirali prezime i postali Cvjetanović. Ikavskih prezimena ima i kod pravoslavnih Srba van Dalmacije: Svitlica (Donje Vukovsko kod Kupresa), Bilić (Gerzovo kod Mrkonjić Grada, okolina Travnika i okolina Novog Grada), Bilčar (Bosansko Grahovo), Bilanović (Mandino Selo kod Duvna), Stipić (Kordun), Sikirica (Kordun), Bižić (Kordun), Biga (Lika), Bilinac (okolina Foče) itd. 

U prošlosti su se pravoslavni Srbi u zapadnim krajevima  odricali ikavice, jerbo je ona forsirana od katoličke crkve i pravoslavci su udarali kontru odbacujući ikavicu i sve više prihvatajući (i)jekavicu. S druge strane katolici su se silili na ikavicu u slučajevima kad nisu izvorno bili ikavci, pa tako ima slučaj da su Bunjevci iz nekih sela u današnjoj Mađarskoj zabilježeni u 18-om kao (i)jekavci da bi u 19-om v. postali ikavci (očito im je katolička crkva "korigovala" govor). Kod Srba (i)jekavaca u zapadnim krajevima ima ostataka ikavice tj. ikavizama, npr. mnogi (i)jekavski Srbi iz Dalmacije kažu "did" a isto kažu i Srbi Janja kod Šipova, okoline Mrkonjić Grada, okoline Jajca i Glamočkog polja. Zanimljiv je govor Srba iz južnog dijela Glamočkog polja koji je ikavsko-(i)jekavski miks. S tim da je ikavski sloj stariji, što jasno ukazuje na naknadnu (i)jekavizaciju koja nije sprovedena do kraja nego  dijelomično. Ikavsko-(i)jekavskim govorom Srba južnog Glamoča se bavio lingvista Nikola Ramić.

O ikavskom govoru kupreških Srba je pisano još sredinom 20-og v. https://www.malovan.net/Lat/Tekst/524/IKAVIZAM-U-GOVORU-SRBA-NA-KUPRESU

Srbi iz svih kupreških sela su pričali ikavski, osim Srba iz Blagaja koji su pričali (i)jekavski ali sa određenim ikavskim uplivom. Srbi iz Blagaja su u šali  nazivali ostale kupreške Srbe ikavce "Turcima", jerbo su pričali istim dijalektom ki lokalni muslimani.

 

Govornik je potuno u pravu što kaže  da su se Srbi odricali ikavice 39:24 - 40:08

 

 

Edited by Telenta

Share this post


Link to post

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.


×
×
  • Create New...