Ekologija

[Braća Strugacki]

plastika nije loša, loš je plastični otpad i šta radimo sa njim

[Indy]

Ispostavlja se da odokativni metod kojim su mnogi procenili da je broj insekata drasticno opao - nije pogresan.

 

Car ‘splatometer’ tests reveal huge decline in number of insects

[Ravanelli]

[I*m with the pilots]

On 13.2.2020. at 13:37, Ravanelli said:

 

 

 

 

[Ras]

Da li iko ima više informacija (od ovoga što se na sajtu može pročitati) o firmi e-nergia (gas&power)?

[Skyhighatrist]

 

Bravo Kg!

[Indy]

In 2020, human-made mass reached about 1.1 teratonnes, exceeding overall global biomass.  The amount of plastic alone is greater in mass than all land animals and marine creatures combined.

 

 

https://www.theguardian.com/environment/2020/dec/09/human-made-materials-now-outweigh-earths-entire-biomass-study?CMP=Share_iOSApp_Other

 

[Indy]

Evo i original

 

• Article
• Published: 09 December 2020

Global human-made mass exceeds all living biomass

• Emily Elhacham, 
• Liad Ben-Uri, 
• Jonathan Grozovski, 
• Yinon M. Bar-On & 
• Ron Milo 

Nature (2020)Cite this article

• 523 Altmetric

• Metricsdetails

Abstract

Humanity has become a dominant force in shaping the face of Earth^{1,2,3,4,5,6,7,8,9}. An emerging question is how the overall material output of human activities compares to the overall natural biomass. Here we quantify the human-made mass, referred to as ‘anthropogenic mass’, and compare it to the overall living biomass on Earth, which currently equals approximately 1.1 teratonnes^10,11. We find that Earth is exactly at the crossover point; in the year 2020 (± 6), the anthropogenic mass, which has recently doubled roughly every 20 years, will surpass all global living biomass. On average, for each person on the globe, anthropogenic mass equal to more than his or her bodyweight is produced every week. This quantification of the human enterprise gives a mass-based quantitative and symbolic characterization of the human-induced epoch of the Anthropocene.

[אַף אֶחָד]

12 minutes ago, Indy said:

In 2020, human-made mass reached about 1.1 teratonnes, exceeding overall global biomass.  The amount of plastic alone is greater in mass than all land animals and marine creatures combined.

 

 

https://www.theguardian.com/environment/2020/dec/09/human-made-materials-now-outweigh-earths-entire-biomass-study?CMP=Share_iOSApp_Other

 

 

naaah, jos jedan primer kako se pise za nature. postaju naucni ekvivalent clickbait medija. sto se samog teksta tice, zasto bi anthropogenic mass kao takva bila bilo kakav parametar, pa jos u poredjenju sa bio masom. ajde da je samo u pitanju plastika, ili bio masa modifikovana ljudskim radom u odnosu na prirodu (ako se dobro secam biomasa ljudskih useva je oko 2% ukupne biomase). ovako mi deluje kao prilicna besmislica, babe i zabe, apples & oranges. (a i pazi jedinicu teratona, sto ne exagram?)

 

Quote

“The face of Earth in the 21st century is affected in an unprecedented manner by the activities of humanity and the production and accumulation of human-made objects,” the researchers say.

Since 1900 overall biomass has decreased slightly, whereas human-made mass has increased rapidly to a production rate of more than 30 gigatonnes (30,000,000,000 tonnes) per year. If human production continues at this rate, the weight of our impact will exceed 3 teratonnes by 2040.

“This study joins recent efforts to quantify and evaluate the scale and impact of human activities on our planet,” the paper says. “The impacts of these activities have been so abrupt and considerable that it has been proposed that the current geological epoch be renamed the Anthropocene. Our study rigorously and quantitatively substantiates this proposal.”

 

Sve se zove naukom danas. Pricamo o nekoj socioloskinji koja se bavi preraspodelom riblje populacije na turizam po nekim pacifickim vukojebinama. I kaze meni osoba N, "pa dobro i to je nauka". Jest, i curling je sport.

 

Jednom smo posle ne znam koje flase, racunali koliko je ukupno vreme koje su humanoidi proveli sanjanjuci, tj. da li smo mogli da odsanjamo citavu istoriju univerzuma od praska do danas. I rezultat je bio da smo mogli, nesto i pretekne (mozda cak i faktor 2, ne secam se vise). Sad mi zao sto nisam to submitovao u Nature. Ako je i kurac od "nauke", bar bi bila dobra poezija.  

[Indy]

Ne razumem baš tvoj odgovor... Kakva "sociološkinja"? Elhacham je geoscientist. (Kapiram, to se ne odnosi na nju, samo strawmanuješ).

 

Kako bilo, u slučaju ovog gornjeg rada iz Nature, svi podaci su javno pristupačni na https://github.com/milo-lab/anthropogenic_mass

Edited December 10, 2020 by Indy

[אַף אֶחָד]

5 hours ago, Indy said:

Ne razumem baš tvoj odgovor... Kakva "sociološkinja"? Elhacham je geoscientist. (Kapiram, to se ne odnosi na nju, samo strawmanuješ).

 

Kako bilo, u slučaju ovog gornjeg rada iz Nature, svi podaci su javno pristupačni na https://github.com/milo-lab/anthropogenic_mass

 

Sorry, Indy. Pisao u nekom losem raspolozenju, delimicno izazvanom gledanjem te socioloskinje i njenih naucnih poduhvata, akrobacija i probijanja kroz akademske krugove. Jebote, koje pare odlaze na takve budalastine.

 

A za ovaj rad, ne sumnjam u podatke, samo u smislenost istrazivanja i antropogene mase kao indikatora bilo cega. I sami autori zakljucuju da je "The face of Earth in the 21st century is affected in an unprecedented manner by the activities of humanity and the production and accumulation of human-made objects". Zar je potrebna rigorously and quantitatively analiza da bi se to zakljucilo? I onda hajde da zovemo to antropocenom.

 

Meni sve to prilicno palamudjenje - malo ili nimalo ozbiljnog istrazivanja, bombasticni naslovi i predlozi, plus ako je autor teskas, ima da se citira par hiljada puta u svakom radu koji se bavi uticajem ljudi na planetu, pomenes antropocen, citiras rad, ko jos jedan klik na vesti iz nekog tabloida. Impakt faktori i indeksi rastu i to je najvaznije.

[Indy]

OK, nisam ekspert za ekologiju (sad mu dodjem vise kao hobista), ali meni izgleda sasvim legitimno... Ne samo zato sto je objavljeno u Nature, vec gledam i reference (konkretno, ta procena biomase nije njihova "kreacija", nisu to oni izmislili, to se koristi u ekologiji, a dali su i izvore - sve se uglavnom moze downloadovati, premda na zalost sam rad je iza paywalla... U stvari, nasao sam ga ovde: https://www.haaretz.co.il/embeds/pdf_upload/2020/20201209-165959.pdf)

 

Na osnovu povrsnog pogleda na apstrakt ja npr nisam u stanju da procenim da li je to neka ozbijna studija ili ne. Moguce je da se i standardi za to sta je "prava nauka" ili ne razlikuju po disciplinama (svojevremeno je ex-forumasica Sioran to proucavala, ali mislim da nigde nije objavljeno: uglavnom, razlike su drasticne.) Meni npr. teratone nikako ne bi zasmetale, valjda zato sto dolazim iz primenjene oblasti u kojoj je sasvim normalno izrazavati npr prinos u tonama po hektaru (jos nisam video da je negde prikazano u megagramima po m2).

 

Koliko vidim iz samog rada (sa pdf linka) - izgleda sasvim posteno odradjeno... (posebno ako pogledas Metodologiju - sve to kako su procenjivali masu ovog ili onoga na planeti je potanko dato, ukljucujuci i margine greske - posto naravno da u takvim procenama uvek postoji neka greska... ekologija, pogotovo globalna, nije egzaktna nauka). Potrebno je ponekad dokazivati i ono sto je ocigledno (trebao nam je Wikileaks da pokaze collateral murder, premda svi vrlo dobro znamo da "dobri momci" i te kako rade ratne zlocine).

 

Ovde konkretno je bitno da se svakih 20 godina duplira ta masa (svega toga sto smo mi/nasa civilizacija) naravno naustrb svega ostalog... 20 godina nije mnogo, bebe forumasa koji imaju bebe ce videti najverovatnije i dupliranje dupliranja i dupliranje tog dupliranja... Znas vec kako to ide! (Tj. ne mislim da ce se to dupliranje unedogled nastaviti, posto smo veoma blizu da udarimo u zid, a sta ce onda biti... Gledamo u zivom prenosu pod imenom "2020".)

Edited December 10, 2020 by Indy

[אַף אֶחָד]

Ok, prvo, ko sto rekoh, u nekakvom sam zajebanom momentu i onda sigurno sve vidim kroz licne naocare i negativnije nego sto bih inace.

 

Nisam ni ja, naravno, ekspert za ekologiju. Ono sto mi smeta (kad eliminisem svoju recenu negativnost) je sto ne vidim kako taj broj - antropogena masa - bilo sta znaci. Recimo, masa jednog velikog nosaca aviona je 100 000 tona. Masa plavog kita je 100 tona, a ima ih oko 10 000 preostalih. Dakle, masa 40+ nosaca koji su na okeanima je veca nego masa svih plavih kitova. I? Mislim, poredjenje te dve mase ne govori nista o uticaju nosaca na okean ili na plave kitove. Ili, smanjenje biomase u Amazonu zbog deforestacije ima i imace tragicne posledice. Ogromno povecanje antropogene mase, na primer, u Abu Dabijima, usred pustinje - who cares? Zato kazem da mi deluje kao sofisticirano poredjenje baba i zaba, a sve kao podrska zakljucku koji je ocigledan (pa samim tim ne moze biti kontroverzan, ni pogresan) - zestoko smo promenili povrsinu planete.

 

 

 

[Indy]

Mislim da nije sustina u tim izolovanim primerima (nosaci aviona vs kitovi, Abu Dabi vs pustinja itd.) nego sveukupnost naseg pritiska na planetu/zivi svet... Mozda je adekvatna analogija sa meteoroloske pojave vs. klimat - tj. ne radi se o prvom, vec o drugom.

 

Iskreno receno, ne umem ja to bas da iskomuniciram kako treba. (Jedno je nesto razumeti, a drugo objasniti.)

[אַף אֶחָד]

7 minutes ago, Indy said:

Mislim da nije sustina u tim izolovanim primerima (nosaci aviona vs kitovi, Abu Dabi vs pustinja itd.) nego sveukupnost naseg pritiska na planetu/zivi svet... Mozda je adekvatna analogija sa meteoroloske pojave vs. klimat - tj. ne radi se o prvom, vec o drugom.

 

Iskreno receno, ne umem ja to bas da iskomuniciram kako treba. (Jedno je nesto razumeti, a drugo objasniti.)

 

S jedne strane, svakako je tako. Bitan je globalni efekat i to ni najmanje ne sporim. Meni je problem sto je izabrana bas masa kao parametar, pa jos tako definisana da ukljucuje i sve gradjevine, itd. Da zivimo na nekoj supljikavoj planeti gde bi bilo dovoljno pecina za 8 milijardi ljudi, pritisak bi bio slican zbog brojnosti populacije, a antropogenicna masa za redove velicine manja. Primer sa nosacima aviona - nije svejedno jesu li u luci ili plove, da li je posada na njima ili nije, i tako dalje. Zato mi deluje da je racunanje mase u ovom kontekstu besmisleno osim kao neki proksi za brojnost ljudske populacije.