Jump to content
IGNORED

Jedna mapa govori vise od rijeci


borris_

Recommended Posts

Moji preci iz okoline Vranja nisu ni imali porodicno prezime do drugog svetskog rata. Prezime se dobijalo po dedi. Ako ti se deda Stanojko prezivas se Stanojkovic, prethodne generacije imaju druga prezimena, svako po svom dedi.

Link to comment

I ja sam skoro otkrio :D da je kevino pleme™, takodje Vranje, doslo u okolinu Vranja pre 150 godina iz Retkocerja (mislim da to mesto vise i ne postoji) kod Medvedje, a tu se se valjda naselili iz Crne Gore i tu se vec gubi trag. Dok je celtovo pleme ™, valjda poreklom iz Prizrena, ali su valjda prvo isli do Aleksinca  (za taj deo nisam siguran vec) pa se spustili juznije do Vranja i Preseva negde u 19 veku, samo znam da su zajedno migrirali sa porodicom-pleme  zvani Vuci (od vukovi), pa je posle drugog svetskog deo familije promenio prezime (bolje reci uzeli staro, od koga je pak starije ovo koje ja imam, znaci oba prezimena u dva navrata naizmenicno), deo otisao na kosovo (kolonizacija valjda i tu se mesali sa hercegovcima :D) posto su im sve oduzeli, pa se vratili 70', mislim da sa te strane tri generacije nisu vezale jedno stalno mesto zivota, samo im nadimak ostao, ovaj moj nick :D.

Link to comment

Moji preci iz okoline Vranja nisu ni imali porodicno prezime do drugog svetskog rata. Prezime se dobijalo po dedi. Ako ti se deda Stanojko prezivas se Stanojkovic, prethodne generacije imaju druga prezimena, svako po svom dedi.

 

Moji su u Vranju bili, tako, "vidjenija" porodica u gradu. Definitivno su imali prezime (mada mi lici na, da tako kazem "plemensko") i, kao sto rekoh, zna se i koje, a i znaju odakle su se doselili otprilike (severoistok danasnje CG). Pa su onda uzeli po babi jednoj tj moj cukundeda je uzeo negde 1870-tih i to je do danas. 

Link to comment

Sve juzna pruga ovde :)

 

Dajte neki savet kako se sav taj info moze istraziti...

 

 

Sent from my iTelephone using Tapatalk

 

Ne znam za tebe, ali ja sam imao srece da je za mene sve Ljuba Pavlovic uradio. Ja jedino sto sam trebao je da procitam

        p034057c0.jpg i  Valjevska-Tamnava-naselja-poreklo-stanov.

 

 

Istina, nije bilo bas lako isceprkati i povezati. U Rukladama bile su dve porodice istog prezimena, ali samo je jedna slavila Svetog Stevana, dakle moja. Za njih Ljuba veli da su dodjosi iz valjevse kolubare. Ok, odem da iscesljam ceo Mionicki srez uzduz i popreko, ali mojih ni od korova. Ima zato nekih, e jebiga, zaboravih, nije mi knjizurina pri ruci, u VA je, Kurcopalcovica nekih, od kojih se jedan odvojio i otiso u Tamnavu. Gle, slave Prvomucenika. A prvi Kurcopalcovic prebego u valjevsku kolubaru krajem XVIII veka iz Starog Vlaha, priklo nekog nesrecnog Turcina, pa dao put pod noge.

Link to comment

Kako mi rekose, ta bezanja zato sto je neko ubio nekog Turcina su cesto u zbilji imala sasvim drugi i manje slavan razlog - bezanje od krvne osvete (makar tamo gde je bilo iste).

Link to comment

Sve juzna pruga ovde :)

 

Dajte neki savet kako se sav taj info moze istraziti...

 

Zavisi

 

 

 

Ovi moji u Vranju su sve cuvali jer su jos u drugoj polovini XIX veka dosli do nekih para (trgovci) pa su imali sta i da cuvaju i cime. Tu mislim i na "artefakte" i na pricu tj predanje. E, a od maminog oca majka (moja prababa) se udala u Vranju (za mog pradedu), a ona je iz Vlasotinca iz takodje lokalno poznate porodice prvo sto su svestenicka familija, a drugo sto je ujak mog dede bio poslanik DS u skupstini Kraljevine :D E ti su pravi "juznjaci", kod njih nema nicega "dinarskog". 

 

Ovi iz Sumadije...to je bio pakao dok sam iskopao. Isao sa celatom do nekih crkava ali i tu sam stigao jedva do negde polovine XIX veka, no to mi je pomoglo da posle kad sam nasao izvestaj sa neke stocne pijace u Arandjelovcu u vreme Prvog srpskog ustanka prepoznam direktnog pretka i slozilo se sa porodicnim pricama i sa onim sto sam nasao od krstenja. I tu sam provalio prezime (to ranije) koje prilicno jasno ukazuje na tzv. Staru Hercegovinu)

 

Mislim, otkud znam, pomaze kad ti preci nisu bas potpuni anonimusi u kraju. Caletove majke majka je iz Bijelog Polja. Ali - njen otac, a moj cukundeda, je bio clan osnivackog odbora Crvenog krsta u Bijelom Polju. I onda je lakse jer uvek ima neko ko se time bavi naucno, a bilo je kasnije i kandidata (ovaj put neuspelih  ^_^ ) za poslanika iz porodice. Vise ih nema tamo, svi potomci su u Beogradu :D (ili inostranstvu)

 

Ali ima linija za koje nema trika da dodjem ni do 1900. godine. Mamina majka (Nis-Toplica), ili caletova baba po ocu (Mladenovac, okolina)...tu sam se zakopao i gotovo. Jednostavno potpuno obicni ljudi i tu je jako tesko doci i do necega pre 120-130 godina. 

 

 

 

Znaci, nikakva informacija nije potpuno neskorisna, ali ako su ti preci ziveli u "uredjenoj drzavi", citaj Austrija, trebalo bi da je lakse, mada tu nisam imao razloga da kopam, mislim za sebe licno.

Edited by MancMellow
Link to comment

U je, kakva drasticna razlika kad iz Bosne predjes Savu. I to posle decenija zajednickog bivstvovanja u KuK. Sto se "gudura" tice, od onakvijeh carobnjaka govornistva, ja bih ocekivao i vecu pismenost. Ocekivao bih da bljesne makar neka varos po uzoj Srbiji, Valjevo, Sabac, sta god, ali slabo.

Pa zar ne stoje sasvim OK Kragujevac, ne vidim dobro da li Čačak ili Užice, gore levo Valjevo i Šabac, pa desno da li je ono Zaječar i još neka mesta. Generalno, gde su bile gimnazije sasvim dobro. Problem je bio sa selom, ali prosečno za Šumadiju, Kolubaru, Mačvu i uopšte ove centralne krajeve korektan rezultat. Južna Srbija je očajna, ali nije da se to nije znalo.

 

Meni je najveće iznenađenje sever Crne Gore u pozitivnom smislu.

 

Sent from my Redmi 4 using Tapatalk

Link to comment

Ovo su ti kurton karte: jesu optimisticne i pune entuzijazma, i to je potrebno, ali nepotrebno lazu: kao oslobodjene teritorije, ogromne na mapi, prikazuju, obuhvataju i podrucja na koja ni jedan ozbiljan, normalan okupator ne bi otisao.

Dakle, planine, gudure, vukojebine: ovakve karte bi imale smisla kad bi na njima bil prikazane recimo saobracajnice, pa bi se onda videlo da vaznijima oslobodioci nisu mogli ni da prismrde, vaznijim gradskim centrima koji su, po pravilu, i vazne saobracajne raskrsnice, zeleznicki cvorovi, takodje.

Ovo nikako ne znaci da uspesi ustanika u leto 1941. godine nisu bili vredni divljenja, narocito u kontekstu situacije u ostatku Evrope u kojoj ovoliko teritorije na koju Nemci nisu imali pristupa nije moglo ni da se zamisli i u kojoj su industrije raznih Francuska, Cehoslovacka i ostalih zdusno radile za potrebe Nemaca.

Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...