namenski Posted June 25, 2021 Posted June 25, 2021 On 21.6.2021. at 22:36, namenski said: Nastavlja se: poslednja ponuda vlasnika Ever Given-a, japanske kompanije Shoei Kisen je 150 miliona US$. Detalji ponude nisu poznati. Od preko 900 miliona, sa intermecom od 550 i u medjuvremenu zaboravljenom tuzbom Japanaca protiv SCA... Ocekuje sa da nadlezni egipatski sud kaze svoje 4. jula... Londonski P&I Club, najzainteresovanija strana u celoj stvari: Pogadjanje se nastavlja i sva je prilika polako privodi kraju: procureletm su vesti o sadrzaju VDR (Voyage Data Recorder) brodske varijante crne kutije. Zapovednik, kapetan Krishnan Kanthavel, je navodno vec pre ulaska u Kanal imao nekih nesuglasica sa dvojicom egipatskih peljara/pilota, ali je pristao da krene u uobicajenom konvoju ka severu, kao 13 od 19 brodova... On je, inace iskusan pomorac iz drzave Tamil Nadu, odakle je i ostatak posade, navodno, skrenuo paznju peljarima na sumnjivu boju izlaska sunca, ali se ipak brodom dugim 400 metara, natovarenim sa skoro 18,000 kontejnera iz Malezije za Holandiju (Lenovo kompjuteri, Nike obuca, IKEA namestaj, ali i 200 kontejnera sa nepoznatom eksplozivnom materijom...) odlucio za polazak kada je brod zahvatila jedna od cuvenih sinajskih pescanih oluja koje prakticno u trenutku bukvalno sve oboje u prljavo zutu boju, sa vetrom brzine preko 60 km/h, i - danak maniji velicine - u slucaju Ever Given-a, vidljivost smanje na manje od njegove duzine. Ogromna ladja, koja je zbog svoje konstrukcije pa jos izlozena bocnom vetru prakticno jedro, odnosno izuzetno osetljiva na bocni vetar je u jednom trenutku skrenula sa kursa, na sta je jedan od peljara savetovao povecanje brzine sa uobicajenih 11 na 13 cvorova, sto je zapovednik u prvom trenutku odbio. Tada je, tvrdi se, na mostu doslo do nesto povisenijih tonova, sa sve pokusajem zapovednika da opozove vec izdatu komandu. Sta se dalje, a radilo se o minutima, dogadjalo, poznato je. Zavrsilo se, tvrdi izvor, zapovednikovim vriskom: Quote Shit!!! Nagovestava se da su posle pocetka oluje, dvojica egipatskih pilota izmenjali sa centrom za kontrolu plovidbe nekoliko zucnih rasprava na doduse ne zabranjenom, ali nepodobnom arapskom, sa sve mogucnoscu da se kao jedan od uzroka havarije mozda mogu da smatraju teskoce u sporazumevanju izmedju peljara i osoblja tog trenutka prisutnog na mostu, a u pogledu 'neusavrsenog' engleskog jezika. Suecki peljari inace imaju strogo i samo savetodavnu funkciju, pored naravno brige za sigurnost samog Kanala i prava koja im po tom osnovu pripadaju. Na stranu tronedeljna usteda koja se tranzitom kroz Suec umesto obilaska Afrike postize, zaculi su se i prvi glasovi - prednjaci Washington Post - koji dovode u pitanje opravdanost postojanja dve prakse koje se ticu peljarenja u modernom pomorskom saobracaju: primera radi, po americkom zakonu, koji sledi britansku pravnu tradiciju, a za razliku od evropske kontinentalne, i zapovednik i peljari bi odgovarali, u ovakvom slucaju, a prema americkoj Obalskoj strazi bili bi uhapseni. Buduci da svako zlo ima svoje dobro, mozda dodje do usaglasavanja prakse i propisa vezanih za peljarenje: procena je da bi taj proces trajao cak i 10-ak godina. Doduse, vezano za slucaj, mozda nije slucajno sto su se digli uglavnom kapetanski glasovi sa tvrdnjama da je tranzit Suecom po nekad, a sve cesce kidanje zivaca, sa sve izjavama poput izjave jednog penzionisanog zapovednika A.P. Moller-Maersk A/S koji je za 10 godina jednom mesecno prolazio Suecom: Quote I’d rather have a colonoscopy than go through the Suez... 1 1
Vjekoslav Posted June 26, 2021 Posted June 26, 2021 Piše: Saša Fegić Deset legendarnih jedrilica na kojima su jedrili naši poznati jedriličari koji su nam bili uzori i koje vrijedi zapamtiti 1. Besa Građena je u pulskom brodogradilištu od kromiranog čeličnog lima za podmornice koji su Nijemci ostavili u pulskom škveru nakon prestanka okupacije 1945. godine. Nacrt broda izradio je inženjer Života Pavlović. ‘Besa’ je dugačka 16 metara, teška 25 tona, a može primiti 2500 litara goriva i 1000 litara vode. Joža Horvat je 31. kolovoza 1965. krenuo na put oko svijeta iz Kotora. U pustolovinu se zaputila peteročlana posada. Uz Horvata, tu su bili njegova supruga Renata, sin Marko, inženjer Života Žika Pavlović i pridruženi član posade Vlado Hrlić. Početkom iduće godine, tijekom boravka u Panami, Pavlović ih napušta pa je svijet oplovila četveročlana posada, a Horvatova istoimena knjiga u formi brodskog dnevnika inspirirala je mnoge. ‘Besa’ je danas na vezu u splitskoj lučici Špinut, lijepo je održavana i u dobrom stanju. 2. Modra Lasta Brod s dva jarbola izgrađen 1973. godine u brodogradilištu Greben u Veloj Luci težak 28 tona, dug je 17 metara s motorom od 90 KS. Citat Jože Horvata: ‘Ova bi knjiga davno već bila napisana i objavljena da mi jedne noći đavo nije šapnuo u uho: Prodaj Besu, sagradi novi jedrenjak i još jednom kreni na put oko svijeta! Sklon kojekakvim grijesima, poslušao sam nečastivog. Moj novi brod se zove ‘Modra lasta’. Upitao sam đavla: Koga da povedem sa sobom na put? On, prokletnik, lukavo se nasmiješi i procijedi kroz zube: Uzmi samo ženu i sina! Dok vi čitate ovu knjigu, Renata, Marko i ja već sječemo pučinu i žurimo u vidokrug sazviježđa Južnog Križa.’ ’S Modrom lastom sam namjeravao oploviti svijet, ali, brod kao da je bio izvor nesreće od prvog trenutka: tek sam naknadno doznao da je u Veloj Luci jedan radnik poginuo tijekom gradnje, a na plovidbi smo imali dosta teškog nevremena. Te 1973. godine je kraj obale Venezuele u nevremenu nestao moj sin Marko. Stoga sam prekinuo plovidbu i odlučio brod nekome darovati. Dao sam ga u Lošinj, ali su ga tamo, na žalost, samo pljačkali te sam ga po ugovoru koji sam napravio (jer ga nisu održavali) oduzeo i ponudio Jedriličarskom savezu i mnogim drugim udrugama. No, svi su strahovali od troškova održavanja, pa sam ga darovao JRM koji ga je odveo u Tivat još prije početka rata.’ Kraj citata. ‘Modra lasta’ je bila u vlasništvu pomorsko-brodarskog društva Delfin iz Tivta, a prije desetak godina je potonula ispred Mornaričko-tehničkog remontnog zavoda Sava Kovačević, poznatijeg pod starim nazivom Arsenal u kojem se nalazio duže vrijeme. Prije osam godina brod je kupio Jadran Gamulin i doveo ga u Rijeku Dubrovačku gdje ga trenutno obnavlja. 3. Marko Joža i Renata Horvat kupili su brod u Engleskoj koji su odmah nazvali ‘Marko’ po njihovom tragično poginulom sinu. Marko’ je Cape Carib 32, sagrađen po nacrtima Teda Brewera, a radi se o plastičnoj verziji proizvedenoj u Hong Kongu. S tim brodom Horvatovi su prešli La Manche i rijekama i kanalima preko Pariza došli do Marseilla i nakon tog plovili dalje Sredozemljem, a knjiga Jože Horvata vezana za brod je ‘Molitva prije plovidbe’. Brod je Joža Horvat prodao kada je shvatio da je prevelik za njega i da s njime ne može sam upravljati. ‘Marko’ je obnovljen i trenutno se trenutno nalazi u Biogradu, a vlasnik i dalje s njim svake sezone plovi Jadranom. 4. Hir 3 Mladen Šutej kupio je 1979. godine brod u kitu (trup, jarbol i motor) u brodogradilištu CAT i prevezao ga je takvog od Ancone do Punta na Krku. Citat: ‘Od prosinca pa do svibnja iduće godine CAT 34 je u moru na vezu u Marini Punat. Ugrađene su sve instalacije i izrađen kompletan interijer od tikovine. Skupe i dragocijene ali ovaj puta od otpada, odbačenog drvenog postolja na kojem je neka barka dopremljena iz Formoze u Riječku luku. Šutej i članovi Galeba su u posao utrošili oko 2000 sati. Te 1980. godine umro je drug Tito, a rodio se Hir 3 i par tjedana kasnije odjedrio u Pulu. Na svoje prvo takmičenje – Istarska regata’. Kraj citata. ‘HIR 3′ je jedrilica koja je preplovila sva svjetska mora uključujući i zloglasni rt Horn. Na brodu je snimljeno 35 epizoda dokumentarca ‘Jedrima oko Svijeta’ koje su prikazane na Hrvatskoj televiziji, a Mladen Šutej napisao je dvije knjige s tih plovidbi: ‘Izazov Atlantika’ i ‘Jedrilicom oko Cape Horna’. ‘Hir 3′ je preživio i bombardiranje dubrovčke marine 1991. godine, da bi u rukama novog vlasnika koji za brod nažalost nije imao dovoljno vremena polako počeo propadati. Brod je trenutno na vezu na lukobranu ispred Poreča gdje je u fazi obnove koju možete pratiti na ovom blogu. 5. Hrvatska Čigra Brod dugačak 19.8 metara je izgrađen po dizajnu Bruce Robertsa od čelika 1994. godine u specijalnoj (vojnoj) proizvodnji brodogradilišta Kraljevica. Projektirana za najteže uvijete i ekstremna naprezanja, dva je puta oplovila svijet. Na Arktiku je savladan ledeni Northwest passage, a brod je bio i na Cape Hornu, Antarktici, te je dva puta prejedrio pogibeljni Drake passage. Čigra je napravila 1300 milja uz obale Greenlanda, dva puta bila na Polineziji, oplovila Rt Dobre Nade i prejedrila sve svjetske oceane. Brod u brazdi ima 106.100 milja. Snimljena su i dva filma - 'Ekspedicija Arktik - Antarktik' i 'Čigrom oko Svijeta'. ‘Hrvatska Čigra’ je trenutno na vezu na otoku Ugljanu, u dobrom je stanju i prodaje se. 6. ACY No.1 Brod je sagrađen na Novom Zelandu od kevlara, prazan je težak 27 tona, s regatnom opremom 30 tona, dugačak je 24,2, širok 6,2 i ima gaza od 4,6 metara. ACY No.1 je dva puta sudjelovao na Withbread Round the World Raceu (danas Volvo Ocean Race) pod imenima ‘New Zealand Enterprise’ i ‘Gatorade’, a 1992. godine je s Damirom Milošem kao skiperom sudjelovao na regatama preko Atlantika, Columbus 500 i Quebec - St. Malo (tada se zvao ACY Grasseto), a o tome se može čitati i u knjizi ‘ACY No.1’ Brod je bio poklonjen Hrvatskoj Mornarici koja ga je zapustila, a brod je potpuno propao na suhom vezu u Splitu. 7. Marina Tribunj Šime Stipaničev je jedrilicu klase Mini 6.50 sagrađenu 1999. godine dovezao iz Mađarske, potpuno je uredio i nazvao po glavnom sponzoru - ‘Marina Tribunj’. 2007. godine Šime je sudjelovao na regati za samce preko Atlantika ‘Mini Transat 2007.’ Na regati je startalo 89 jedriličara, a Šime je u cilj ušao 20., odnosno 19. u svojoj klasi prototipova u kojoj je bilo 48 natjecatelja. Time je Šime postao prvi hrvatski jedriličar koji je sudjelovao i završio oceansku regatu za samce,a sve je opisao u knjizi 'Ocean i sam - preko Atlantika s bocom maslinovog ulja', a snimljen je i dokumentarni film 'Solo'. Brod se trenutno prodaje. 8. Jamnica 10-metarska jedrilica je izgrađena u west sistemu po dizajnu Van de Stadta. Dijelovi broda su izrezani u dnevnom boravku vikendice u Paruževini, selu u Prigorju. Nenad Vlahović je svaki dan, i vikendima i praznicima, ljeti i zimi, gradio brod 10 godina. Ograničenim financijskim sredstvima izgradio jedrilicu vlastitim rukama i krenuo na put oko svijeta. Putovanje od 26.000 milja trajalo je 2 godine, 8 mjeseci, 5 dana i 2 sata što je opisano u knjizi ‘Zov dalekih obala’. Brod je i dalje u Nenadovom vlasništvu i s njim i dalje jedri Jadranom. 9. Fiu Jedrilicu Grand Soleil 46.3 kupio je Ivo Orlić, nazvao ju je ‘Fiu’ i s njom je oplovio Svijet u periodu od 2003-2006. godine - 'FIU Sailing Adventure'. Ova brza, komforna i sigurna jedrilica s 3 kabine u odličnom stanju prošle godine je prodana i otplovila s novim vlasnikom u Australiju. 10. Jadran Školski brod ‘Jadran’je jedrenjak tipa barkantin dugačak je 64 metara, širok 8.9 metara, težak je 737 tona, ima gaz od 4.05 metara i jarbole visoke 39.1 metar s površinom jedara od 933 m2. Ugovor za gradnju školskog broda sklopljen je 4.9. 1930. godine sa njemačkim brodogradilištem H. C. Stulken Sohn u Hamburgu. Školski jedrenjak dobio je ime ‘Jadran’, a završen je 27.6.1933. godine. Najdulje putovanje ‘Jadrana’ (11.262 milje) bilo je na ruti Dubrovnik-New York-Boston-Dubrovnik 1938. godine. Za vrijeme Drugog svetskog rata ‘Jadran’ je koristila talijanska ratna mornarica kao školski brod pod imenom ‘Marco Polo’. Kapitulacijom Italije brod je zapušten, ogoljen, bez jarbola, dočekao kraj rata u jednom od kanala u Veneciji. 1946. godine 'Jadran' je dotegljen u remontni zavod “SA-KO” u Tivtu, gdje se do 1949. godine radio remont. Brod je 1991. godine iz ratne luke Lora odvezen u Crnu Goru gdje je u službi crnogorske ratne mornarice. 1 1
ObiW Posted June 26, 2021 Posted June 26, 2021 (edited) Crnogorska policija je na školskom brodu 'Jadran' pronašla više od 50 kilograma kokaina, piše crnogorski portal Vijesti. Policija je, navodno, pretragom broda pronašla veću količinu droge nego što su istražitelji prvotno pretpostavljali da će se ovim putem pokušati prošvercati. Iako još nema službene potvrde, policija i tužiteljstvo su izdvojili jednog člana posade SB 'Jadran' kao mogućeg počinitelja i on će najvjerojatnije biti lišen slobode. Umjesto na krstarenju Mediteranom, studenti i profesori Pomorskog fakulteta tako su završili su na Odjelu sigurnosti Tivat gdje su davali izjave. Izjave će biti uzete i od svih članova posade "Jadrana", a istraga se nastavlja. Video sam ovaj jedrenjak u Tivtu. Veličanstveno izgleda. Edited June 26, 2021 by ObiW 1
אַף אֶחָד Posted June 26, 2021 Posted June 26, 2021 8 hours ago, ObiW said: Crnogorska policija je na školskom brodu 'Jadran' pronašla više od 50 kilograma kokaina, piše crnogorski portal Vijesti. Policija je, navodno, pretragom broda pronašla veću količinu droge nego što su istražitelji prvotno pretpostavljali da će se ovim putem pokušati prošvercati. Iako još nema službene potvrde, policija i tužiteljstvo su izdvojili jednog člana posade SB 'Jadran' kao mogućeg počinitelja i on će najvjerojatnije biti lišen slobode. Umjesto na krstarenju Mediteranom, studenti i profesori Pomorskog fakulteta tako su završili su na Odjelu sigurnosti Tivat gdje su davali izjave. Izjave će biti uzete i od svih članova posade "Jadrana", a istraga se nastavlja. Video sam ovaj jedrenjak u Tivtu. Veličanstveno izgleda. Ahahaha, pa izgleda da imamo "matricu". I ovaj brod je apsolutno velicanstven. Bio sam par puta na palubi, da poludis od lepote i harizme. Kad ono... https://www.theguardian.com/world/2014/aug/06/spain-tall-ship-juan-sebastian-elcano-cocaine-drug-trafficking 1
namenski Posted June 30, 2021 Posted June 30, 2021 On 17.6.2021. at 15:10, namenski said: Neoline je sa jednim ozbiljnim igracem - Neopolia Mobility Pridruzio se jos jedan ekstremno ozbiljan igrac: britanski Cape Horn Engineering, verovatno svetski #1 kada je u pitanju CDF (Computational Fluid Dynamics) tacnije baratanjetm istim kada su u pitanju oblik trupa i slicne zavrzlame...
אַף אֶחָד Posted July 1, 2021 Posted July 1, 2021 On 30.6.2021. at 20:51, namenski said: Pridruzio se jos jedan ekstremno ozbiljan igrac: britanski Cape Horn Engineering, verovatno svetski #1 kada je u pitanju CDF (Computational Fluid Dynamics) tacnije baratanjetm istim kada su u pitanju oblik trupa i slicne zavrzlame... Hvala ti za ovaj link na Cape Horn Engineering To je super zanimljivo sta rade i kako, posebno sto radi i valdiaciju full-scale modela u realnim uslovima. Ima super instalacija gde se rade validacije sa malim modelima, igrackama, malim talasima i slicno. Pre neku godinu (jebote, kako ide ovaj zivot, "pre neku godinu" = "skoro deset", bio sam u kontaktu s jednom takvom ekipom - bavili su se naftnim platformama i posebno onim tragovima koji ostaju dugo iza brodova.
Skyhighatrist Posted July 5, 2021 Posted July 5, 2021 Ever Given: Egypt agrees deal to release ship that blocked Suez Canal Quote Egypt will release the container ship that blocked the Suez Canal in March, after it agreed a compensation deal with the vessel's owners and insurers. The two sides said the Ever Given would be allowed on Wednesday to leave the Great Bitter Lake, the canal's midway point, where it has been impounded. The deal's terms were not revealed, but Egypt had demanded $550m (£397m).
Vjekoslav Posted July 5, 2021 Posted July 5, 2021 sta je veceras, ponedjeljak? vec 69 godina, u isto vrijeme, na istom radiju... malo je poznato da je pjesma napisana u 2. svjetskom ratu, i da je autor (teksta i melodije) David Kabalin (1918.-2012.) iz Novog Vinodolskog. https://gkr.hr/Magazin/Teme/Nas-Dasa ... https://radio.hrt.hr/emisija/pomorska-vecer/781/ ... 1
Vjekoslav Posted July 6, 2021 Posted July 6, 2021 u medjuvremenu, Sasa Fegic (Zagreb), Nebojsa Petrovic (Zemun) i Marina Djukanovic (Mali Losinj) uspjeli su na HIR-u 3 oploviti oko svijeta, i to u kontra smjeru od klasicnog (dakle isli su od zapada prema istoku), i to juznom rutom (kroz "Roaring Forties & Furious Fifties" stupnjeve geografske duljine, odnosno oko tri najjuznija rta – Dobre nade na jugu Afrike, rta Leeuwin u Australiji i juznoamerickog Horna), sto dosad nikome od jedrilicara s ovih prostora nije uspjelo. https://blog.vecernji.hr/hir3 https://www.vecernji.hr/vijesti/sasa-fegic-moj-puni-krug-oko-svijeta-1403502 https://www.vecernji.hr/vijesti/moj-put-oko-svijeta-preko-tri-oceana-na-pucini-vam-vijesti-iz-hrvatske-zvuce-tako-apsurdno-1445331 https://morski.hr/?s=Hir+3 https://www.patreon.com/sailingtribe ovako je pocelo: ... nego, dadoh krivi link, pa da ispravim. pravi link (za slusanje ili skidanje emisija) na arhiv Pomorske veceri je ovaj: https://radio.hrt.hr/arhiva/pomorska-vecer/105/ 3 1
Skyhighatrist Posted July 7, 2021 Posted July 7, 2021 Posle 3 i po meseca, Ever Given izlazi iz jezera, za sad samo do Port Saida 1
Vjekoslav Posted July 8, 2021 Posted July 8, 2021 (edited) On 21.6.2021. at 0:37, chandra said: Podsetilo me ipak na moje omiljene brodsko-morsko-mornaricke filmove/serije - https://en.wikipedia.org/wiki/Master_and_Commander:_The_Far_Side_of_the_World https://en.wikipedia.org/wiki/Black_Sails_(TV_series) https://en.wikipedia.org/wiki/The_Life_Aquatic_with_Steve_Zissou https://en.wikipedia.org/wiki/And_the_Ship_Sails_On https://en.wikipedia.org/wiki/Whale_Wars https://en.wikipedia.org/wiki/In_the_Heart_of_the_Sea_(film) https://en.wikipedia.org/wiki/White_Squall_(film) redjate dalje... On 21.6.2021. at 3:26, Radoye said: https://en.wikipedia.org/wiki/The_Sand_Pebbles_(film) On 21.6.2021. at 14:20, Vjekoslav said: Kapetan Mikula Mali (1974) On 21.6.2021. at 14:26, chandra said: Druzina sinjeg galeba! aj da nastavimo. moja dva omiljena, uvijek ih mogu gledati: Captain Jack (1999) https://www.imdb.com/title/tt0163006/ i Captain Ron (1992) https://www.imdb.com/title/tt0103924 ... u ta dva filma sve je cista (romanticna, ali i pomorska) desetka, od originalne price, scenarija i dijaloga, preko vrhunskih glumaca, do glazbe, kamere, brodova, plovidbe, pejzaza, ma nema jedne slabe tocke. ipak, izdvojit cu jedan detalj, koji (pomalo cudno, obzirom da se radi o komediji), ali nisam pronasao, barem ne tako upecatljiv, niti u jednom drugom (tzv. ozbiljnom) filmu. a nije nebitno, jer u tom se malenom detalju krije jedan citav svijet. evo kako ga je (upravo fascinantno) opisala forumasica Soledad jos na starom FB92. Quote Spoiler Verovatno je pocelo od mojih prvih kontakta s vodom, kada sam, kao vrlo mala i ne-plivac, jako volela da skocim u bilo kakvu vodu; od kade i bazena do Save i mora. Posto sam to prezivela i u medjuvremenu naucila da plivam i to sve stilove, leta 1983. sretnem na rivi u Hvaru, dva poznanika, sportska jedrilicara sa Dunava, koji me pozovu na “svoju jahtu”. Na Elanu 707, saznam da je tog leta, otvoren prvi carter dostupan SFRJ gradjanima i to zahvaljujuci Hotelskom preduzecu lirija iz Biograda na moru. Uvek znatizeljna, gde idu oni beli lancuni po pucini, dok ja igram preferans u hladu, inspirisana susretom i saznanjima sa Hvarske rive, po povratku kuci, ubedila sam tri druga i jednu drugaricu, da dogodine letujemo na vodi; doslovno. Kao mladi studenti vec smo radili preko zadruge i imali 25% za depozit, pa sam jos u novembru-decembru, rezarvisala Elan Express za dve nedelje u julu-avgustu, a onda naucila napamet obe YU-Nautike ( bukvalno sve - od tehnika jedrenja, peljara i putopisa, gradnji plovila do raznih reklama), da bih na prolece jurila dunavske ribare, da me puste na njihove cunare (uski, dugi i po 6m, camci sa ravnom dnom), kako bih vezbala manevrisanje sa veslom, jer je to bio prakticni deo ispita za “Upravljaca motornog camca na pomorskim i unutrasnjim plovnim putevima”. Navigaciju, motoristiku i prvu pomoc sam nabubala, a i Zemunski ribari su me naucili da sa jednim veslom i to samo na jednoj strani camca, veslam napred, nazad, okrenem camac u mestu i slicne akrobacije, a sve “slusajuci” recnu struju, te sam ispit uspesno polozila; za razliku od njih (tada je taj ispit postao obavezan za sve, koji su se petljali po vodi, sa iole vecim motornim plovilom), 60-70-togodisnjih alasa, kojima admiral Bofor i kompresivni zavoji nisu bili posebno bliski. Roditeljima nisam nista rekla. Pri preuzimanju broda, u maloj marini ispred hotela Ilirija (za par godina Biograd je napravio ozbiljno veliku marinu, u koju je i uvecana flota Ilirije presla), bilo je pomalo komicno. Menadzer flote je davao upustva gledajuci muski deo ekipe, dok su oni gledali mene, a ja samouvereno klimala glavom. Ustvari sve sam znala, ali onako, teoretski. Kako smo se ukrcali dan ranije (bio je slobodan brod), nakrcali hranu i od tada, obaveznu kasetu Babica i kasetu Debita (litarske boce, tada 0.75 nije ni bilo), prvi smo imali brifing i puno pre ikog izasli iz marine. Naravno, sve vreme sam bila uzbudjena i imala tremu, jacu nego na prijemnom za fakultet (a to mi je tad bilo zivotno vazno), te sam zato insistirala da se odmaknemo, bar milju i po na motor, pre nego prvi put u zivotu dignemo one krilate lancune. Znajuci da nas vise niko iz marine ne moze “ocenjivati”, okrenula sam provu u rani maestral, stavila Tomos 10 na minimalni gas, i zamolila momke da potegnu podigace. Kad su jedra bila podignuta i skote zakocene, ugasila sam motor. Isli smo samo po inerciji, samo uz klepetanje jedara koja se lome u vetru, a onda sam lagano zavezla krmu; culo se jedno, pa drugo “paf”, “paf” i nastala je nema tisina, punih, napetih jedara; u toj tisini jedino je jacao zubor mora uz telo jedrilice koja ubrzava. Svi smo cutali, znali smo da nam se nesto vazno dogodilo. Posle par minuta, smeh, radosni uzvici i krug Manastirke za srecan put. Spoiler Sledilo je vezbanje spustanja jedara, pa kupanje na otvorenom moru, pa onda opet jedrenje, na kom smo pretekli sve jedrilice koje su isle jugo-istocno, kao i mi. Sve; zapravo obe (u to vreme nije ih bilo ni priblizno kao koju godinu docnije, a pogotovu danas), bile su znatno vece od nase i to mi je davalo samopouzdanje, iako sam znala (procitala), da s vetrom u pola krme, lagani, sportski Elan Express i treba da bude brzi. A onda prvo sidrenje, u karijeri - dugoj nekoliko sati. Odabrali smo Uvalu Sv. Nikola na Murteru sa jedne od dve karte koje smo dobili (jedna je pokrivala Dugi otok, Kornate, Biograd, a druga Biograd, Rogoznica i deo Drvenika), pripremili sidro SA 7-8m lanca i 30-tak m konopca, procenili udaljenost do mola u dnu uvale, gde je bila jos jedna holandska jedrilica, spustili sidro sa krme i krenuli pramcem ka molu. Usput smo proverili da li je sidro “uhvatilo”, ali na kraju smo bili “kratki” 3-4m. Razocarana, te blago posramljena pred posadom, ponovila sam manevar i drugi put je bilo “spot on”. Tu sam prvi put osetila da je jedrenje vrlo vezano i sa strpljivoscu, te mirnim, temeljnim pripremama (kljucno polje ucenja jedrenja). Sledi razmena pozdrava sa holandskom familijom, malo cakule sa starijim bracnim parom lokalaca, koji su dosli neposredno za nama svojom ribaricom i vezali se na svoj vez u malom pristanu unutar mola, saznanje da u Jezerima (mesto s druge strane ostrva) ima lokalna festa te noci, nas odlazak tamo kroz vinograde, bljesteci belim puteljkom, raskrsnica sa crkvom, na vrhu prevoja, pod punim Mesecom, provod uz pesmu, papaline i vino u Jezerima, jutarnja toaleta – kupanje u moru (E. Express je imao samo hemijski wc, koji smo ostavili u marini da imamo vise prostora za stvari i manje komplikacija); da li smo spavali? ne znam – ne verujem. Zeljni nove doze kretanja u tisini vetra, isplovljavamo i izmedju Kakna i Kaprja, dolazimo do juzne punte Zirja, gde videvsi da je ostalo jos puno dana, odlicujemo da preplovimo do Rogoznice. U medjuvremenu maestral je pojacavao i kako smo odmicali, sada vec na pravoj pucini, a ne ususkani obalama Biogradskog i Murterskog mora, staza za razvoj talasa se produzila toliko, da u dolinama talasa vise nismo mogli da vidimo, ni jako daleku obalu Sibenskog zaliva, ni horizont pucine, samo zapenjene kreste na rukohvat od nas. Na vrhu talasa pak, pocelo bi glisiranje, koje je iziskivalo svu moju snagu da odrzim kurs. I dok sam ja sva obuzeta hvatanjem ritma mora, broda i vetra, ucila ovaj “novi ples”, na palubi je bio muk razrogacenih ociju i iscekivanja sta nosi novi talas, sve veci i veci. Neko se dosetio, da za mucninu treba nesto grickati i odjednom su pocele nestajati zalihe sargarepe u besomucnoj borbi protiv strepnje i mucnine. Na prilazu Rogoznici jedan drugar je morao da kormilari zajedno sa mnom, jer drzeci prejako rudu kormila, dobra dva sata (izgledalo je kao vecnost, ali ona cudna, koju bih volela da stane i da nikad ne stane - u isto vreme), poceli su da me hvataju grcevi. Kad smo se usidrili, posle kratkog predaha, nastala je panicna potraga za YU-nautikama i raznim skriptama, koje sam ponela i koje do tad, nikom od posade nisu izgledale interesantne. Sutra sam konacno “mudro i sa iskustvom” odlucila, da ipak idemo do Hvara, uprkos nemanju nauticke karte. Pouzdala sam se u moja secanja sa cestih putovanja s roditeljima, po tim ostrvima ispred Splita trajektom i jednu veliku auto-mapu jadranske obale izdatu od AMSJ. I uspeli smo; prva stanica Maslinica na Solti, pa “iznutra”, kroz Splitska vrata do Hvara, gde smo se prosvercovali u Amforu na bazen, pranje vesa i tusiranje, a onda nazad u Velu Rinu na Drveniku Malom, pa u Primosten, zesce pijancenje sa nekim Austrijancima uz pevanje Bandjera Rosa, Yesterday, Bela Ciao, Zivot je more..., tesko maurni u Munu na Zirju, po jakom burinu u zoru, spektakularno sami kroz Kornate u Uvalu Mir, lov na kozice u Slanom jezeru, spremanje rizota u kuhinji “Iskra-Kranj” odmaralista, jer smo potrosili sav spiritus na koji je radio nas “sporet”, pa prvi jubilarni put kroz Proversu Velu u Sali, gde smo potrosili zadnje novce na dva hleba i 3kg paradajiza, koje smo uz nekoliko preostalih glavica luka, solju ulja i Pretekle 2 boce Debita pojeli u uvali Cuscica, kao zadnji obrok na brodu. Sutra smo se kroz Zdrelac vratili u Biograd i cvileli za rani “check-out” da bi dobili kauciju nazad, jer smo bili gladni kao “vuci – morski”. I to smo uspeli; velike pice, “sa sve” u piceriji “Mama mia” secacu se dozivotno, kao apsolutno vrhunskog gastronomskog iskustva. Tih 15 dana ucila sam jedrenje, svakog sekunda, upijala u uzbudjenju svaku reakciju broda i jedara na vetar i more, u vetrovitim nocima proveravala da li vetar jaca, menja pravac, da li sidro drzi, pokusavajuci da osetim/naucim sta se desava u pesku, blatu, travi i sljunku, sta god da je dno bilo. Ucenje se nastavilo i kod kuce; tri dana skoro da nisam izasla iz kreveta i iz svoje sobe, sanjajuci i bukvalno ponovo prezivljavajuci “gradivo”; navucena na tu “nauku” za ceo zivot. Eto, tako je to bilo; mislm sami pocetak; a ucim i dan danas. ... e sad, taj isti "PAF! PAF!", nakon kojeg nastupa poduza (katarzicna) tisina, a zatim i blazeni osmijesi posade, dogadja se u ovom drugom filmu (Captain Ron). dakle ko nije (mada ne vjerujem da Indy, Radoje, Chandra i Namenski nisu, mozda ipak netko od mladjih forumasa), obavezno pogledati. naravno, i onaj prvi film, koji iako takodjer komedija, govori (barem meni) o pomorstvu i pomorskom zivotu puno vise od tzv. ozbiljnih mornarickih filmova, koji su precesto posve izvjestaceni. ... ajmo sad na (tzv. ozbiljnu) lektiru (8 epizoda) Horatio Hornblower (1988) https://www.imdb.com/title/tt0129686 ... Captain Horatio Hornblower R.N. (1951) s Gregory Peckom https://www.imdb.com/title/tt0043379/ ... Mutiny on the Bounty (1935) / Clark Gable i Charles Laughton https://www.imdb.com/title/tt0026752/ to sto je ovaj film 86 godina star i bez kolora, ne znaci da nije odlican. ... Mutiny on the Bounty (1962) / Marlon Brando i Trevor Howard https://www.imdb.com/title/tt0056264/ ovaj je jos bolji, po mom sudu najbolji od sva tri ... The Bounty (1984) / Mel Gibson i Anthony Hopkins (i Vangelis) https://www.imdb.com/title/tt0086993/ ovaj je tak tak, da nema Hopkinsa i Vangelisa, truba ... Moby Dick (1956) s Gregory Peckom https://www.imdb.com/title/tt0049513/ ... The Sea Wolf (1993) s Charlesom Bronsonom https://www.imdb.com/title/tt0108061/ ... Das Boot (1981) https://www.imdb.com/title/tt0082096/ ovaj je pak daleko najbolji od svih tzv. ozbiljnih, u biti kategorija za sebe, vjerojatno zato sto je do zla boga tragican ... al dobar je i ovaj! The Sea Hawk (1940) https://www.imdb.com/title/tt0033028 estetski savrsen! ... i svakako ova dva (ako vec govorimo o lektiri) Treasure Island (1950) s fantasticnim, neprevazidjenim u toj ulozi, velikim Robertom Newtonom https://www.imdb.com/title/tt0043067 i Treasure Island (1990) s uvijek odlicnim Charltonom Hestonom https://www.imdb.com/title/tt0100813/ ... dosta vise bogati, ajd sad malo vi p.s. ja sve ove filmove (i jos mnoge, mnoge druge) imam u kucnoj arhivi, pa ako se neko ne mozes snaci na druge nacine, neka javi na PM, ce se dogovorimo. Edited July 8, 2021 by Vjekoslav 3
Vjekoslav Posted July 8, 2021 Posted July 8, 2021 11 hours ago, Vjekoslav said: ako se neko ne mozes snaci na druge nacine ideš Dunav šetaš kej, gledaš panorama, vidiš čovek daviš, momentalno koncentriraš sebe, skidaš hlače pantalone, skačeš vodu, plivaš njega, dođeš njega, pitaš: kolega, tebe daviš? ... The African Queen (1951) https://www.imdb.com/title/tt0043265 ovdje je dovoljno reci Hepburn & Bogart ... Juggernaut (1974) https://www.imdb.com/title/tt0071706 gledao kao klinac u kinu ... Deep Water (2006) https://www.imdb.com/title/tt0460766/ odlican dokumentarac o prvoj regati oko svijeta za samce bez stajanja 1968. godine, Sunday Times Golden Globe Race ... The Mercy (2017) https://www.imdb.com/title/tt3319730/ igrani film snimljen na istu temu, nije los, al zanimljivo, dokumentarac je, barem meni, bolji ... All is Lost (2013) https://www.imdb.com/title/tt2017038/ standardno dobar Robert Redford, film navodno snimljen po istinitom dogadjaju (manje bitno), u cijelom filmu nema uopce razgovora, tisina ... 1
Popular Post Vjekoslav Posted July 8, 2021 Popular Post Posted July 8, 2021 vidim da je Indy kacio ovdje fotku svog broda u mornarici, moram onda i ja svog. doduse, moj je manji, svega 27m, al nije sve u velicini! ne znam za Indijevog, al ovaj moj (provjereno) jos uvijek plovi, i to pod istim imenom "Djerdap". minolovci klase "Nestin", radjeni u Brodotehnici, tada mocnom (kadrovima i tehnologijom) brodogradilistu na Savi kod Obrenovca. iz te serije "Nestin" Brodotehnika je radila / isporucivala vojne brodove i za Madjarsku i za Irak. trup je radjen od specijalne aluminijske legure (skupe ko vrag), mogao se "demagnetizirati" (tako da ne privlaci mine), nizak gaz (svega 0.77m na pramcu), dva dizel motora / dvije elise, odlican. na onoj prvoj fotki je maskiran, medjutim ja kad sam bio u RRF-u imao je ovakvu boju. plus mi smo imali plava, ne zelena odijela. onaj oficir sto viri unutra, po sredini broda, on to viri u kuhinju. kako znam? pa bio sam kuhar na tom brodu, moram znati. ona ekipa sto se vrti oko radara na gornjoj palubi, e tamo je iza vjetrobrana smjesteno i kormilo. ima jos jedno dolje u kabini, zajedno sa ziroskopom i ostalim pizdarijama o kojima vam ne smijem nista kasti jer sam se obvezao na cuvanje vojne tajne. kako znam? pa bio sam kormilar, moram znati. u biti, ja sam po VES-u ronioc, i imao sam tu nesrecu da me iz Divulja nakon obuke posalju u Novi Sad, mada sam ih ja molio da ostanem na moru. al ovo je kao bilo "za moje dobro", da budem blize doma. medjutim obzirom da ronioci nisu nista (ali doslovno nista) radili vec samo lapili po cijele dane u spavaoni na Limanu, ja sam se prijavio na brod. i onda me prvo bacili za kormilara, a zatim i za kuhara. s tim da kuhar u biti nista ne radi ako je brod u luci, jer se tada posada hrani u menzi. po zimi (a tada padne snijeg i uhvati se led i temperature budu niske) je najbolje biti kuhar na brodu. zasto? pa zato sto imas privilegiju prvi se ustati iz smrznutog potpalublja, otici u kuhinju, upaliti rernu da se lijepo ugrijes, i skuhati si kaficu. i niko te ne dira cijeli dan, s kuharima se ni oficiri ne svadjaju. e, ali kormilario sam ja i ovom ljepoticom. ako se dobro sjecam, bila je neka vojna vjezba, cini mi se nizvodno prema Sremskim Karlovcima, uglavnom na podrucju Fruske gore, gadjali one papirnate mete sto ih vuce avion, i mene posalju na komandni brod Kozara (koja je bila usidrena ispod novosadskog keja, preko puta Petrovaradina) kao zamjenu. i mada taj brod izvana izgleda nikako, ruzno i tromo, poput zarolane virsle, impresivno je kakve manevarske sposobnosti ima, i kako se njim u biti lagano upravlja. okrenuli smo taj "brodic" za 180 stupnjeva s fascinantnom lakocom u vrlo malenom radijusu, bez imalo zanosenja, i u povratku, dobro se sjecam, uz jos jedno takvo okretanje pred novosadskim damama na keju, pristali pramcem nizvodno, sto se u pravilu nikada ne radi, jer tako je puno teze. sad da me ubijes ne sjecam se vise kako se zove takvo bocno pristajanje, dal englesko, ili francusko (jedno od ta dva jeste), moras imati dvije elise za takav manevar, i dakako znanje i iskustvo, sto je oficir koji je stajao pored mene posve sigurno imao. mi smo u biti htjeli pokazati da smo glavne badze na Dunavu, sto smo, ruku na srce, i bili. i tako, plovili smo na tom mom Djerdapu 336 i Dunavom do Beograda, i Savom do Obrenovca, i Tisom, pa cak i Dravom jednom do Osijeka. medjutim u daleko najljepsem sjecanju mi je ostala plovidba DTD kanalima kroz Vojvodinu. to je kao u nekoj ruskoj bajci, prolazis izmedju breza i jablanova, izmedju salasa u tisini, sunce na zalasku rumeni plodna polja, a u biti krstaris ravnicom, neopisivo. 10
Recommended Posts
Create an account or sign in to comment
You need to be a member in order to leave a comment
Create an account
Sign up for a new account in our community. It's easy!
Register a new accountSign in
Already have an account? Sign in here.
Sign In Now