Izrael, Palestina i arapske zemlje

[Budja]

Baj d vej, neki dan sam gledao na televiziji izjave tih "nedužnih" ženica koje sve do jedne izjavljuju kako će rađati djecu koja će se boriti protiv Izraela i Jevreja do njihovog uništenja.

1. Nisi li razmisljao da su mozda samo trazili te zenice.2. Kako bi se ti ponasao da ti bombe padaju na glavu, i da zivis u getu toliko godina?Usput, na fenomenoloskoj strani je zanimljivo posmatrai da prikrivene rasisticke poruke ka Palestincima nikoga ne tangiraju. Za neke slicne tvrdnje na topicu o Srebrenici bi se vec letelo u Kinsasu na mesec dana. Da ne bude zabune, smatram da je to u redu - ipak smo osetljiviji i obazriviji u vezsi tema u kojima smo sami bili ucesnici.

[Budja]

U Francuskoj je jos gore. Prekljuce je izgorjela jedna sinagoga. A sibaju se skoro svaki dan. BiH je nazalost puna mrznje.

I Turci (Turk Telekom) gadjali izraelske kosarkase. Utakmica se nija mogla odigrati. Jer zna neko da li je u pitanju izliv "solidarnosti" najvernijih ili je temperatura i u Turskoj podignuta?

[iDemo]

1. Nisi li razmisljao da su mozda samo trazili te zenice.2. Kako bi se ti ponasao da ti bombe padaju na glavu, i da zivis u getu toliko godina?Usput, na fenomenoloskoj strani je zanimljivo posmatrai da prikrivene rasisticke poruke ka Palestincima nikoga ne tangiraju. Za neke slicne tvrdnje na topicu o Srebrenici bi se vec letelo u Kinsasu na mesec dana. Da ne bude zabune, smatram da je to u redu - ipak smo osetljiviji i obazriviji u vezsi tema u kojima smo sami bili ucesnici.

Osetljivost opada proporcionalno kvadratu rastojanja - sto dalje - to nas manje boli (kit@). Ovo je i naucno dokazano. Ima tih socio-parapsihopatoloshkih istrazivanja sto se bave i takvim stvarima...

[Gandalf]

Erdogan i Gul su neki dan penili nad ovim sto se desava. pitanje je da li je samo prazna retorika, do sada su se Turci drzali po strani. JPost ih je nagrdio -> Turkey chooses sidesTurkey has just taken its seat as a non-permanent member of the Security Council and Ankara pledges to be Hamas's conduit to the United Nations. It has offered to deliver Hamas's conditions for a cease-fire to the council. Erdogan is also pushing to bring Fatah and Hamas together, though such reconciliation is unlikely to produce a less intransigent Palestinian polity, or one committed to coexistence with Israel....Turkey needs to choose between bridging the gap between East and West and flacking for the kind of dead-end Islamist policies championed by Iran, Hizbullah and Hamas - policies that threaten to destabilize the entire region.

[žutokljunac]

Nije Izrael osnovan zbog holokausta, nego zbog toga što je Amerima trebalo uporište za kontrolu regiona. Holokaust je tu samo prigodno propagandistički eksploatisan za maskiranje stvarnih korena te tvorevine. Arapsko-izraelski ratovi nisu bili nikakvui "lokalni" ratovi nego su stavljali tačku na i u promenama odnosa snaga među supersilama. Zbog toga su i trajali toliko koliko su trajali i zbog toga i ne mogu da se završe sve dok se USA imperijalizam ne uguši u varvarstvu u koje gura celo čovečanstvo. Cionistička država ne bi opstala ni nedelju dana bez USA kišobrana.

To je To. Srž problema. Uz naravno američke cioniste koji danas kotrolišu gotovo sve. Kompletno bankarstvo USA, kao i međubankarsko tržište, najjače svetske medije, multikorporacije, vodeće grane industrije, sve. To je žalosna istina koja će se celom čovečanstvo obiti o? glavu, tj. pošto je u toku najveća pljačka u posledjih sto godina ( izuzimajući Veliki Prasak 1929. godine ), celo čovečanstvo plaća toj judeo masoneriji.Uz mape koje je postavio Kastor, njegov post, za bolje razumevanje današnje situacije u Palestini, za razumevanje ove prevare koju nazivaju Svetska ekonomska kriza jedan kraći isečak iz knjige Olega Platonova. APOGEUM EKONOMSKOG PARAZITIRANJA

Sjedinjene Americke Države danas su najocitiji primjerekonomskog parazitizma u svjetskoj povijesti. Cineci svega 5 postostanovništva Zemlje, one koriste 40 posto svih svjetskih resursa.Uzimajuci od covjecanstva veliki dio resursa, ova zemlja gotovo ništa nedaje u zamjenu za to, štoviše ostavlja mrtvu prirodu, zatrovane rijeke izrak. Za trecinu cjelokupnog svjetskog zagadenja životne sredine krivesu SAD.Prema globalnim ekonomskim pokazateljima, proizvod koji jestvoren u SAD-a ne pripada samo Americi, vec cijelom covjecanstvu kojeona eksploatira. Svaki Amerikanac danas troši koliko osam žiteljaZemlje, a u usporedbi s državama koje ne pripadaju judejsko-masonskojcivilizaciji cak koliko dvanaest ljudi. Zar itko može povjerovati da seovakav enormni nivo potrošnje ostvaruje samo na racun osobnenasrtljivost ili visoke produktivnosti?Realni prihodi Amerikanaca u osamdesetim godinama i prvojpolovici devedesetih godina rasli su dva puta brže od produktivnostirada. To znaci da se rast životnog standarda americkog stanovništva nijeostvarivao samo na racun produktivnosti rada, vec je imao i drugeneradne izvore.Potrebno je jasno shvatiti da nikakva, ni najsuvremenija tehnika nitehnologija ne mogu povecati kolicinu prirodnih resursa, vec samoubrzavaju njihovu preradu i prenošenje. A to znaci da Amerika,iskorištavajuci 40 posto zajednickih sirovina i koristeci narocitefinancijsko-ekonomske mehanizme, prisvaja sirovine koje pripadajucijelom covjecanstvu. Bit ovih mehanizama je sljedeca: proizvode sefiktivne vrijednosti i obavlja se neravnopravna razmjena roba i usluga sdrugim zemljama.Prvi instrument za preraspodjelu sirovina koje pripadaju drugimzemljama, u korist SAD-a jeste golema kolicina nepokrivenih dolara kojeje americki sustav pustio na svjetsko tržište. Ovih dolara SAD tiskajudeset puta više nego što je potrebno za unutrašnji obrt roba. Nemajucirobno pokrice, dolar nema pokrice ni u zlatu. Cjelokupne zlatne rezerveSAD-a u Fort Knoxu ne pokrivaju ni peti dio papirnatih dolara koje sutiskali americki bankari. A da ih nitko od naivnih vlasnika dolara ne bipokušao zamijeniti za zlato iz Fort Knoxa, predsjednik SAD-a LyndonJohnson je u ožujku 1968. godine ukinuo praksu zamjene papirnih dolarapo ranije fiksiranoj cijeni. Na taj nacin vrijednost dolara se održava samomitom . ?velikoj Americi?. Cjelokupni americki financijski sistem jedosada nevidena farsa koja ce, prije ili kasnije, razoriti financijsko-ekonomsku stabilnost zapadnog društva u cjelini.Realna vrijednost dolara, koja je pokrivena ekonomskim ifinancijskim potencijalom zemlje, znatno je manja nego što je to njegovaproklamirana kupovna moc. To pruža Americi mogucnost da za novackoji nema realno pokrice, prelijeva sebi goleme resurse koji pripadajudrugim zemljama. Glavna americka roba na kojoj ona najviše ?zaraduje?na svjetskom tržištu, nisu ni tehnika ni strojevi, vec papirnati dolari sumjetno podignutim kursom kupovne moci. Kao što ispravno primjecujepoznati srpski publicista Dragoš Kalajic: ?Dolari su samo komadici papirakoji nose na sebi znake praznih platežnih obecanja. Medutim,proizvodaci ovih papira i trgovci dugovima se i danas besplatno koriste48 Literaturnaia Rossiia, 8. 1. 1993.49 Trilijun - tisucu milijardi (1.000.000.000.000)bogatstvima, uslugama i radom covjecanstva koje je prinudeno da sepovinuje velikom blefu?.48Americki financijski sistem je tako postavljen da stalno balansira narubu dužnicke provalije. Svi žive na dug, pocevši od velikog dijela casnihAmerikanaca, zakljucno s americkom državom.Osamdeset posto Amerikanaca kupuje kuce, automobile, strojeve idruge robe na kredit za trajnu uporabu. Pocetkom devedesetih godinaiznos potrošackih kredita, tj. osobne zaduženosti Amerikanaca, iznosio jeoko jedan trilijun dolara. Još je veca, gotovo enormna, unutrašnjazaduženost americke države - ona prelazi tri trilijuna dolara.49Veliki dio socijalnih programa i vojnih rashoda financira se na racununutrašnjih zajmova. Opca zaduženost države i fizickih osoba u Americiiznosila je pocetkom devedesetih godina cetiri trilijuna dolara, ili 80 postonacionalnog brutoproizvoda zemlje. Postojao je i vanjski dug od 559milijardi dolara. Na osnovu cega se uzima tako golemi zajam? Ocito nena racun unutrašnjih mogucnosti Amerike vec na racun vještogmanipuliranja i umjetnog održavanja visokog kursa dolara. Jer, za svojepapirnate dolare Amerikanci dobivaju sasvim realne sirovinske i robneresurse. Ovakvo stanje je podnošljivo sve do prve panike na burzi kadace se golema masa vlasnika dolara pobrinuti da ih se brzo oslobodishvacajuci njihovu realno nižu pokrivenost, što ce izazvati lancanureakciju u cijelom svijetu. Mnogi zapadnoeuropski financijeri svjesni suovog problema, premda se boje to otvoreno priznati da ne bi izazvaliupravo takvu paniku koja bi razrušila zapadni financijski sustav utemeljenna dolaru.Financijski sustav SAD-a i zapadnih zemalja stalno se nalazi narubu propasti. U specijalnom priopcenju Medunarodnog monetarnogfonda (MMF) govori se da su samo od 1980. do 1996. godine 133države, ili tri cetvrtine svih clanica MMF. preživjele, u krajnjoj liniji, jednuozbiljnu krizu bankarskog sustava koja se sastojala, prije svega, od padatecaja dolara i ?bijega od dolara?.U dokumentu je naveden popis od 36 država u kojima se, premamišljenju autora, bankarski sustav nalazio u teškoj krizi: Argentina (trikrize), Benin, Bugarska, Kamerun (dvije krize), CentralnoafrickaRepublika, Cad, Cile, Kongo, Ekvatorijalna Gvineja, Estonija, Finska,Gvineja, Jordan, Kuvajt, Letonija, Libanon, Liberija, Litva, Makedonija,Malezija, Meksiko (dvije krize), Nigerija. Norveška, Panama, Filipini, Sao-Tome i Principe, Senegal, Somalija, Južna Afrika, španjolska, švedska,Tanzanija, Tajland, Turska (dvije krize), Urugvaj, Venezuela.50 ........ (PROCEEDINGS), 14. 4. 1993.51 Isto.U izviješcu se spominju i SAD koje su se 1980. godine suocile sozbiljnim teškocama u bankarskom sustavu i stoga morale zatvoriti 2537bankarsko-financijskih ustanova.Nakon poznate meksicke krize iz prosinca 1994. godine postavilose i ozbiljno pitanje . stabilnosti i otvorenosti nacionalnih bankarskihsustava. MMF je specijalno razradio takozvani sustav ranog predvidanjamogucih velikih kriza. Za ?spašavanje dolara? MMF je formirao posebnifond od 50 milijardi dolara za zemlje gdje se pojavi prijetnja ?bijegstva?od ove valute.50Ka ocuvanju vrijednosti dolara, tj. sustava svjetskog parazitizmajudejsko-masonske civilizacije, stoje židovski bankari. Kao što sam vecrekao, temelje sustava je položio židovski bankar Rotšild. Ovaj financijskimešetar je ovako objasnio suštinu svoje prijevare: ?Novac je za meneregulator materijalnih resursa. Kontrolirajuci tokove i medusobne odnosevrijednosti valuta siromašnih zemalja, moguce je osigurati prebacivanjeresursa jedne zemlje u korist drage, pritom ne ulažuci nikakav posebannapor. Zbog toga je potrebno stajati na raskrižju gdje se slijevaju potocizlata i ciniti da njegov veci dio potece na tvoju stranu?.Od druge polovine XIX. stoljeca Rotšildi su neslužbeno pocelikontrolirati cijene zlata, a od 1919. godine ova kontrola je zadobilaslužbeni status. Sve do danas, dva puta dnevno, predstavnici petvodecih židovskih kompanija za trgovinu dragocjenim kovinama okupljajuse u zdanju banke Rotšildovih u Londonu, kako bi odredili cijenu zlata.Oni se rasporeduju po kutovima jedne prostorije i, pod kontrolompredsjedavajuceg trgovacke kuce Rotšild, odreduju srednju vrijednostizmedu prodajne i kupovne cijene - to je takozvani ?londonski fiksnitecaj?. Na svakom stolu stoji minijaturna britanska zastava ?UnionJack?. Konacna cijena zlata odreduje se tek onda kada se svih petzastavica nadu u horizontalnom položaju, na taj nacin sudionici skupatradicionalno izražavaju svoju suglasnost. Najvece svjetske banke itvrtke za proizvodnju zlata vec mnogo godina primjenjuju londonski fiksnitecaj kao polaznu tocku za odredivanje vlastite cijene zlata.51Kontrola židovskog kapitala nad svjetskim financijskim sustavompocela se realizirati stvaranjem burze Rotšildovih; pocetkom XX. stoljecabila je ojacana stvaranjem Sustava federalnih rezervi koji omogucuježidovskim bankarima da, usporedo s lopovlukom sa zlatom, pocnu ilopovluk s internacionalizacijom dolara i umjetnim podizanjem njegovevrijednosti. Kao što je poznato, prvi takav pokušaj židovskih bankarazavršio se užasnim krahom - Velikom svjetskom krizom koja jeupropastila milijune ljudi i uništila cijele grane gospodarstva. Industrijska52 Cit. po: ......... .. M., ....... ......... ......, BuenosAires, 1957, str. 40.proizvodnja u SAD-u i drugim zapadnim zemljama smanjila se dva do triputa, osudujuci tako na bijedu i glad milijune ljudi.Medutim, nitko od organizatora ove afere nije propao. Rotšildi,Varburzi, Kun, Leb i drugi židovski bankari samo su povecali svoj imetaki u bescjenje dobili mnoga poduzeca koja su bankrotirala. Kao što jepriznao jedan od židovskih bankara, nevolja, bijeda - to je životnasredina za stvaranje židovskog materijalnog stanja: ?Naše zlatno tele sene hrani stvaranjem bogatstva niti njegovim korištenjem, vec, prijesvega, njegovom mobilizacijom koja je duša špekulacije. što višebogatstvo prelazi iz ruke u ruku, tim više od njega ostaje kod nas. Mismo posrednici koji primaju narudžbe za sve novcane operacije ili, akohocete, mi smo carinici koji kontroliraju svaki djelic zemaljske kugle iuzimaju carinu od svakog premještanja anonimnog kapitala koji se seli,bilo da je rijec . prijenosu novca iz jedne zemlje u drugu, ili .promjenjivosti tecaja. Spokojnom, dosadnom, jednoobraznom napjevuprocvata mi pretpostavljamo strasne i uzbudene glasove rasta i opadanjatecaja. Da bi se probudili ovi glasovi, ništa ne može da se usporedi srevolucijom ili ratom, što je jedno te isto. Drugo, revolucija slabi narode icini da se manje suprotstavljaju stranim poduzecima?.52Posljednji cin, koji je konacno predao medunarodni financijskisustav u ruke židovski bankara, jest stvaranje Medunarodnogmonetarnog fonda i Svjetske banke. židovski bankari su na taj nacinosigurali primat kao glavni regulatori svjetskih cijena, a takoder su postalinajmocniji zelenaši (?trgovci novca?) na razini cijelih država.Koristeci se ovim prednostima, SAD i druge zapadne zemljestvorile su specijalni instrument za preraspodjelu resursa drugih država usvoju korist namjerno znatno smanjujuci cijene sirovina i goriva kojedolaze iz treceg svijeta.Eksperti OUN-a su više puta upozoravali da su realni troškovizemalja u razvoju za dobivanje sirovina i goriva, ukljucujuci i prateceekološke aspekte, znatno viši od svjetskih cijena koje su za njihodredene.Snižavanje cijena ostvaruje se na racun mizernog placanja radnikakoji ostvaruju dohodak (placaju se cesto i po nekoliko puta manje), kao ina racun ignoriranja gubitka koji se nanosi prirodi zemlje izvoznicesirovina. Prema podacima medunarodnih organizacija, poduzecazemalja u razvoju koja izvoze svoje proizvode izvoze u zapadne zemlje,morala bi potrošiti samo na mjere za zaštitu životne okoline desetinemilijuna dolara više ukoliko bi se morala pridržavati ekoloških normipropisanih u SAD-u.Još jedan od instrumenata za obaranje cijena su unutrašnjesubvencije poljoprivredi SAD-a, posebno za proizvodnju, koja je skupakako sa ekološke tako i s ekonomske tocke gledišta. Danas SADostvaruje veliki višak proizvedenih žitarica što ima depresivan utjecaj nasvjetsko tržište prehrambenih proizvoda uopce.Snižavanje cijena sirovina i goriva ostvaruje se proporcionalnojacanju ekonomskog položaja zapadnog svijeta prema mjeri rastaekonomskog razvoja. Snižavanje cijena ne samo da ne ostaje na jednomnivou, vec se stalno povecava. Cijene sirovina, s iznimkom nafte,smanjile su se pocetkom devedesetih godina u apsolutnom iznosu.Sredinom devedesetih godina indeks cijena sirovina UNKTAD-a je bio za30 posto niži od srednjeg nivoa 1980. godine. Ova tendencija sezadržala do danas, što je pojacalo siromaštvo i bijedu zemalja u razvojucijih više od milijardu gradana danas gladuje. Na taj nacin, kao što jeprimijeceno u izvještaju Medunarodne komisije za životnu sredinu irazvoj, ?siromašne zemlje u razvoju prinudene su subvencioniratibogatije uvoznike njihovih proizvoda?, a prije svega SAD.Fenomen snižavanja cijena sirovina i goriva iz zemalja u razvojuima mnogo zajednickog s fenomenom sniženog kursa rublja u odnosuprema dolaru, što je rezultat vješte manipulacije zakulisnih špekulanatakoji brane interese parazitskih mondijalistickih struktura Zapada.Nepodnošljiv paradoks parazitizma SAD-a i cijelog zapadnogsvijeta sastoji se i u tome što, ne placajuci im dovoljno za sirovine igorivo, oni zemlje u razvoju dodatno opterecuju i ropskim dugovima kojisu devedesetih godina iznosili 1,3 trilijuna dolara. U mnogim zemljamagodišnje placanje kamata i samog duga prelazi opcu svotu nove pomoci inovih zajmova dobivenih za to vrijeme. Otplate dugova cine gotovo 25posto izvoza ovih zemalja.Sjedinjene Americke Države i druge zapadne zemlje kroz svojefinancijsko-kreditne organizacije ostvaruju totalnu kontrolu nad cijenama,zakulisno stimuliraju konkurenciju i razdor medu zemljama-dužnicimaprimoravajuci ih da snižavaju nadnice za rad kako bi smanjile troškoveproizvodnje. Prema podatcima koje navodi dobitnik Nobelove nagrade zamir B. Lajn, uvodenje nove ekonomske strukture, koja se odnosi na višeod 70 zemalja, snizilo je realno place u usporedbi s prijašnjima za 30-90posto. Pljacka zemalja u razvoju od strane SAD i njenih zapadnihsuboraca zbog toga vodi tome da u zemljama u razvoju samo od gladi ibolesti umiru desetine milijuna ljudi. Prema službenom izvješcu UNICEF-a, svake godine, kao posljedica dužnicke krize, umire pola milijuna djece.Jedno od glavnih sredstava za prelijevanje resursa iz drugihzemalja u Ameriku jesu transnacionalne korporacije koje su pofinancijskoj moci i razmjerima djelatnosti prave imperije. Transnacionalnekorporacije su gotovo identicne pojmu najkrupnijih korporacija SAD-a53 Investir, 5. 1. 1994.koje imaju filijale u desetinama zemalja svijeta. Njihov ekonomskipotencijal je ogroman. One ostvaruju više od polovine nacionalnogproizvoda zemlje, a njihovi vlastiti financijski resursi su tri do pet putaveci nego kod centralnih banaka i medunarodnih financijskih organizacijazapadnog svijeta.Prelijevanje resursa drugih zemalja u korist Ameriketransnacionalne korporacije ostvaruju kako putem kontrole nad životnovažnim resursima zemalja u kojima razmještaju svoje filijale, tako i putemprelijevanja kapitala i roba u Ameriku prema takozvanim transfernimcijenama, a zapravo jednostavnom prijevarom.Razina transfernih cijena po kojima se vrše obracuni izmedurukovodstva korporacija koje se nalaze u SAD-u, i njihovih filijala udrugim zemljama, odreduju se potpuno proizvoljno, a zavisi samo odinteresa Amerike. Pomocu podizanja transfernih cijena odvija seskriveno prelijevanje profita u americke banke iz filijala kompanija udrugim zemljama u kojima sudjeluje lokalni nacionalni kapital zemlje.Ova veoma raširena makinacija dopušta da se znatno smanji dio profitakoji se dijeli po dividendama i koji po pravdi pripada zemlji u kojojtransnacionalna korporacija obavlja svoju djelatnost. Svjesno podignutecijene koje placa filijala za dostavljene robe i usluge drugim ograncimatransnacionalne korporacije, omogucuje da se zaobidu valutnaogranicenja, prepreke za repatrijaciju profita, koje se primjenjuju uzemljama u cilju reguliranja platežnih bilanca. Primjenjujuci transferne(špekulantske) cijene, tj. prilikom obracuna sa svojim filijalama, podižucicijenu roba i usluga, americke transnacionalne korporacije ostvarujudopunski profit mjeren stotinama milijardi dolara.Još jedan izvor preraspodjele dohotka u korist SAD-a jestsmanjenje troškova na štetu radne snage u drugim zemljama. Cijeneradne snage u zemljama kao što su Meksiko, Brazil, Tajvan i JužnaKoreja su 9-10 puta niže nego u SAD-u, što omogucava SAD da preliju usvoju korist znatan dio proizvoda koji pripada radnicima drugih zemalja.Golemi izvor ekonomskog izrabljivanja parazitiranja SAD-a i drugihzapadnih zemalja jeste narkobiznis. Svake godine se u zemljama kojepripadaju židovsko-masonskoj civilizaciji ?pere? 300 milijardi dolaradobivenih od prodaje droge, a 90 posto od ovog novca se investira uindustriju ovih zemalja.53 Obicne banke nisu u stanju manipulirati takogolemim svotama i, u pravilu, to realiziraju krupni židovski bankari,najbliži suradnici MMF-a i Svjetske banke. Neefikasnost borbe protivdroge u zapadnim zemljama objašnjava se osobnom zainteresiranošcuove elite za tu trgovinu. Kao što je primijetio direktor Medunarodnoggeopolitickog centra za narkotike, Alen Labrus: ?Svaki put kada borba s54 Isto; djelovanje zapadnih vlada i židovskih bankara u trgovini narkoticimapodrobno je opisano u knjizi: Dope, inc. Britain Opium war against the U.S.,N.Y., 1978.55 Isto.drogom dolazi u konflikt s ekonomskim i geostrateškim interesimazapadnih zemalja, bespoštedni rat koji su objavile njihove vladetrgovcima 'bijelom smrcu', pada u drugi plan?.54židovski bankari financiraju operacije narkobiznisa u LatinskojAmerici i Aziji, a prije svega u Kolumbiji i Burmi.U vrijeme gradanskog rata u Nikaragvi americka vlada jeorganizirala u toj zemlji proizvodnju i prodaju narkotika. CIA i poznati?prijatelj Amerike? pukovnik North ne samo da su u cilju pružanja pomocinikaragvanskim kontrašima pokrivali trgovinu drogom, vec su i samiorganizirali njihove pošiljke iz Kolumbije u SAD.Za vrijeme rata u Afganistanu CIA je iskoristila pakistanskespecijalne službe za slanje oružja afganistanskim pobunjenicima. Uobrnutom smjeru suradnici CIA-e su vec odvozili opijum koji su pretvaraliu heroin u 200 tajnih laboratorija u Pakistanu. Na taj nacin, uz pomocamericke vlade proizvodnja opijuma u Afganistanu je porasla izmedu1980.-1994. godine s 200 na 3000 tona, tj. 15 puta.

Edited January 7, 2009 by Marvin (Paranoid Android)
za pejstovanje kilometarskih tekstova koristiti spoilere, please

[ArleKino]

- - -

Platonov je negator holokausta, ergo nacoš.

[Jerry]

Da li je neko pročitao nešto o pokretu Hamas?Ima podosta toga na wikipediji!

Hamas was created in 1987 by Sheikh Ahmed Yassin, Abdel Aziz al-Rantissi and Mohammad Taha of the Palestinian wing of the Muslim Brotherhood at the beginning of the First Intifada. Notorious for its numerous suicide bombings and other attacks^[2] on Israeli civilians and security forces, Hamas also runs extensive social programs^[3] and has gained popularity in Palestinian society by establishing hospitals, education systems, libraries and other services^[4] throughout the West Bank and Gaza Strip.^[3] Hamas' charter calls for the destruction of the State of Israel and its replacement with a Palestinian Islamic state in the area that is now Israel, the West Bank, and the Gaza Strip.^[5] Hamas describes its conflict with Israel as political and not religious^[6] or antisemitic.^[7] However, its founding charter, writings, and many of its public statements^[8] reflect the influence of antisemitic conspiracy theories.^[9]

Edited January 7, 2009 by Jerry

[Gandalf]

IDF je granatirao Gazu isto koliko i Hamas Izrael? A jel mozes da das dokaze za to? Uopste daj mi nadji sve napade Hamasa na Izarel i IDF na Gazu od 4.11 do pocetka akcije IDF? Ako ti nije tesko.

ne zahebavaj. nakon sloma primirja, svakodnevno su IDF i Hamas uzvracali. nemam nameru da brojim. ako tebe ne mrzi da to cinis, samo napred.ostaje cinjenica da su Izraelci lako mogli zaustaviti raketiranje novim primirjem. Hamas je svoje ispostovao do kraja, ispostovali bi ponovo.

[žutokljunac]

Platonov je negator holokausta, ergo nacoš.

Znam, zato nisam postavio link za download knjige, već samo kraći isečak koji sasvim jasno i tačno objašnjava ekonomsku moć današnje Amerike. Ništa nije pogrešio. Dovoljno je bilo da ste trejdovali na berzi u poslednjih godinu dana, pa da vam sve bude jasno. Kako se mešetari, kako se plačka, ucenjuje, kako se enormno bogati na račun drugih. A iza svega toga, zna se ko stoji. I onda u priču ubaciš neku Palestinu, i sve jasno kao dan.

[radisa]

To je To. Srž problema. Uz naravno američke cioniste koji danas kotrolišu gotovo sve. Kompletno bankarstvo USA, kao i međubankarsko tržište, najjače svetske medije, multikorporacije, vodeće grane industrije, sve. To je žalosna istina koja će se celom čovečanstvo obiti o? glavu, tj. pošto je u toku najveća pljačka u posledjih sto godina ( izuzimajući Veliki Prasak 1929. godine ), celo čovečanstvo plaća toj judeo masoneriji.

I šta sad ? Treba sve Jevreje pobiti, jer si ti u nacoškim pričama pronašao svoju istinu ? Odgurati jevrejsku državu u more, a ostale u logore ?Meni, ova priča kako zli Jevreji vladaju svetom i kako je to najveće zlo je u najmanju ruku Eto, nek je i tako, pa šta ? Oni su bili sposobni, "tvoji" nisu...

[radisa]

Znam, zato nisam postavio link za download knjige, već samo kraći isečak koji sasvim jasno i tačno objašnjava ekonomsku moć današnje Amerike. Ništa nije pogrešio. Dovoljno je bilo da ste trejdovali na berzi u poslednjih godinu dana, pa da vam sve bude jasno. Kako se mešetari, kako se plačka, ucenjuje, kako se enormno bogati na račun drugih. A iza svega toga, zna se ko stoji. I onda u priču ubaciš neku Palestinu, i sve jasno kao dan.

Za boldovano, :kdp:

[Gandalf]

...

moderacija, cemu editovanje? za ovakav trud, decko bi morao na zasluzeni odmor.

[Jerry]

Znam, zato nisam postavio link za download knjige, već samo kraći isečak koji sasvim jasno i tačno objašnjava ekonomsku moć današnje Amerike. Ništa nije pogrešio. Dovoljno je bilo da ste trejdovali na berzi u poslednjih godinu dana, pa da vam sve bude jasno. Kako se mešetari, kako se plačka, ucenjuje, kako se enormno bogati na račun drugih. A iza svega toga, zna se ko stoji. I onda u priču ubaciš neku Palestinu, i sve jasno kao dan.

Tvoje objašnjenje je na nivou Jaše Tomića i njegove knjige iz 19.veka o jevrejskom pitanju gde piše da su jevreji krivi za ekonomsku krizu i da su veoma podli i zli.

[borris_]

Podsjeca me na pricu da su Palestinci podli i zli jer su glasali za Hamas.

[žutokljunac]

Nemoj da govoriš da čitam pogrešne knjige. Kaži konkretno šta u postavljenom odlomku nije tačno.