Istorija: 2 svetski rat u Jugoslaviji

[Filipenko]

Svi smo ga mi voljeli – osim onih na robijiDwight Eisenhower, americki predsjednik i general: „Maršal Tito je najveći heroj Drugog svjetskog rata.”Winston Churchill, u kolovozu 1944: „Razlog zašto smo prestali pomagati Dražu Mihailovića i njegove četnike je jednostavan. On se nije borio protiv Hitlera. Odlučno smo na strani Tita, zbog njegove velike i hrabre borbe protiv njemačke armije… Partizani su sada gospodari situacije i predstavljaju smrtnu opasnost za Nijemce …”Franklin D. Roosevelt, predsjednik SAD, 1944: „Titova odluka da se bori protiv nacista prekretnica je u povijesti Drugog svjetskog rata…”Rudolf Luetters, zapovjednik njemackih trupa na Sutjesci, 1943: „Tok borbe je pokazao da su partizanske snage pod Titovom komandom odlično organizirane, vješto vođene i da raspolažu borbenim moralom koji izaziva čuđenje… Njemački vojnik nije dorastao fanatično borbenim partizanima…”William Bill Deakin, šef britanske vojne misije u NOR-u: „Tito je jedini vrhovni komandant ranjen u toku Drugog svjetskog rata. Imao sam vojničku čast i dužnost da budem u toku rata kraj Tita… Uprkos zbivanjima u koja smo upadali, on je uvijek bio miran i staložen. Njegov čelični pogled uvjeravao je sve jedino u pobjedu i samo u pobjedu…”Dean John, načelnik britanskog generalštaba, 1944: „Od jeseni 1942, Montgomeri u Africi, Žukov u Rusiji i Tito u planinama Balkana, označili su početak sloma moći sila osovine i početak nezadrživog juriša na njemačku tvrđavu.”Heinrich Himmler, jedan od najblizih Hitlerovih suradnika, 1944: „Volio bih da vam navedem još jedan primjer upornosti – upornost maršala Tita. Moram reći da je on stari komunista, taj Herr Josip Broz, da je veoma čvrst čovjek. Nažalost on je naš protivnik. Taj zaista zaslužuje titulu maršala… On je naš neprijatelj, ali ja bih volio da imamo tuce Tita u Njemačkoj, ljudi koji bi bili vođe i koji bi imali takvu odlučnost i tako čvrste živce da se nikada ne predaju, iako su potpuno opkoljeni. Taj čovjek ne raspolaže ničim, apsolutno ničim. Uvijek je bio opkoljen, ali taj čovjek je uvijek našao način da se probije. Nikad nije kapitulirao. Mi znamo najbolje kakve nam nevolje zadaje na jugoslavenskom prostoru, zbog toga što se tako uporno bori…”George Patton, američki general: „Maršal Tito i njegovi partizani imali su i političke i vojničke hrabrosti da se usred okupirane Evrope, i kada naše stvari nisu išle dobro, late oružja i nanesu Hitleru neočekivan i težak moralni udarac. I ne samo moralni, nego i ozbiljan vojnički udarac, vezujući veliki broj njemačkih divizija za jugoslavenski front, koje su mu mnogo puta nedostajale na drugim ratištima, i na istoku i na zapadu Evrope…”Charles deGaulle, francuski predsjednik: „Tito je borac koji je uprkos najtežim okolnostima iznio pobjedu. Tito je legendarni junak…”Jean Cassou, francuski književnik, 1949: „Tito je jedan trenutak savjesti covječanstva. Tako se osjeća svatko tko se jednom s njim sreo… Tito je povijesna ličnost u najplemenitijem i najvišem smislu te riječi, čovjek koji stvara povijest.”Habib Burgiba, predsjednik Tunisa, 1961: „…Tito je borac koji je čitav svoj život posvetio trijumfu slobode i dostojanstva.”Georgios Papandreu, grčki političar, 1964: „Nedavno sam u grčkoj skupštini nazvao maršala Tita apostolom mira. Mogu zaista reći da sam uzbuđen i dirnut njegovom misijom u čovječanstvu – misijom slobode i mira. Sasvim je prirodno da, kada se jedna takva ličnost bori za mir u svijetu, bori se i za mir na Balkanu.”Aldo Moro, predsjednik talijanske vlade, 1965: „Predsjednik Tito je čovjek koji se u teškim i kritičnim događajima uzdigao do simbola smjelosti i odlučnosti u borbi za nezavisnost svoje zemlje, čovjek koji svojim međunarodnim angažmanom dokazuje da zna uskladiti snagu stavova, s mudrim smislom za stvarnost i koji se u svom državničkom radu neumorno zalagao i zalaže da osigura Jugoslaviji bolju i sretniju budućnost.”Jaser Arafat, vodja Palestinskog oslobodilačkog pokreta, 1977: „…Borca, predsjednika Tita karakterizira mudrost, oštroumnost i prijateljski odnos prema ljudima. Predsjednik Tito je u svim srcima onih koji se bore za pravdu i slobodu, zbog svojih herojskih dostignuća…”Neal Armstrong, americki astronaut: „Predsjednik Tito je čovjek koji je razaranje i rat pretvorio u stvaranje i mir.”Anvar el Sadat, egipatski predsjednik: „Tito je svijetla stranica u povijesti čovječanstva i izuzetan putokaz koji osvjetljava horizonte budućim generacijama.”Richard Burton, americki filmski glumac, 1971: „Veliki sam obožvatelj maršala Tita još od 1945. godine, kada je Tito za nas postao nešto stvarnije od mita…Znali smo da u Jugoslaviji postoji nešto misteriozno što se zove Tito i što je među Nijemcima stvaralo pakao… Tito je posve drugačiji nego što sam ga zamišljao. Mislio sam da taj veliki državnik mora biti čovjek žestoke priprode, a Tito je miran, skladan, dobro raspoložen i veoma duhovit čovjek.”Sergej Bondarčuk, ruski režiser i glumac, 1972: „…Tito je ne samo veliki ratnik i revolucionar – mislilac. On je, rekao bih, velika stijena naše epohe.”Willy Brandt, kancelar Njemačke, 1973: „Za jugoslavenski narod je dar sudbine što je u godinama najvećih opasnosti imao takvog vođu. Ja predsjednika Tita vidim kao jednu od najmarkantnijih ličnosti našeg vremena. Posebno cijenim Titovu smjelost i državnicku mudrost.”Arthur Miller, americki književnik, 1973: „…Kada smo čuli za silni otpor koji su Titovi partizani pružali njemačkim hordama i fasšzmu, mi smo prvi put u toku Drugog svjetskog rata shvatili da Hitlerova Njemačka nije nepobjediva.”Aleksej Kosigin, predsjednik vlade SSSR, 1975: „ Naš narod će uvijek pamtiti da je Narodno oslobodilačka vojska Jugoslavije pod Titovim zapovjedništvom dala neizbrisiv doprinos uništenju fašizma, da su jugoslovenski partizani od prvog do posljednjeg dana rata bili naši saveznici i suborci…”Miroslav Krleza, književnik: „ U ratu protiv Hitlera, goloruk, pa uspjeti! Staljinu reći: NE! Održati se! Još tisuće kasnijih uspjeha i pobjeda njegovih… Bio je sretan čovjek. Ni jednog trenutka nije sumnjao u svoje ideale, a ostvario ih više od svega, o čemu su pokoljenja naših pjesnika, političara, vladara i vojskovođa maštala vjekovima.”Branko Čopić, pisac i pjesnik: „Tito je neustrašivi div koji je došao iz narodne bajke, izvršio besmrtno djelo oslobođenja i ponovo se vratio u bajku.”Ivan Meštrovic, kipar: „Tito je, bez svake sumnje, najveći čovjek koga su u čitavoj svojoj povijesti imali jugoslavenski narodi.”Richard Nixon, predsjednik SAD: „…Tito je lider koji ima svoje principe, smisao za humor, sjajno pamćenje, i on se nas Amerikanaca ne boji!!!!”Jimmy Carter, predsjednik SAD: „…U miru i ratu Tito je dio povijesti svijeta, u vrijeme sadašnje generacije i u vrijeme ranijih generacija. On je čovjek nepresušne snage, nepresušne mladosti, nepresušne borbenosti i nepresušne hrabrosti.”Helmut Schmidt, njemački kancelar: „Malo je onih koji se cijeli svoj život uspijevaju, tako beskompromisno i bespoštedno prema samome sebi, staviti u službu vlastitog naroda i svjetske zajednice.”Kenneth Kaunda, afrički državnik: „Predsjednik Tito je umro, ali je ostalo i ostat će njegovo djelo. Njegova poruka je da treba živjeti u miru, ljubavi, jednakosti i bratstvu među narodima. Zato je on veliki čovjek koji će zauvijek živjeti.”Robert Mugabe, afrički državnik: „U ime svih naroda svijeta postavio je principe koji su trajna inspiracija čovječanstvu.”Bulent Ecevit, turski državnik, bivci predsednik vlade Turske: Tito će biti pamćen vječno i sa divljenjem zbog njegovih velikih doprinosa međunarodnom razumijevanju i svjetskom miru.”Felippe Gonzales, španjolski državnik: „Tito je bio čovjek uvijek okrenut miru i slobodi svijeta.”Sandro Pertini, talijanski predsjednik: „Smrću predsjednika Tita čovječanstvo gubi borca koji se uporno borio za načela slobode i pravde. On je posljednji među velikanima Drugog svetskog rata, koji odlazi nakon što je postao prvi u borbi za stvaranje i obranu nezavisnosti svoje zemlje. Pobijedio je u svim bitkama u kojima je sudjelovao. Izgubio je samo posljednju – onu protiv smrti.”

[dunja]

Naletela sam na jednu zbirku fotografija na Fejsbuku, pod nazivom Treci rajh u Beogradu, vrlo je zanimljiva.Obratiti paznju na komentare.

[Filipenko]

Saradnik čivutske internacionale... Moram negde naći celo suđenje...ovaj je izgleda pričao sve i svašta, simpatisao sve i svakoga, i izvlačio se od svega i svačega u najboljem Praslinovskom maniru ("ma to ste vi mene pogrešno razumeli, eliminisati znači politički ih staviti na marginu a ne ništa drugo, sačuvaj Bože, ja sam domaćin...")http://www.youtube.com/watch?v=EaqzLO2Cz6Qhttp://www.youtube.com/watch?v=19LDQ0z8bII&feature=related

[Hamlet Strašni]

Naletela sam na jednu zbirku fotografija na Fejsbuku, pod nazivom Treci rajh u Beogradu, vrlo je zanimljiva.Obratiti paznju na komentare.

Imace, album se nalazi na profilu jednog poznatog, bivseg, forumasa.

[Filipenko]

Imace, album se nalazi na profilu jednog poznatog, bivseg, forumasa.

Real life podaci, real life podaci :oUžasnut sam... Zezanje na stranu, vrlo interesantno albumče. Uveren sam da još dosta toga može da se nađe, ali eto...Ne znam ko je, ali ako mu treba, imam ja neku količinu fotografija, naročito ubistava (vešanja, streljanja), fotografije borbi za oslobođenje, juriša i smotri jedinica 1. proleterskog korpusa, sahrane sovjetskih vojnika ispod konja, mada opet, ne znam koliko uopšte želi da kači takve slike.

[Далибор]

http://www.youtube.com/watch?v=TTrwUdFuHrU&feature=related

[Filipenko]

Ih, još na prvim stranama smo apsolvirali govor Tita ustaše koji nije napadao trupe svog ortaka Pavelića već se fokusirao na jugoslovensku kraljevsku vojsku u otadžbini i domaćine dok su ustaše ubijale ljude po Hrvatskoj i Bosni, gde komunista nigde nije bilo kad je trebalo...

[Gandalf]

Adil-beg Zulfikarpašić u emigrantskom listu Bosanski pogledi, negde početkom 60-tih.

Gospodin dr. Branko Pecelj u nedavno objavljenom članku »Draža Mihajlović i Hrvati je pokušao (vidi rubriku Kritike i prikazi u ovom boju lista) dati ocjenu i stepen odgovornosti ustaških i četničkih nedjela i iznio gledište Hrvata prema Draži Mihajloviću i četničkom pokretu uopće.Povodom toga htio bih iznijeti i nase mišljenje o tome problemu. Događaji o kojima g. Pecelj pise jos su i suvise blizu da bi se o njima sa potrebnom distancom i objektivnoscu govoriti. Mi smo i suvise tangirani da bi hladno o tome raspravljali. Ja to za sebe priznajem. Moga jedinog brata ubili su četnici. Preko 40 osoba moje bliže obitelji, mada nitko od njih nije bio ni u ustašama niti u kakvoj funkciji u NDH također su oni poubijali. Pa onda dvije trećine mojih mjestana muslimana (Foča). Zapalili moju kucu, mejtef i skolu u kojima sam ucio prva slova. Zapalili i razrusili moje rodno mjesto, u crno zavili moj narod i cijelu Bosnu. Ali problem nase generacije i naseg naroda nije da ispitujuci ove događaje i sami padnemo u psihozu zločina i osvete i da se otrujemo i postanemo nesposobni da posteno uvidimo sve događaje i sto je najvaznije iz njih naucimo i ucinimo sve da se oni nikad vise ne ponove. Da trazimo puteve izmirenja i zajednickog zivota, jer bez toga nam nema mira ni opstanka u nasoj dragoj ali nesretnoj domovini.Kad ocjenjujemo pojavu četništva u Bosni i Hercegovini u toku Drugog Svjetskog rata, moramo tacno i istinito iznijeti i njegove uzroke.Nisu se Srbi Bosne i Hercegovine digli da pobiju i uniste muslimane niti Hrvate katolike, nego su pobjegli u šume da spase gole zivote. Da je njihova jedina zelja nase fizicko unistenje onda bi to oni ucinili 1918 g. kad su to mogli, jer su bili pobjednici i kad je cijela pobjednicka Europa bila u njih prosto zaljubljena i davala im najvecu podrsku. Ne bi zato cekali dok im propadne drzava i na vrat sjedne Hitler. Oni su 1941 pobjegli od strasnih progona. Neopisive su patnje i stradanja, ponizenja i mrcvarenja kojima su Srbi pravoslavci i Zidovi bili izlozeni dolaskom ustaša.Od te istravljene i obezumljene mase, koja je pobjegla ispred smrti da spasi gole zivote, šovinisti i zločinci, u vlastitim redovima, su lako napravili vojske "osvetnika«, zavodeći ih da svoje živote mogu spasiti aka unistavaju tuđe, bacajuci im parole: "Mi ili Turci« ili "Mi ili Hrvati«. Ubijanje "Turaka« postalo je glavni cilj četničkog pokreta u Bosni i Hercegovini. Neduzne mase muslimana: nejaka djeca i starci, zene, sve od reda padalo je zrtvom tih "osveta«, jer razni Jevđevići, Đujići i Dangići bacili su krilaticu uništenja "krivi za krive, a nevini za nevine«.Navodi g. dr. Pecelja su ispravni. Sto se tise dolaska Francetica na Drinu tek u travnju 1942 g. zelio bih iznijeti stvarno stanje koje je meni bolje poznato. Ustaška vlast je postavIjena do Drine odmah u aprilu 1941 g. Stvoreni su ustaški logori i logornici, oruznicke postaje itd. Ti krajevi su bili izlozeni ustaškom teroru jednako kao i ostali. Srpsko-pravoslavne crkve su bile zapecacene, svećenici i prvaci pohapseni, srpsko ime zabranjeno i pocela su klanja. Francetic i njemu slični pravili su "izlete« u Foču, Rogaticu, Vlasenicu i Višegrad i odvodili i ubijali neduzne Ijude. Lov na Srbe bio je u jeku i groznica straha uhvatila je ove krajeve. Muslimane je ova zaprepastilo, a Srbe obezglavilo i istravilo. Franceticevo dolazenje na Drinu u travnju 1942, koga su ustaške novine objavile i odakle je Pavelicu poslao telegram, je bilo ponovno "osvajanje« ovih krajeva koje su u zimu 1941/42 zaposjeli četnici i partizani. U stvari Francetic je samo uspio da se za nekoliko dana probije do Drine i opet pobjegne u Sarajevo, prepustivši te krajeve na milost i nemilost četnicima. Drzanje muslimana u to vrijeme je dobra poznato. U svojoj ogromnoj većini oni su osudili ustaška nedjela (šest javnih protesta, rezolucija itd.). Muslimanski prvaci i ilmija su utjecali na mase da ne idu u ustaše i da im uskrate pomoc, što im je uglavnom uspjelo. Ipak, bilo je pojedinih muslimana koji su otišli u ustaše. Ustaški logornik u Vlasenici bio je musliman Mutevelic (sarajevski ciganin, nije ništa u rodu sa poznatom familijom Mutevelica sarajevskih). Takav jedan bio je i Karahmet u Ustprači i Gogalija u Foči, dok su u Zagrebu u Pavelicevoj vladi sjedili Kulenovic i Suljak, a u Sarajevu sa popom Bralom i Hakija Hadzic. Oni nisu imali toliko odgovorne koliko kompromitirajuce duznosti. Ova činjenica pored proracunatog oblacenja fesova ustašama katolicima, te stara mrznja na muslimane koja je vladala u nekim šovinističkim krugovima Srba omogucila je da četničko vodstvo: štabovi, komandanti i "vojvode«, sastavljeno od šovinista zatrovanih vjerskom mrznjom, da povede srpske mase u klanje "Turaka«. Tom u Bosni i Hercegovini glavnom cilju oni su sve podredili. Nisu se ustručavali od saradnje sa Nijemcima, Nedićem, Italijanima, domobranima, pa čak u nekim krajevima is ustašama. Četnici Bosne i Hercegovine - s malim izuzecima - izvršili su ove zločine nad neduznim i golorukim, od hrvatskih vojnih vlasti nezašticenim, muslimanima. Ma kakvi uzroci i motivi prisilili Srbe u BiH da se odmetnu, ničim se ne mogu opravdati zločini koje su počinili četnici.U emigraciji se na srpskoj strani zele ovi zločini objasniti i izvinuti samoodbranom. To su besmislice i grubo falsificiranje i izvrtanje cinjenica. U mom rodnom mjestu ustaše su (doduše bez ikakva razloga) pobili i odveli u logor 12 srpskih mladica, dok su četnici samo u gradu ubili 2000 osoba, od cega polovicu staraca, zena i djece. S druge strane, ove ustaške zrtve su bile tako izabrane (sve jedinci sinovi najuglednijih familija, koje su s nama muslimanima zivile u najboljim odnosima) da je ova sve Srbe u Foči u srce pogodilo. Ustaše su stvorili atmosferu straha, pokrštavanje, odsustvo svake ma i najmanje zaštite i mogucnost da se svaki čas maze izgubiti glava, stvorili su paniku kod Srba u Foči i cijeloj BiH, iz koje se je kasnije izleglo četništvo, kroz koje su se izventilirale sve mračne sile. Ti četnici BH su se takmičili s ustašama u ubijanju neduznog svijeta. Zbog toga svega se po svojim djelima četnici ne razlikuju od ustaša. Steta je da se na srpskoj strani u emigraciji ovaj problem sa dovoljno istinoljubivosti ne ocjenjuje. Tome je uzrok fizička prisutnost četničkih ubica i kolovođa i njihovog utjecaja koji vrše na neke krugove srpske emigracije. Zadruga "Oslobođenje«, dr. Zivko Topalovic i još neki među srpskom emigracijom su po ovom problemu uzeli pošten i realan stav. To se pozitivno odražava i stvara povjerenje kod nas muslimana, a i drugih naroda koji zive pored Srba u Jugoslaviji. Mi ovdje nemamo namjeru da cijeli četnički pokret koji je djelovao u toku II Svjetskog rata izjednačimo sa ovim u BiH. Taj pokret u Sloveniji i Srbiji se razlikuje od onog u BH i po motivima borbe i po sastavu i metodama. Također distanciranje prvaka ovog pokreta u Srbiji i Sloveniji od zločina četnika u BH i Hrvatskoj, njihova osuda i kritika ne smije biti s nase strane omalovažavana. Mi moramo ovdje uvidjeti razlike i stvari znati diferencirati.Naravno od Hrvata, Makedonaca, a narotito od nas muslimana, ne mogu Srbi traziti ni očekivati da mi u tom diferenciranju idemo toliko daleko da Dražu Mihajlovića mozemo smatrati bez ikakve krivice za pocinjena djela nad muslimanima ili jos vise da njegovoj osobi i pokretu smo duzni odavati neko priznanje. Mi ne zelimo poreci da on u Srbiji i Sloveniji nije imao elemente narodnog pokreta i da u njemu nije bilo demokratskih elemenata, kao sto se ne mose poreći da su u ime tog pokreta i Dražine osobe izvršeni zločini, te da on u BH nije imao nikakvih elemenata demokratske borbe.Dr. Zivko Topalovic je u svojoj knjizi "Pokret otpora u Jugoslaviji” kao jedan od prvaka Dražinog pokreta posvjedocio da pokret u Srbiji i Sloveniji nije isto što i u Bosni, Dalmaciji i Lici, gdje su četnici bili kolaborateri Italijana i ostalih okupatora i kvislinga i da su vršili uništenje nedužnih Ijudi. Mi ovom tumačenju moramo posvetiti dovoljno paznje i ove navode objektivno provjeriti. Ubice i koljače na hrvatskoj i na srpskoj strani se mora izdvojiti od ostalog naroda i narodnih pokreta kao kukolj iz sita. Na taj nacin cemo ih izolirati i onemoguciti. U tome moraju pridonijeti u prvom redu demokratski Srbi osudivši četničke zločine i zločince kao što su demokratski Hrvati i muslimani osudili zločine ustaša.

Edited February 2, 2012 by Gandalf

[Filipenko]

http://www.youtube.com/watch?v=wmZuj1Cb2WIhttp://www.youtube.com/watch?v=ZQ2jEugFmLU&feature=relatedhttp://www.youtube.com/watch?v=s1OVGF7Llso&feature=relatedhttp://www.youtube.com/watch?v=FXEjWtXapV0&feature=related Edited February 2, 2012 by Filipenko

[Filipenko]

Evo i nešto interesantnijih stavki za vaskoliki forum naročito...stižemo do đerile i đenerala "Iskoreniti...ma nismo mislili pobiti, nego iskoreniti u političkom smislu", "Ne zaklati, zastrašiti", "Nismo sarađivali sa Nemcima, samo smo slali komuniste u logore...koje logore? Kako koje? Pa nemačke", i slične igre rečima za decu iz osnovne izrazito dominiraju...http://www.youtube.com/watch?v=oIj4pFA3DYs&feature=relatedhttp://www.youtube.com/watch?v=RfHEpIAwCDE&feature=relatedhttp://www.youtube.com/watch?v=I95VPfeRED8&feature=relatedhttp://www.youtube.com/watch?v=F5soXFzeikM&feature=relatedSve u svemu, moramo iskopati negde tonski zapis celog suđenja...izgleda da je Draža bio nešto drugačija ličnost no što ga gibaničari predstavljaju...

[Mp40]

Draza je, kao sto znamo bio:1. Brilijatnti strateg, preteca EU entuzijazma i apostol slobodnog trzista. Bistar um, ostar.2. Naivko dobrog srca kog svi zivi zajebase.U isto vreme.

[Dagmar]

Pazi stvarno, Draža je to famozno odlikovanje (Ratni krst, a ne Legija časti) dobio 2. februara 1943. dok se još verovalo da đeneralova đerila ratuje protiv Nemaca, a ne protiv Srba i ostalih koji drugačije misle Opet, dobro je videti koliko vredi taj orden koji dobijaju Ćurković, Selma Hajek i slične mutne face. Francusko ordenje...

Kako li je Nemce ubedio u to? Zar nije bila priča da su Titova i Držina glava ucenjene na istu sumu?

[Filipenko]

Kako li je Nemce ubedio u to? Zar nije bila priča da su Titova i Držina glava ucenjene na istu sumu?

Naravno da su bile u jednom trenutku, ali je rat trajao 4 godine. Dao mu je i De Gol orden, ali 1941. godine, a posle rata je pričao: "Tito je borac koji je uprkos najtežim okolnostima izneo pobedu. Tito je legendarni junak." Posebno je zanimljiva bila dirljiva rasprava pred sudom Draže i jednog njegovog oficira sa kojim je bio suočen - oficir optužuje Dražu da mu je naređivao da zarobljene partizane šalje Nemcima na ubijanje u logore, a Draža optužuje oficira da je u stvari prodavao zarobljene partizane Nemcima za pare, a do kraja rata ga je držao pri sebi. Edited February 3, 2012 by Filipenko

[ArleKino]

Naravno da su bile u jednom trenutku, ali je rat trajao 4 godine. Dao mu je i De Gol orden, ali 1941. godine, a posle rata je pričao: "Tito je borac koji je uprkos najtežim okolnostima izneo pobedu. Tito je legendarni junak." Posebno je zanimljiva bila dirljiva rasprava pred sudom Draže i jednog njegovog oficira sa kojim je bio suočen - oficir optužuje Dražu da mu je naređivao da zarobljene partizane šalje Nemcima na ubijanje u logore, a Draža optužuje oficira da je u stvari prodavao zarobljene partizane Nemcima za pare, a do kraja rata ga je držao pri sebi.

Ne bijaše li i Dražina odbrana po pitanju zločina nad muslimanima i planiranju istih bazirana na ovom momentu? Pita ga tužilac o njegovim zabilješkama na tu temu, a on kaže: "Koje godine?"

[Filipenko]

Otkud znam. Kao što rekoh gore, volio bih saznati đe ima počuti i skinuti kompletan tonski zapis suđenja, jer mi je ovo malo tonskih zapisa što sam čuo otvorilo obadva oka i sad pomno motrim. "Šteta" što me Praslin drži na ignore, "volio bih" čuti ga što ima reći na Dražinu izjavu o bonitetima ruske revolucije i priznanje da su zarobljeni partizani ili ubijani ili slati Nemcima...