Krošek Posted March 18, 2018 Posted March 18, 2018 (edited) dobro, maštovito, samo što to nije ono što se naziva i smatra bankarskim proizvodom, nego je proizvod ona pogodnost i lakoća i ceo aranžman koji imaš koji se tiče tvog krajnjeg korišćenja novca, odnosno upravo usluga koju ti pružaju je šatro proizvod e: u engleskom jednostavno product nekad znaci usluga banking product insurance product transportation product travel product otprilike ono sto bi smo mi zvali "ugovor", "aranzman", "paket", "polisa" i sl. oni grupno nekad nazivaju product, uglavnom u kontekstu poslovanja gde se takve tipske usluge mogu kvantifikovati Edited March 18, 2018 by Krošek
Tribun_Populi Posted March 18, 2018 Posted March 18, 2018 Kada staviš novac na štednju, banka ti da kamatu i taj novac konzumiraš (pipajući).Šta je tu bankarski proizvod tj. šta je banka proizvela? Novac se ne jede, ne gleda i ne sluša. „Proizvodi“ ga centralna banka u primarnoj emisiji, ne poslovne banke, one ga samo distribuiraju (već postoji). Mogu i ja da ti ponudim advokatski proizvod pa konzumiraj, a šta sam ti tačno proizveo ubij me ako bih umeo da objasnim.
čekmeže Posted March 18, 2018 Posted March 18, 2018 Ne znam čemu navodnici osim ako nećeš da kažeš da štamparija i kovnica novca nije proizvodna delatnost. Dakle, centralna banka proizvodi novac (uzme fizičku stvar, papir, doda boju ovo-ono i napravi novčanicu). Onda tu stvar pošalje u svoje prodavnice, da ne kažem poslovne banke, ljudi uđu u banku i kupe novac, onu fizičku stvar napravljenu u štampariji.
Krošek Posted March 18, 2018 Posted March 18, 2018 (edited) to sto ti oznacavas kao prozvod nije ono sto banking product znaci u engleskom, pa ni na nasem jeziku. improvizujes u sustini ideja o "money as a product" =/= "ono što banka radi za svog klijenta as a product" Edited March 18, 2018 by Krošek
Tribun_Populi Posted March 18, 2018 Posted March 18, 2018 Ne znam čemu navodnici osim ako nećeš da kažeš da štamparija i kovnica novca nije proizvodna delatnost. Dakle, centralna banka proizvodi novac (uzme fizičku stvar, papir, doda boju ovo-ono i napravi novčanicu). Onda tu stvar pošalje u svoje prodavnice, da ne kažem poslovne banke, ljudi uđu u banku i kupe novac, onu fizičku stvar napravljenu u štampariji. Gotov novac je tek jedan od tri moguća njegova pojavna oblika, po pravilu najmanje zastupljen. Druga dva bi bila ona dematerijalizovana, žiralni (na računu kod banaka) i oročeni. Sve to zajedno (tj. ti takozvani monetarni agregati) čini ukupnu masu novca u opticaju. Tome i navodnici. Poslovne banke nisu ispostave centralne banke, prvo su privatne firme a drugo država. Banke, kao što rekoh, nisu proizvele ništa - u toj konstrukciji koju pominješ prodale su nešto (novac) što je drugi proizveo (centralna banka) a što je specifična vrsta robe jer se ne utroši za zadovoljenje fizioloških ili drugih potreba (kao hleb i mleko) već ima funkciju opšteg ekvivalenta, pa kruži. Po tome, banke su preprodavci tj. trgovci, dakle opet ništa ne proizvode.
Krošek Posted March 18, 2018 Posted March 18, 2018 ima I hedging product I quantization products ima cak I conveyancing products tribune znaci ima advokatski proizvod na engleskog jer je prevod "usluge prenosa prava svojine"
Tribun_Populi Posted March 18, 2018 Posted March 18, 2018 ima I hedging product I quantization products ima cak I conveyancing products tribune znaci ima advokatski proizvod na engleskog jer je prevod "usluge prenosa prava svojine"Pa to, nekritičko prevođenje sulude engleske poslovne terminologije. Missim proizvod, svašta.
darling Posted June 29, 2018 Posted June 29, 2018 ovo je jezicki laf, al kad nemamo tu temu. na cro wiki engleski kraljevi dzordzovi su djure https://hr.wikipedia.org/wiki/Đuro_IV. to je smesno skoro ko kad tomislav nikolic kaze papa francisko.
I*m with the pilots Posted June 29, 2018 Posted June 29, 2018 1 hour ago, darling said: ovo je jezicki laf, al kad nemamo tu temu. na cro wiki engleski kraljevi dzordzovi su djure https://hr.wikipedia.org/wiki/Đuro_IV.
ajgor Posted June 29, 2018 Posted June 29, 2018 6 hours ago, darling said: ovo je jezicki laf, al kad nemamo tu temu. na cro wiki engleski kraljevi dzordzovi su djure https://hr.wikipedia.org/wiki/Đuro_IV. to je smesno skoro ko kad tomislav nikolic kaze papa francisko. Ovo je bio sasvim uobičajen način pisanja stranih vladarskih imena u prvoj polovini XX veka, možda i ranije. Ne znam na koji način je takav oblik bio ozvaničen, možda tadašnjim pravopisima. Srbi su, recimo, britansku kraljicu Elizabetu svakako nazivali Jelisavetom, moguće je da je i Džordž bio Đura.
darling Posted June 29, 2018 Posted June 29, 2018 da, al sad je 21. vek. mislim, okej je, ne znam ni sta je pravilo, znala sam da se prevode verski poglavari, okej, prevode se i svetovni. nego mi je dzordz djura bas smesno, i ne znam da l mi je smesnije djura iz fonetske transkirpcije dzordz, il iz originala georgea. sigurno je onda carlsov unuk mali djura prestolonaslednik
vememah Posted June 29, 2018 Posted June 29, 2018 (edited) 3 hours ago, ajgor said: moguće je da je i Džordž bio Đura. George nije bio Đura u srpskom, već Đorđe. Srpski književni glasnik iz 1925. Borba za oslobođenje, Vasa Pelagić iz 1882. Na ćošku Džordža Vašingtona s Takovskom u Beogradu godinama je stajala tabla Ulica Đorđa Vašingtona, verovatno predratna ili iz pedesetih. 9 hours ago, darling said: na cro wiki engleski kraljevi dzordzovi su djure Najluđe je kad ta pohrvaćena imena pišu s originalnim korenom pa tako imaš Přemysloviće (čita se Pšemislovići, u originalu Přemyslovci) i slično. Edited June 29, 2018 by vememah
levi Posted June 29, 2018 Posted June 29, 2018 (edited) tačka iza rimskog broja? jel to neka hrvatska osebujnost? Edited June 29, 2018 by levi
darling Posted June 29, 2018 Posted June 29, 2018 izgleda da da. Redni brojevi[uredi VE | uredi] Točka se stavlja i iza arapskih i iza rimskih brojeva, kad su oni u službi rednih brojeva:
ajgor Posted June 30, 2018 Posted June 30, 2018 16 hours ago, darling said: izgleda da da. Redni brojevi[uredi VE | uredi] Točka se stavlja i iza arapskih i iza rimskih brojeva, kad su oni u službi rednih brojeva: Propisano pravopisom, verovatno još u "londoncu" Babića, Finke i Moguša iz 1971.
Recommended Posts
Create an account or sign in to comment
You need to be a member in order to leave a comment
Create an account
Sign up for a new account in our community. It's easy!
Register a new accountSign in
Already have an account? Sign in here.
Sign In Now