Jump to content
IGNORED

Ratno vazduhoplovstvo Srbije


Muwan

Recommended Posts

Ovde se konstantno pominje velika količina novca koja je skucana u projekat a koja nije dala rezultata. Da bih mogao da opovrgnem tu tvrdnju, prvo moram da objasnim u šta je taj novac uložen. 2006, u sklopu namere Hrvatske da se povedu razgovori o deobi pokretne vojne imovine bivše države napravljen je rad Naučnoistraživački resursi i kapaciteti JNA (grupa autora: Simeon Kovačev, Zdenko Matijaščić, Josip Petrović) gde se vidi u šta i kako je ulagan novac. Cifre su u američkim dolarima, po kursu iz 1990. godineir4502.jpg2prfh3s.jpg11uase1.jpg10ht5qw.jpg3535lwy.jpgao71no.jpgfkd3qu.jpg2zhmc92.jpgVidi se da je više nego lavovski deo vojne naučnoistraživačke infrastrukture baziran u Beogradu. Ovde ne spadaju zgrade i osnovna infrastruktura.Ono što mene kopka je zašto je nemilice gađana sloboda čačak koja je proizvodila usisivače i municiju a nisu dirane mašine i laboratorijska oprema vredna više milijardi dolara poput aero tunela za brzine do 4 maha.

Link to comment

Hajde da vidimo kako stvari sada stoje. Završene su sve iračke laste i kreće se sa proizvodnjom za vojsku srbijelasta95.jpghttp://airserbia.com...3/Uskoro%20prvePošto se ne može iz laste preći na Gripena ili nešto slično, potreban je i mlazni trenažer. Mogu se kupiti novi ili modernizovati galebovi. Još 2005.godine je održan skup koji je imao jedan cilj, da utvrdi koliko je ovo isplativoModernization of jet trainers/light attack aircraft and improvement of their operational capabilities, autori Aleksandar Mikić i Zoran RendulićabstractThese papers deal with possibilities of modernization of existing jet trainers/light attack aircraft in LIFT standard as a cost effective solution for medium and small air forces. Modernizaciju može da uradi Moma, uz domaće i strane kooperante (treba da vidite u kom stanju su stigli crnogorski galebovi i kako su izgledali posle remonta u momi). Tek kada se to uradi, možemo da razmišljamo o nečem novom, koristeći iskustva sa NA projekta. Oni silni honeywell i DEC mainframeovi su zastareli ali ne i mašine nabavljene za NA projekat.Tunelima je rok trajanja oko 50 godina. Danas je, paradoksalno, situacija mnogo bolja, npr. jedan od važnih segmenata projektovanja koji Francuzi nisu hteli da dele je CATIA a danas je to sveprisutan softver. Superkompjuteri su mnogo jeftiniji nego pre 25 godina a mogu se dograđivati prema potrebi. Evo kako izgleda model NA u tunelu, a na donjem linku možete videti celu galerijutrisonicniaerotunelt38s.jpghttp://cad-unigraphi...90-concept.htmlImamo čak i domaće firme koje mogu da rade kao kooperanti, npr. Laurence Walter Serbia (http://www.lwserbia.rs/'>http://www.lwserbia.rs/) i Livnica preciznih odlivaka (http://www.lwserbia.rs/). Teško? Da. Naučna Fantastika? Ne.Naučna Fantastika bi bila da sam rekao da možemo da napravimo ovoxwingsrb.jpg

Link to comment

Prvo Sloboda Čačak je proizvodila granate, od 30mm pa na gore, i ne samo to. Ako si ozbiljan za pitanje, nadam se da shvataš da bi u eventualnom kopnenom ratu, vojnicima NATO-a mnogo veći problem bile granate iz Čačka nego merni instrumenti iz Žarkova. Čini mi se da previše idealizuješ potencijal te vojne industrije. Čak i da se država raspala mirnim putem, od iste ne bi ostalo ništa, posebno taj institut u Žarkovu. Barem ne u vojnom smislu. Ili eventualno u prodaji znanja. Avioni, tenkovi, BVP-ovi, sve u staro gvožđe. Pretis, Prvi Partizan i Brastvo. Ostalo bi poravnali bageri za nove auto fabrike. Da je bilo pameti i sreće.

Link to comment

Soko Mostar bi se presaltao na civilnu industriju (vec su bili poceli).Sto se tice saradnje sa Indijom, sjecam se da je nasa delegacija isla u New Dehli na celu sa generalom Tusom (tada su nsto svrljali sa dnevnicama uz blagoslov Tusa :P ).Kada je rat poceo, citava optika tenka M-84 (kompletna dokumentacija optickih nisana valjda) je "prodata" indijcima (pare su otisle u privatne dzepove naravno)

Link to comment

A

ko si ozbiljan za pitanje, nadam se da shvataš da bi u eventualnom kopnenom ratu, vojnicima NATO-a mnogo veći problem bile granate iz Čačka nego merni instrumenti iz Žarkova.
Koliko tona neiskorištene municije je godinama čučalo po livadama dok nedavno nije sklonjena? Verovatno si služio vojsku i možda nekda bio u nekom magacinu,imali smo džebane sasvim dovoljno. Mašine za izradu municije su mnogo jeftinije i lakše se daju zameniti nego supersonični tunel. Da su Žarkovo sravnili sa zemljom mogli bi da se oprostimo od bilo kakve ideje da nešto projektujemo u sedećih par decenija.
Čini mi se da previše idealizuješ potencijal te vojne industrije. Čak i da se država raspala mirnim putem, od iste ne bi ostalo ništa, posebno taj institut u Žarkovu.
Ta vazduhoplovna infrastruktura i te kako može da se upotrebi u civilne svrhe. Napomenuo sam šta od opreme brzo zastareva a šta ne. Nemoj brkati fabrike gde se nešto proizvodi i institucije gde se to što se tamo proizvodilo razvija. Ako nam je država strateški odlućila da umesto u nove naučne institucije u poslednje dve dekade ulaže u gradnju crkava i u poljoprivredu ne znači da treba da uništimo i ono što imamo.btw. još jedan potencijalni kooperant, wing d.o.o.( http://www.wing.rs/ ), koji radi delove letelica od kompozita što nam je bila jedna od glavnih boljki prilikom dizajna NA. Muzika jeste malo patetična ali animacije su dobre,Novi Avion i VNH-90http://www.youtube.com/watch?v=2Myn2tujaVo&feature=related
Link to comment

Kako mi ovde da raspravljamo ako ti nećeš osnovnu uzročno-posledičnu stvar da shvatiš. Granata->Vreme:odmah->NATO vojnikMerni instrumet->Vreme:20 godina-> ∞ ->Avion->NATO vojnikO brkanju proizvodnog i razvojnog segmenta, zar nisi ti napisao nešto o proizvodnji Nore u nekavim halama u Beogradu. Koliko ih je proizvedeno? Pazi glagol je "proizvedeno". I granate nisu municija. I jedne su od najkonkurentnijih proizvoda na tržištu. I glavna i jedina fabrika koja ih je proizvodija je bila ukopana 12km u brdu, sa presama od 12tona. 10000 zaposlenih. Nemam vremena, pa kratko. Ponoviću ponovljeno milion puta. Žarkovo je bilo srce vojne industrije SFRJ, jednog sistema. Sistema koji bi opstao u manjem obimu, tj u proizvodnji onoga što je kičma bilo koje vojske, pa je i bilo konkurentno na svetskom tržištu. Puška, municija, artiljerija, granata. PRETIS, IK, PP, Bratstvo i kooperanti. Žarkovo prodaja znanja, a i to sa verovatno 10% ondašnjih zaposlenih. Za ostalo bager i civilna industrija. A ovi kooperanti, baš ko igricu da igraš. I ovo što je sakato ostalo u Srbiji, ko izvozi? Čačak ili Žarkovo? Ustvari Žarkovo je izvezlo što je imalo, ljude.

Link to comment
Kako mi ovde da raspravljamo ako ti nećeš osnovnu uzročno-posledičnu stvar da shvatiš. Granata->Vreme:odmah->NATO vojnik Merni instrumet->Vreme:20 godina-> ∞ ->Avion->NATO vojnik
Opaska je bila da smo imali sasvim dovoljno municije da ratujemo godinama. A ono što su bombardovali se da lako obnoviti. Ono što nisu bombardovali bi se vrlo teško ili nikako obnovilo. Nisu imali razloga da bombarduju ni ovih šest fabrika niti utvu, čisto iživljavanje.
O brkanju proizvodnog i razvojnog segmenta, zar nisi ti napisao nešto o proizvodnji Nore u nekavim halama u Beogradu. Koliko ih je proizvedeno? Pazi glagol je "proizvedeno".
Mislim da je termin bio sklapana. Na slici vidiš par kabina kamiona i desetak točkova.
I granate nisu municija. I jedne su od najkonkurentnijih proizvoda na tržištu. I glavna i jedina fabrika koja ih je proizvodija je bila ukopana 12km u brdu, sa presama od 12tona. 10000 zaposlenih.
:lol:Lagali me na artiljerijskoj obuci. D-30 haubica koristi granate a granate nisu municija.Evo ti malo te nemunicije, čaura od 155mm granate, ista kao ona od 7,62mm samo malo veća i teža. Odlično služi kao modni stalak za kišobrane.76mm.jpg Lova koja se može zaraditi npr. revitalizacijom projekta poljoprivrednih aviona yu ag s/d je ohoho veća od municije. A to je posao koji se može obaviti samo u Žarkovu. Kooperante sam naveo kao primer da u ovoj državi postoji privatna vazduhoplovna industrija koja radi na sitno, za strance i koja se može uključiti u takve projekte. Sa druge strane,šta misliš, gde je projektovana VMA? Tih par instituta su zaslužni za one milijarde deviza dobijene gradnjom vojnih objekata po svetu a ne krušik i sloboda.
Link to comment

Ako nisam uspeo do sada da objasnim gresku u logici tvojih nabacanih cinjenica, do mene je. Zaludan toliko nisam. Uzivaj i baci jos koji sken od pre 30godina.

Link to comment

Na rts-u je u subotu bio prilog o VTi-ju, prikazan je onaj zid sa maketama i intervjuisan jedan od zaposlenih, zaduženih za tunele. 80% zaposlenih su istraživači koji rade na 35 projekata. Koliko god bi ti želeo da sve preoreš, ova država će i dalje imati i državnu i privatnu i civilnu i vojnu vazduhoplovnu industriju.

Link to comment
Na rts-u je u subotu bio prilog o VTi-ju, prikazan je onaj zid sa maketama i intervjuisan jedan od zaposlenih, zaduženih za tunele. 80% zaposlenih su istraživači koji rade na 35 projekata. Koliko god bi ti želeo da sve preoreš, ova država će i dalje imati i državnu i privatnu i civilnu i vojnu vazduhoplovnu industriju.
Nikad nisam napisao da treba sve preorati, ne podmeći.edit: Preskoči me sa kvotovanjem. Edited by djeneralche
Link to comment
Da nam se država nije raspala, taj projekat bi bio izguran do kraja.
Jedno veliko pitanje, a po meni odgovor na isto je negativan. JNA je u praskozorje rata u Sloveniji i Hrvatskoj predstavljana kao država u državi, skupa igračka koja troši abnormalne svote novca (što i jeste, ruku na srce). Sve i da je Jugoslavija preživela i reformisana kao funkcionalna federacija, smer kretanja Jugoslavije bi morao da bude NATO, a u tom slučaju bi svi ti planovi pali u vodu.
I tada se računalo na izvoz par stotina komada.
Pa se preračunalo, ispostavilo se. Planirano je 150 za JUGOS i mogućnost izvoza 200+ komada, pre svega pucajući na indijski LCA program.
Koliko novih jednomotornih lovaca se razvija?
1 -> SAAB JAS Gripen NG. Prethodnik mu JAS-39 je izvezen u čitava 24 komada, i to na lizing, u Češku i Mađarsku. Uz debeli offset u vidu otvaranja Elektroluxovih pogona u Mađarskoj i sl. Živo me zanima šta bi u offset mogla Juga da ponudi...A propos naše vazduhoplovne industrije, vrhunac moderne tehnologije kojom se mi možemo baviti i to da budemo presrećni, jeste da revitalizujemo Gašu i od njega napravimo moderno avionče. S malo zatezanja, šminke, novim motorom i avionikom, to bi mogao da bude proizvod za ponos i diku koji lako može pronaći kupce. A da istovremeno zbog njega nikome ne bodemo oči.50201_82519894_0341.jpg
Link to comment
Sve i da je Jugoslavija preživela i reformisana kao funkcionalna federacija, smer kretanja Jugoslavije bi morao da bude NATO, a u tom slučaju bi svi ti planovi pali u vodu.
Zašto? U to istovreme je USAF razmišljala da nabavi G-4, motor bi bio kupljen od neke NATO zemlje, avion bi bio kompatibilan sa njihovim standardima.
Planirano je 150 za JUGOS i mogućnost izvoza 200+ komada, pre svega pucajući na indijski LCA program.
Mislim da su više imali u vidu nesvrstane. Indija bi bila partner kao što je to bila Rumunija u slučaju Orla, tj. sami bi pravili model za sopstveno tržište.
1 -> SAAB JAS Gripen NG. Prethodnik mu JAS-39 je izvezen u čitava 24 komada, i to na lizing, u Češku i Mađarsku. Uz debeli offset u vidu otvaranja Elektroluxovih pogona u Mađarskoj i sl. Živo me zanima šta bi u offset mogla Juga da ponudi...
Rekoh već, avion koji bi zamenio one silne migove 21 i miraže 3 po Aziji i Africi. I danas bi takav avion imao tržište, jer jednostavno većina zemalja nema novca za avion 4++/5. generacije, niti dovoljno keša da održavaju poklonjene f-4/f-16/f-18 modele. Ni prvi ni poslednji put da se oružje prodaje putem barter aranžmana.
A propos naše vazduhoplovne industrije, vrhunac moderne tehnologije kojom se mi možemo baviti i to da budemo presrećni, jeste da revitalizujemo Gašu i od njega napravimo moderno avionče. S malo zatezanja, šminke, novim motorom i avionikom, to bi mogao da bude proizvod za ponos i diku koji lako može pronaći kupce. A da istovremeno zbog njega nikome ne bodemo oči
.Pa to već i rade, upgrade na G-4MD. Oni poljoprivredni avioni kao i helikopter nisu van tehničkih mogućnosti. Da se ponovo pokrene proizvodnja modernizovanog Galeba, biće potrebna ulaganja ekvivalentna onima u Mostaru.Pa onda možemo da razmišljamo o novom lovcu. Srećom, većini vazduhoplovstava treba dobar trenažer. Cijeniš da je činjenica da smo od naoružanja pravili sve sem lovačkih aviona (i prodavali napolju) imala nekog udela u našoj iznenadnoj autodestrukciji?
Link to comment
Zašto? U to istovreme je USAF razmišljala da nabavi G-4, motor bi bio kupljen od neke NATO zemlje, avion bi bio kompatibilan sa njihovim standardima.
Nudio je General Dynamics kooperaciju, da ga sredi tip-top i da zajedno izađu na tender (čak mislim da je bio joint tj. i USAF i USN) za nekih 600 komada. Nudili su i Turci pare za licencu. Pa nikom ništa...
Mislim da su više imali u vidu nesvrstane. Indija bi bila partner kao što je to bila Rumunija u slučaju Orla, tj. sami bi pravili model za sopstveno tržište.
Indija u ex YU vazduhoplovnu industriju vere nije imala, zbog kašnjenja u isporuci. Oni i inače sve što nabavljaju čine na taj način - sklapaju u HAL-u. Na kraju, pogledaj kako je prošao LCA - nikako. Dakle, ne bi bilo tržišta.R
ekoh već, avion koji bi zamenio one silne migove 21 i miraže 3 po Aziji i Africi. I danas bi takav avion imao tržište, jer jednostavno većina zemalja nema novca za avion 4++/5. generacije, niti dovoljno keša da održavaju poklonjene f-4/f-16/f-18 modele. Ni prvi ni poslednji put da se oružje prodaje putem barter aranžmana.
Taj avion jeste bio 4++ i ako Rafal košta 90+ miliona evra, Gripen NG 70, ni on ne bi koštao manje od 60ak uzevši u obzir da bi dobar deo opreme nabavljali od Francuza. Zato sam i poredio sa prodajom Gripena - cela 24 komada na lizing. Drugo, ti koji imaju pare da plate takav avion - kupiće dvomotorce.
Pa to već i rade, upgrade na G-4MD. Oni poljoprivredni avioni kao i helikopter nisu van tehničkih mogućnosti. Da se ponovo pokrene proizvodnja modernizovanog Galeba, biće potrebna ulaganja ekvivalentna onima u Mostaru.Pa onda možemo da razmišljamo o novom lovcu. Srećom, većini vazduhoplovstava treba dobar trenažer. Cijeniš da je činjenica da smo od naoružanja pravili sve sem lovačkih aviona (i prodavali napolju) imala nekog udela u našoj iznenadnoj autodestrukciji?
Naravno da jeste, u nekom procentu je svakako pomogla pojedinima da zauzmu stav i preduzmu mere ka potpomaganju iste. Gašo može da bude ne samo trenažer, već da igra ulogu pomoćnog jurišnika i to sasvim solidno za potrebe koje mi imamo na našoj teritoriji, ali mu treba novi motor i avionika, pa čak možda i reprojektovanje radi uvođenja kompozita i olakšavanja mase. Za to treba kinta, i nadam se da će pare koje zarade od Laste uložiti u to. Jer taj avion stvarno još uvek jeste u svetskom vrhu u svojoj klasi i ima tržište. NA ne bi.
Link to comment

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...