January 30Jan 30 5 hours ago, freemason said: Mene su rezultati veštačenja poprilično iznenadili. Maltene svi smo se složili da je statički sistem nadstrešnice greda sa prepustom gde je jedan oslonac stub, a drugi zatege. Međutim u realnosti je korišćen dosta kompleksiji sistem, oni su zapravo napravili uklještenje između tih greda i stubova objekta. A zatege su prednaprezali da bi smanjili moment u uklještenju. Jako čudan izbor, ne vidim razlog da se unosi moment u stub na tom mestu, al ajde da ne širim. Elem, po veštačenju, prvo je došlo do otkaza u uklještenju, odnosno stvorio se plastični zglob, konkretno u osi 7, a i konzola u osi 6 je bila pred otkazom, što je pratilo dalje povećanje ugiba, pa je došlo do preraspodele napona u zategama, gde 50ak žica već nisu u funkciji zbog korozije i dolazi do lančanog loma. Suštinski cela konstrukcija je bila na ivici loma i prvo negativno dejstvo je pokrenulo progresivni lom, nisu utvrdili koje je to konkretno dejstvo, ali je redosled uklještenje grede u stub, pa zatege. Svakako će biti dosta polemike o ovoj teoriji. Kako bi prosta greda sa prepustom nosila u slucaju opterecenja vjetrom odozdo? Zatega tad ispada iz igre jer bi bila pitisnuta. Ostaje jedan zglobni oslonac opterecen momentom savijanja.
January 30Jan 30 Tako što je stalno opterećenje (sopstvena težina konstrukcije + težina slojeva nadstrešnice) veće od sišućeg dejstva vetra pa nema ni odizanja.
January 30Jan 30 6 hours ago, duda said: ako imaš , podeli taj link u međuvremenu, nađoh ovo gostovanje Zena je car.Dosta puta sam je slusao i sjajna je. Cak sam od nje i cuo,da oni nisu imali ni izdatu gradjevinsku dozvolu za radove ma bukvalno nista a treba milion papira.
January 30Jan 30 35 minutes ago, Paul Gompitz said: Kako bi prosta greda sa prepustom nosila u slucaju opterecenja vjetrom odozdo? Zatega tad ispada iz igre jer bi bila pitisnuta. Ostaje jedan zglobni oslonac opterecen momentom savijanja. Sopstvenom tezinom same nadstresnice. Nacelno da, to moze biti jedan od razloga tog nekog ukljestenja, al vetar je znacajno manji od min tezine nadstresnice u ovom slucaju. Brzi @freemason Edited January 30Jan 30 by MeanM@
January 30Jan 30 5 minutes ago, freemason said: Tako što je stalno opterećenje (sopstvena težina konstrukcije + težina slojeva nadstrešnice) veće od sišućeg dejstva vetra pa nema ni odizanja. Dejstvo vjetra x 1.5 vs. stalno opterecenje x 1. Malo relaksiran pristup za projektovanje tako opasne konstrukcije.
January 30Jan 30 Bez obzira na parcijalne koeficijente sigurnosti te dve vrednosti nisu ni blizu. Stvarno ne znam kolika bi morala da bude osnovna brzina vetra i koji udarni pritisak da genereše da bi vrednost opterećenja bila veća od težine ab konstrukcije obložene mermerom. Poprilično neverovatan scenario.
January 30Jan 30 @Paul Gompitz Moze biti i nije sigurno bez pameti, al svakako, sišući vetar za NS, bar po EC propisima danas je ~0.7-0.8 kPa, cak i sa koef 1.5 je daleko od neponderisane s.t. betonske konstrukcije. Sama greda je .45x.45x25/6 plus poduzna greda plus sama ploca nadstresnice. To o cemu govoris ima vise smisla kod laganijih celicnih zastakljenih konzola sa zategama. Edited January 30Jan 30 by MeanM@
January 31Jan 31 7 hours ago, MeanM@ said: @Paul Gompitz Moze biti i nije sigurno bez pameti, al svakako, sišući vetar za NS, bar po EC propisima danas je ~0.7-0.8 kPa, cak i sa koef 1.5 je daleko od neponderisane s.t. betonske konstrukcije. Sama greda je .45x.45x25/6 plus poduzna greda plus sama ploca nadstresnice. To o cemu govoris ima vise smisla kod laganijih celicnih zastakljenih konzola sa zategama. Aerodinamicki koeficijenti za sisuce dejstvo vjetra zavisie od geometrije zgrade a ne od lokacije. A i vjetar odozdo na nadstresnicu nije sisuce dejstvo vjetra.
January 31Jan 31 33 minutes ago, Paul Gompitz said: Aerodinamicki koeficijenti za sisuce dejstvo vjetra zavisie od geometrije zgrade a ne od lokacije. A i vjetar odozdo na nadstresnicu nije sisuce dejstvo vjetra. Ovo ti je iz tabele za nadstresnice, zone A,B,C, u funkciji ugla nagiba nadstresnice fi. Ne pricam o koeficijentu vec o sracunatoj vrednosti pritiska odozdo koji jelte odize nadstresnicu. A on je funkcija osnovne brzine vetra koji je 21m/s za NS, a iz toga dodje qb kao osnovi pritisak, a dalje mnozenjem aerodin. koef dobijas to sto ti treba prema odg geometriji. Uostalom evo ovde na primer: https://eurocodeapplied.com/design/en1991/wind-pressure-monopitch-canopy Sta god uzeo, poenta je bila na drugoj stvari, a to je dq vetar ne moze da nadvlada tezinu same nadstresnice. Iako sam se slozio da i mimo toga stabilizovati je ukljestenjem ima svog ‘inzenjerskog’ smisla.
January 31Jan 31 1 hour ago, Mel said: ? Ja da umem da pišem bio bi pravnik a ne inženjer pogledaj emisiju pa će ti biti jasnije. A evo sneek preview sta studenti misle o gostovanju
Create an account or sign in to comment