Jump to content
IGNORED

USA izbori 2024 - prognoze & play by play


braca

USA izbori 2024 - prognoze  

123 members have voted

You do not have permission to vote in this poll, or see the poll results. Please sign in or register to vote in this poll.
  • Poll closes on 11/05/24 at 23:00

Recommended Posts

Da podsetimo, predsednički izbori u USA nisu direktni izbori, kao u većini zemalja.

 

Svaka od 50 država "nosi" odredjeni broj elektora i pobednik je kandidat koji osvoji 270 elektorskih glasova od 538 ukupno. Može se desiti da kandidat dobije ukupno više glasova gradjana, a da na kraju izgubi, kao što se desilo 2000. i 2016. godine.

 

Detalji : https://www.usa.gov/election 

Link to comment

Do sada je 4-5 puta bio slučaj da kandidat koji dobije više direktnih glasova ne pobedi zbog manje elektorskih. I svaki put je to bio demokratski kandidat. Poslednji put je Hilari tako izgubila od Trampa

  • Hvala 1
Link to comment
Posted (edited)

Da, pored ova dva puta što sam rekao, bilo je još tri puta u 19. veku.

 

U slučaju da nijedan kandidat ne dobije potrebnu većinu elektorskih glasova, pobednika bira House of Representatives.

 

Inače, demografija je na strani demokrata. Da se predsednik bira direktno, republikanci ne bi imali predsednika od Regana naovamo. 

Edited by braca
Link to comment
1 minute ago, braca said:

Da, pored ova dva puta što sam rekao, bilo je još tri puta u 19. veku.

 

U slučaju da nijedan kandidat ne dobije potrebnu većinu elektorskih glasova, pobednika bira House of Representatives.

 

Inače, demografija je na strani demokrata. Da se predsednik bira direktno, republikanci ne bi imali predsednika od Regana naovamo. 

 

Tako je, i zato nije verovatno da će se ikada promeniti elektorski sistem, jer je disbalans previše na strani gusto naseljenih delova istočne i zapadne obale koji glasaju mahom za Demokrate, što znači da bi centralni deo SAD slabo do nikako mogao da utiče na izbor predsednika.

 

Do skoro je bilo moguće da elektor ne glasa za većinski izabranog kandidata, već da glasa po sopstvenom nahođenju (i ima nekoliko primera toga u prošlosti). 2020. je Vrhovni sud usvojio odluku po kojoj država ima pravo da natera elektora da glasa u skladu sa rezultatom izbora.

 

Nebraska i Mejn dele elektore po distriktima, tako da je moguće i dešavalo se da ne budu svi elektori za istog kandidata. 

Link to comment

Kontakti VP kandidata sa ugostiteljima

 

 

“Da nahranimo novinare…” 

 

Može li jadnije ? 

Link to comment
2 hours ago, braca said:

Da podsetimo, predsednički izbori u USA nisu direktni izbori, kao u većini zemalja.

 

Svaka od 50 država "nosi" odredjeni broj elektora i pobednik je kandidat koji osvoji 270 elektorskih glasova od 538 ukupno. Može se desiti da kandidat dobije ukupno više glasova gradjana, a da na kraju izgubi, kao što se desilo 2000. i 2016. godine.

 

Detalji : https://www.usa.gov/election 

Sjecam se 90. na casu istorije kada smo ucili o americkom izbornom sistemu. Kada smo ustanovili da kandidat moze da pobjedi iako je nacionalno osvojio manje glasova, profesor nam je odgovorio, da, teoretski ali to se nikada nije desilo do sada. Od tada, vec dva puta 😆

 

Edit: sada vidim da je i profesor pogrijesio 

Edited by borris_
Link to comment

Kada se izuzmu "sigurne" države (tu je rezultat 238-207 za republikance) ostaje 93 elektora na talonu za koje postoji određena šansa da odu na crvenu ili plavu stranu, za pobedu je potrebno 270.

Tih 93 se dalje mogu podeliti na države koje ipak više naginju jednoj ili drugoj strani:

 

R: Severna Karolina (16), Džordžija (16), Arizona (11), Nevada (6)

D: Mičigen (15), Viskonsin (10), Pensilvanija (19)

(u ovakvoj predikciji je 270-268 za D i kada bih baš morao da se kladim na taj rezultat bih igrao)

 

Od tih, mislim da su Mičigen, Viskonsin i Severna Karolina sigurniji od ostalih za tabore gde sam ih svrstao.

Pensilvanija je definitivno najbitnija i gotovo sam siguran da će onaj kandidat koji odnese pobedu u njoj biti i konačni pobednik.

Link to comment

Nije to baš tako sigurno. Recimo Texas je oduvek republikanski, ali poslednjih godina se dosta ljudi doselilo tamo, a i populacija se podmlađuje (mladi više glasaju za demokrate), tako da postoji teoretska mogućnost da ga “flipnu”, a Texas nosi 40 elektora…

 

Već sam govorio o tome, u slobodnim izborima malo šta je sigurno. 

  • +1 1
Link to comment
2 hours ago, Sammael said:

Do skoro je bilo moguće da elektor ne glasa za većinski izabranog kandidata, već da glasa po sopstvenom nahođenju (i ima nekoliko primera toga u prošlosti). 2020. je Vrhovni sud usvojio odluku po kojoj država ima pravo da natera elektora da glasa u skladu sa rezultatom izbora.

Moguće je i sad - tj. neke države kažnjavaju, neke poništavaju glas, ali ne rade sve.

https://en.m.wikipedia.org/wiki/Faithless_elector

 

Meni je bilo veliko iznenađenje kad sam otkrio da su elektori živi ljudi, a ne samo nekakav međuskor u brojanju glasova.

 

Izborni sistem im je isti kao što su ga zamislili pisci ustava 1789. I zato su izbori u novembru, a inauguracija u januaru, da bi elektori stigli doći kočijama iz svih predela zemlje u Vašington.

  • +1 1
  • Hvala 1
Link to comment
25 minutes ago, VoodooDerina said:

Kada se izuzmu "sigurne" države (tu je rezultat 238-207 za republikance) ostaje 93 elektora na talonu za koje postoji određena šansa da odu na crvenu ili plavu stranu, za pobedu je potrebno 270.

Tih 93 se dalje mogu podeliti na države koje ipak više naginju jednoj ili drugoj strani:

 

R: Severna Karolina (16), Džordžija (16), Arizona (11), Nevada (6)

D: Mičigen (15), Viskonsin (10), Pensilvanija (19)

(u ovakvoj predikciji je 270-268 za D i kada bih baš morao da se kladim na taj rezultat bih igrao)

 

Od tih, mislim da su Mičigen, Viskonsin i Severna Karolina sigurniji od ostalih za tabore gde sam ih svrstao.

Pensilvanija je definitivno najbitnija i gotovo sam siguran da će onaj kandidat koji odnese pobedu u njoj biti i konačni pobednik.

 

S tim da je meni recimo Virdžinija upitnija za D od Mičigena i Viskonsina. Tu je Kamala imala 3% prednosti, ali pre nego što se RFK povukao iz trke i endorsovao Trampa, a on je imao 6% u Virdžiniji prema polovima. Slično je i u Severnoj Karolini. Takođe, mislim da Nevada više naginje ka D nego ka R. No, slažem se da će Pensilvanija verovatno biti najbitnija.

 

Inače je zanimljivo kako su nekad Ohio i Florida bili swing states, a sad se ni ne spominju u tom kontekstu.

  • +1 1
Link to comment
×
×
  • Create New...