Jump to content
IGNORED

kritika savremene umetnosti


Caligula

Recommended Posts

Matoro ti ovo Pafloot, ovaj je ogorcen vec duze vreme.

 

btw. u par reci je opisao gospoju kao "etalon za neduhovitost, zena koja sebe preozbiljno shvata"

 

 

... a ja istrosih hiljade i hiljade karaktera i ne dobacih toliko 

Edited by CowBoy
Link to comment

ајде да прилажемо ијдеје Марини за перформансе.

стотине коњских пениса је закачено за плафон а уметница лети испаљена из топа и у лету их мачетом сасеца.

пада у гомилу мекане коњске балеге.

перформанс се зове:

"Курце сеци а у говно слети"

Link to comment

Ovo ti je zicer jbg. Ja'b nesto tankocutnije, tipa da sedi na stolici u MOMAi a preko puta nje veliki splitskrin: na levom kaplju dolllari u Marinin dzep in real time, na desnom americka cizma gazi glavu afganistankog deteta, na svaki minut drugo decije lice i drugi vlasnik cizme. Publika moze da bira u sta ce da gleda, dal ce da je prosvetli splitskrin ili Marina az himself.

Edited by CowBoy
Link to comment
  • 3 weeks later...

 

 

Obrt u slučaju male Medlin: Policija lovi pedofila koji je zlostavljao još pet devojčica

 

U potrazi za otetom devojčicom Medlin Meken, koja bez značajnih rezultata traje već sedam godina, došlo je do dramatičnog preokreta. Portugalska policija, naime, sada traga za pedofilom osumnjičenim za 12 provala u letnjikovce u mestu Algrave u periodu između 2004 i 2010, i za seksualno zlostavljanje pet britanskih devojčica.

 

 

 

Florence Burnier, former Mühl Commune member: “Concerning the abuse of children in Europe ... After his release from prison in 1998, Herr Mühl “hid” in Portugal (Algarve), with loyal followers. He lives there, undisturbed, with about 30 children, and the ‘program’ of the Mühl sect is carried out there, just as it was previousl

 

Link to comment
- Ideja ove izložbe bila je da predstavi situaciju u kojoj umetnik preuzima ulogu industrijalca, zbog čega instalacija sadrži više od stotinu identičnih porcelanskih objekata. Završnim performansom oni će biti polomljeni, što predstavlja svojevrsnu ilustraciju naše ekonomske stvarnosti, potrošačkog društva u kom živimo i kritiku industrijalizacije umetnosti, odnosno njenog ukidanja - izjavila je Valentina Savić, autorka izložbe.

 

 

 

 

nema dalje. tojeto. sve od bombardovanja to industalizacije umjetnosti pa do njenog ukidanja. 

Link to comment
1_127798.jpg

DNEVNO.RS Nije šala: Kristijan Golubović, počasni srpski umetnik otvara izložbu 'Vidimo se u crtežu'

 

– Kristijan više od dvadeset godina, u kontinuitetu radi crteže, akvarele, kolaže...Izabran je da kao umetnik otvori ovaj projekat jer je on jedan od najreprezentativnijih predstavnika srpske prison art scene – kaže za Dnevno.rs Goran Stojčetović, predsednik udruženja 'Art Brut Serbia'.

Kristijan Golubović juče je postao počasni član udruženja umetnika „Art Brut Serbia” iz Beograda koji ima za cilj osnivanje PRISON ART scene u Srbiji. Početak njegove, sada zvanične umetničke karijere obeležiće izložba „Vidimo se u crtežu” inspirisana filmom sličnog imena u kome upravo Kristijan govori da preko crtanja, vajanja, izrada perli i pisanja, beži u „zdrav razum”.

 

kristijan_umetnik.jpg

Goran Stojčetović, predsednik udruženja „Art Brut Serbia” za portal Dnevno.rs kaže da je Kristijan Golubović izabran da kao umetnik otvori ovaj projekat jer je on jedan od najreprezentativnijih predstavnika srpske prison art scene.

– Kristijan otvoreno govori o sebi i o onome šta se dešavalo devedesetih, a mogli smo ga čuti i kako priča o svojim crtežima, koje je, uglavnom, radio u zatvorima, u kojima je proveo veći deo svog zivota. Ipak, o njegovom likovnom stvaralaštvu se vrlo malo zna – objašnjava Stojčetović.

Predsednik ovog udruženja dodaje  i da se Kristijan Golubović već godinama bavi umetnošću.

– Kristijan Golubović, više od dvadeset godina, u kontinuitetu, radi crteže, akvarele, kolaže, lutke od papira, skulpture od pruća, čačkalica i mermera, gravire na staklu i mozaike u kojima  opisuje  njegov odnos prema sebi, porodici, prijateljima, ženi, društvu, religiji, pravdi. Crteži su, pretežno, rađeni markerima na kvalitetnom papiru, brižljivo sortirani po periodima i mestima na kojima su rađeni. Preovladavaju crvena i crna boja, za koju Kristijan smatra da najbolje pokazuju njegov život rastrzan između strasti, krvi i smrti – priča Stojčetović.

 

Kristijanova umetnost

 

– Crteži su, pretežno, rađeni markerima na kvalitetnom papiru, brižljivo sortirani po periodima i mestima na kojima su rađeni. Preovladavaju crvena i crna boja, za koju Kristijan smatra da najbolje pokazuju njegov život rastrzan između strasti, krvi i smrti. Duboko znakovan, često alegoričan i apstraktan, kroz radove ne pokazuje pokajanje i ne radi na dopadljivosti publici i društvu već se prikazuje kao talentovan čovek koji je takav kakav jeste. Najčešći motivi u njegovim radovima su: ptice, ribe, raspeće Hristovo, ikone, Adam i Eva,  slobodne kompozicije, konji, autoportreti, portreti Napoleona, Hitlera, Čarlija Čaplina i Van Goga, brodovi na moru, slavine, satovi, oružje, voće i erotika. Posebno su zanimljivi crteži na kovertama od dobijenih pisama u zatvoru. Često koristi krivolinijske i pravolinijske lenjire pa dobijene linije dorađuje slobodnim potezima stvarajući kontrast i dinamiku u kojoj njegove forme slobodno igraju kroz čvrsto i sterilno polje mehaničkih linija. Crtež najčešće počinje nesvesnim pokretima i žvrljotinama koje tokom rada definiše u likovno-psihološku formu. Sve je podređeno izražajnosti i obojenosti linija. U crtežima gde prikazuje svoje viđenje pravoslavnih  ikona izuzima crtanje lica svetaca jer, kako kaže, nije dostojan te lepote i čistote – objašnjava Goran Stojčetović.

slika_kristijan_glavna.jpg

 

Ceo prostor Kristijanovog stana je, kako kaže Stojčetović, ispunjen je brojnim fasciklama i slikarskim mapama u kojima brižno čuva svoje radove.

– Ovo je moj život! – rekao je Kristijan, pokazujući na svoje crteže.

 

– Odbijanje našeg zahteva za organizovanje izložbe Kristijana Golubovića od nekoliko beogradskih galerija i kulturnih centara, navelo nas je da se obratimo našim prijateljima iz Alternativnog kulturnog centra u Gračanici da nam pruže podršku i omoguće izložbu, i otud, na našu obostranu radost, izložba je u Gračanici, 3.aprila u 20.30 časova – najavljuje Goran Stojčetović.

 

Opšte je poznato da umetnost ima terapijsko dejstvo i da čoveka oslobađa frustracija i agresivnosti.

Umetnički pravac ART BRUT, koga je 1947.g. osnovao francuski slikar Žan Dibife, mnogo je uticao na stvaranje današnje, izuzetno raznolike umetničke scene. Dibife je u sistem umetničke vrednosti uveo umetnost marginalizovanih grupa ljudi i pojedinaca i na taj način pokrenuo lavinu novih umetničkih izraza i novog viđenja čoveka. PRISON ART ili zatvorska umetnost je deo nasleđa art brut umetnosti u kojoj se talentovani zatvorenici izražavaju kroz sve  vidove umetnosti u okviru zatvorskih mogućnosti.U tom smislu, imaju izvesne privilegije za umetničko stvaranje i promociju njihove umetnosti, sa krajnjim ciljem smanjivanja agresivnosti i psihičkih tenzija kod zatvorenika, kao i obezbeđivanje društvene i finansijske podrške za život posle odslužene zatvorske kazne. U svetu je veoma dobro organizovan sistem zatvorske  umetnosti, posebno u SAD, gde, kao jedan od primera, postoji velika koalicija zatvorske umetnosti u kojima ozbiljno i temeljno rade na fenomenu umetnosti zatvorenika. U Srbiji ima nekoliko likovnih kolonija i smotri, organizuju se izložbe zatvorenika ali nema profesionalne analize radova i individualnog rada sa talentima. Ne postoji jedinstveni arhiv radova, nikakva zaštita i očuvanje radova, jednostavno je sve podređeno individualnim  mogućnostima upravnika zatvorskih institucija.

 

 

ah ta popkulturna autoreferencijalnost :fantom:

Edited by DarkAttraktor
Link to comment

aj ne zajebavaj nas više ovo garant i ne postoji :fantom:

 

pa vidis da covek naziva svoju izlozbu 'vidimo se u crtezu'. dakle, popularna kultura se referise iznova na samu sebe  :fantom:

 

@ kim

 

poslo

Link to comment

Art Stars at the Movies

09 Friday Dec 2011

Who makes the art that appears in the movies?

When the gilt framed canvas of Saint Sebastian makes its debut in the 1999 comedy, Mickey Blue Eyes, Michael, the auctioneer (Hugh Grant) is especially alarmed for he is coerced to peddle this and other paintings by the numbskull Johnny, nephew of the mob kingpin—or else! A gaudy burlesque queen and a yellow-costumed clown shoot arrows into the annoyed looking martyr.

stsebastion-by-johnny.png?w=300&h=214

See St. Sebastian on the movie’s trailer. Pause at .59

Yet, Johnny’s whacky interpretation isn’t all that bizarre in the history of art. Giovanni del Biondo’s 14th C. triptych at the Museo dell’Opera del Duomo in Florence is described by the curator as ‘especially prickly’ for indeed, the Saint is pierced with dozens of arrows while the pack of archers poise to shoot again. (Story is that he miraculously didn’t die from this attack.)

stsebastian.jpg?w=291&h=300 Martyrdom of St. Sebastian and Scenes from his Life (v. 1370)

del Biondo, Giovanni, Museo dell’Opera del Duomo (Firenze, Italy)

Triptych, wood panel, 224×89 cm.

Of course, Johnny did not create the paintings in the movie. In real life, an un-credited artist painted them with uncanny wit adopting the point of view of a church-going mobster. As therapy to “get his anger out”, the hitman Johnny creates more artworks including a winged Christ brandishing a lethal machine gun.

The biblical themed, racist, sexually obsessed paintings in the 2005 Indie, Junebug, are by the character David Wark, an outsider artist. A Chicago gallery owner travels with her husband to visit his family in North Carolina but her primary agenda is to secure the art for her gallery. I could have sworn Wark was the real deal but he is played by actor Frank Hoyt Taylor who does a masterful job of embodying the character. See the paintings at the Junebug website (Follow the trail: About the movie>David Wark’s Paintings.)

junebug-1.png?w=300&h=191

The paintings were commissioned for the film based on styles of well-known self-taught visionary painters like Howard Finster. (Shown recently at San Francisco’s Legion of Honor.) Wark’s bloody interpretations were painted by Ann Wood, who in her personal work, creates charming birds from repurposed materials. Her popular art blog is a pictorial journal of her working process. Since I have used birds extensively in my own art, I feel a special kinship to her and am enamored with her uncensored flow of making things along with her ability to create works for a totally different persona.

Both the fictional Johnny and Wark share obsessions for religious themes and violence. Fitting the description of visionary or outsider artists, both are untrained and unaware of a larger art world. The uncensored, original perspectives are fascinating and darkly amusing. How ‘guerilla theater’ of these movies to raise our awareness of this art category!

Link to comment

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...