Jump to content

Coronavirus Covid-19 - opšta tema


Skyhighatrist

Recommended Posts

11 minutes ago, Budja said:

Kako si dosao do 75%?

(41 / 32) / (25 / 34) = 1,74

11 minutes ago, Budja said:

1. Ja sam poredio procenat obolelih, a ne umrlih.

Ti si reagovao na ono što sam objavio i to otpisao kao nebitno.

 

Ja sam napisao zašto mislim da ono što sam objavio nije nebitno.

Edited by vememah
Link to comment
2 hours ago, Dimitrije said:

U normalnim fizioloskim uslovima ventilacija i perfuzija su spregnute tako da se postigne optimalna razmena O2 i CO2.  U uslovima vestacke ventilacije, takva sprega je poremecena.  Postoje ventilatori koji mogu da simuliraju (koliko-toliko) prirodnu ventilaciju i koji se koriste pri anesteziji ali ne znam koliko su rasprostranjeni.

 

ili onda - ECMO. Ali tek to je skupo..

Link to comment
1 hour ago, omiljeni said:

 

ođe 0+  :cool:

mogu tapšati sa terase vama sa A krvnom grupom. recite samo koji termin bi vam najbolje pasao. npr 16.30 ili ipak možda nešto kasnije tipa 21h?

:fantom:

:dry: jedan minut ćutanja bi nam najbolje pasovao. 

Link to comment
10 minutes ago, Kelt said:

 

ili onda - ECMO. Ali tek to je skupo..

Ima jeftinija alerantiva - tecna ventilacija.  Umesto vazduha udise se oksigenirana tecnost (perfluorohemijska tecnost) gde tecnost igra ulogu koju inertni azot ima u gasnoj smesi sa kiseonikom.  Prednosti tecne ventilacije je sto smanjuje zavisnost ventilacije od povrsinskog napona koji je prisutan u gasnoj ventilaciji.  Kod upala i infekcija pluca, ovaj povrsinski napon moze da bude prilicno veci nego fizioloski jer epitelijske celije drugog tipa zbog upale manje luce surfaktant koji smanjuje povrsinski napon (u prisustvu surfaktanta povrsinski napon se krece od  0-28 dyn/cm u normalnom fizioloskom rasponu, a u odsustvu surfaktanta negde izmedju 50 i 70 dyn/cm).  Ako uzmete u obzir da je povrsina za razmenu gasova u plucima (povrsina alveola) velicine teniskog terena, onda porast povrsinskog napona znacajno povecava povrsinsku energiju (proizvod povrsinskog napona i povrsine alveola) koju covek mora da savlada da bi otvorio pluca.  Tu pomaze ventilator, ali kao sto rekoh u predthodnom prilogu, moze da izazove barotraume (usled povisenog pritiska) a i nije dobar za spregu ventilacije i perfuzije.  U slucaju tecne ventilacije, nema opasnosti od barotraume jer je povrsinski napon 0, tako da nije potreban visok ventilacioni priotisak da se otvore alveole.  Uz to, u tokom tecne ventilacije pulmonarna histereza (gubitak energije u toku udisaja-izdisaja) je znatno manja u odsustvu surfactanta pa je i energetska efikasnost disanja povecana.

 

Ovo gore  je sve teorija.  Ima laboratorijskih eksperimenata koji idu u prilog teoriji.

Link to comment
3 minutes ago, Dankan Ajdaho said:

Da li se tečna ventilacija primenjuje negde u praksi, tj postoje li uređaji?

 

Jedino gde sam to video je u Abyss-u.

Ne znam za praksu.  Ali dok sam se bavio respiratornom mehanikom miseve i pacove smo bez problema potapali u posude sa oksigeniranom tecnoscu i oni su tamo sasvim normalno disali duze vreme.  Najgori je prvi udisaj, dok se pluca napune tecnoscu (kao kada se davite u vodi).  Posle toga, bukvalno kao riba u vodi.

Link to comment

ima još jedna mera koja je pomalo neobična i kontroverzna, ali nije nepoznata. Pokazalo se da vlažnost vazduha oko 70% smanjuje infektivnost. Više je preventivna mera, ali me čudi da nije bar Goran Belojević pomenuo s obzirom da dolazi sa Higijene. Ceo semestar smo tlapili o kojekakvim fizičkim uslovima.

 

 

Link to comment

Sada sam pogledao u literaturi i bilo je klinickih primena tecne ventilacije kod nedonoscadi (neotalalni respiratorni disters sindrom) i kod odraslih (respiratorni distres sindrom odraslih).  U oba slucaja problem je usred povecanog povrsinskog napona u plucima.  Kod nedonoscadi razlog je sto se epitelijske celije drugog tipa (koje proizvode surfaktant koji snizava povrsinski napon) razvijaju tek u 8. mesecu trudnoce.  Zbog toga nedonoscad ne mogu da udahnu vazduh jer im respiratorni napor nije dovoljno snazan da nadmasi povisenu povrsinsku energiju pluca.  Kod odraslih, respiratorni disters sindrom se javlja zbog povisenog povrsinskog napona usled upale i infekcije koja sprecava celije da izluce surfaktant.  U oba slucaja pokusano je sa tecnom ventilacijom kao terapijom.  Rezultati kod nedonoscadi su pri prvim pokusajima bili fatalni ali kasnije uspesni.  Kod odraslih sa teskim sindromom rezultati su bili 50-50 (pola ozdravilo, pola umrlo).

 

Druga terapija: Prosle nedelje lekari iz Bet Izrael bolinice u Bostonu (jedna od Harvardovih bolnica) poceli su sa terapijom koja "topi" naslage izlucevina koje blokiraju bronhije i alveole.  Prvi rezultati su uspesni i mnogi pacijenti koji bi inace morali na ventilator mogli su spontano da disu.

Link to comment

gosn dimitrije da li vi zaista verujete da više od 2% forumaša zna šta je površinski napon, surfaktanti i da je uopšte čula za koloidnu hemiju :D

Link to comment
11 minutes ago, Kelt said:

ima još jedna mera koja je pomalo neobična i kontroverzna, ali nije nepoznata. Pokazalo se da vlažnost vazduha oko 70% smanjuje infektivnost. Više je preventivna mera, ali me čudi da nije bar Goran Belojević pomenuo s obzirom da dolazi sa Higijene. Ceo semestar smo tlapili o kojekakvim fizičkim uslovima.

 

 

O tome je bilo reci u SAD. U mnogim drzavama u SAD u toku leta vlaznost vazduha moze da premasi 70% pa i 90%, tako da se uzdaju da to moze da smanji infektivnost.  Virus "voli" suv i hladan vazduh.

Link to comment

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...