Jump to content

Sinan Sakić i JV, društveni fenomen


James Marshall

Recommended Posts

nije on ni kesh, ni dilan ni ko god.. niti je mogao biti. on je sinan. da je srbija i juga mogla imati kesha, imali bi ga. ali ima sinana. jbg. to sto se rnr bolje kalemi na kantri, i to je jedno jbg. ni za to sinan (i publika mu) nije kriv. a najjace da je orijent ovde doneo vetar :D

 

uostalom, ne samo da on nije kriv za postojanje svoje publike, nego ni publika sama nije iskljucivi krivac. nije on stvorio klasu koja najscesce ne dobacuje iznad (maslovljeve) ljubavi i pripadanja (i to paorskoj i zaostaloj srbiji/bosni/makedoniji) te i nema vremena za kojekakve kontemplacije, nema ni vremena da istrazuje, eksperimentise, da gradi ukus. ali emocije, ljudske, ima. 

 

mene to ne radi jbg pa ne umem da vidim, ali puno ljudi koje radi ta muzika kaze da je on bio iskren. sta god to znacilo. takodje me zabole i za kojekakve babe, ali sama cinjenica da je negde pokusao da svet vidi i osim kroz devize na znojavom celu, eto i to govori da je imao makar naznake pokusaja samospoznaje kurca palca. neka i ne bude da je bio umetnik. neka bude da je tripovao. uostalom znam puno danasnjih umetnika za koje bih se zakleo da samo tripuju da su umetnici. cak me neki vise i nerviraju od sinana. kako god, nije bio neko debelo zadriglo govedo seljacko sto treba utuci maljem. po ljudskim merilima nije sramota reci rip sinane. mene realno zabole. ono, ok jbt. so fakin vot? 

 

 

a sto se tice pervana, da je "zagreb" stvarno taj zagreb (sa potencijalom) koji on tripuje, ne bi pervan ni imao potrebu da kuka i arlauce. tako da, kad smo vec kod serbusa, neka sisa kurac. zajedno sa svojim postovaocima. uostalom, uveren sa da zagreb/bgd nije to sto bi zeleli i dobrim delom zbog raznoraznih pervana i njihove uskogrudosti. seljak odavno nije iskljucivo sinonim za paora. 

 

tako i sa ovdasnjim ppp cuvarima vatre. jebem vas u svetiliste koje ugrozi tri ripa sinanu. koga bre boli kurac. bilo bi ih verovatno par, mogli ste pomisliti u sebi, vidi ovo majke ti, skrolovati i nastaviti dalje. ali sto bi rekao moj drug (za koga inace mislim da je sinanov postovalac), jbg brate kompleksi. svako se sa njima nosi na svoj nacin. oni neizbeznim prihvatanjem i sledstvenom tugom, neukusom i sivilom, a neki negacijom i agresijom. jos jednom, jebo vas sinan ako vas pored svega on (i publika mu) ugrozava. kapiram da bi ladno pre sa sinanom u kafanu nego s vama. 

 

dabogda crko rnr kad.. 

 

Link to comment
2 hours ago, urkozamanje said:

nije on ni kesh, ni dilan ni ko god.. niti je mogao biti. on je sinan. da je srbija i juga mogla imati kesha, imali bi ga. ali ima sinana. jbg. to sto se rnr bolje kalemi na kantri, i to je jedno jbg. ni za to sinan (i publika mu) nije kriv. a najjace da je orijent ovde doneo vetar :D

 

uostalom, ne samo da on nije kriv za postojanje svoje publike, nego ni publika sama nije iskljucivi krivac. nije on stvorio klasu koja najscesce ne dobacuje iznad (maslovljeve) ljubavi i pripadanja (i to paorskoj i zaostaloj srbiji/bosni/makedoniji) te i nema vremena za kojekakve kontemplacije, nema ni vremena da istrazuje, eksperimentise, da gradi ukus. ali emocije, ljudske, ima. 

 

mene to ne radi jbg pa ne umem da vidim, ali puno ljudi koje radi ta muzika kaze da je on bio iskren. sta god to znacilo. takodje me zabole i za kojekakve babe, ali sama cinjenica da je negde pokusao da svet vidi i osim kroz devize na znojavom celu, eto i to govori da je imao makar naznake pokusaja samospoznaje kurca palca. neka i ne bude da je bio umetnik. neka bude da je tripovao. uostalom znam puno danasnjih umetnika za koje bih se zakleo da samo tripuju da su umetnici. cak me neki vise i nerviraju od sinana. kako god, nije bio neko debelo zadriglo govedo seljacko sto treba utuci maljem. po ljudskim merilima nije sramota reci rip sinane. mene realno zabole. ono, ok jbt. so fakin vot? 

 

 

a sto se tice pervana, da je "zagreb" stvarno taj zagreb (sa potencijalom) koji on tripuje, ne bi pervan ni imao potrebu da kuka i arlauce. tako da, kad smo vec kod serbusa, neka sisa kurac. zajedno sa svojim postovaocima. uostalom, uveren sa da zagreb/bgd nije to sto bi zeleli i dobrim delom zbog raznoraznih pervana i njihove uskogrudosti. seljak odavno nije iskljucivo sinonim za paora. 

 

tako i sa ovdasnjim ppp cuvarima vatre. jebem vas u svetiliste koje ugrozi tri ripa sinanu. koga bre boli kurac. bilo bi ih verovatno par, mogli ste pomisliti u sebi, vidi ovo majke ti, skrolovati i nastaviti dalje. ali sto bi rekao moj drug (za koga inace mislim da je sinanov postovalac), jbg brate kompleksi. svako se sa njima nosi na svoj nacin. oni neizbeznim prihvatanjem i sledstvenom tugom, neukusom i sivilom, a neki negacijom i agresijom. jos jednom, jebo vas sinan ako vas pored svega on (i publika mu) ugrozava. kapiram da bi ladno pre sa sinanom u kafanu nego s vama. 

 

dabogda crko rnr kad.. 

 

a?

Link to comment
6 hours ago, urkozamanje said:

 jbg.

 

i to je jedno jbg. 

 

mene to ne radi jbg. so fakin vot? 

 

 

neka sisa kurac.

 

 jebem vas u svetiliste koje ugrozi tri ripa sinanu. koga bre boli kurac.

 

jos jednom, jebo vas sinan

 

4 hours ago, urkozamanje said:

:D ma nista bre. jebo vas sinan. 

Da bre. Tolko su provocirali sa rip sinan da su iznervirali Indija i Miralema, te nezne i emocionalno izbalansirane ppp biljke. 

 

 

Link to comment
17 hours ago, James Marshall said:

 

de malo detaljnije ovo, ako te ne mrzi. 

 

Po onome koliko sam ja shvatio etnomuzikologa koji se bavi tim stvarima (nisam muzički obrazovan, prepričavam) lakmus test prepoznavanja orijenta je u metrici pesme, posebno u taktu pesme. U vremenskoj dimenziji pesme taktovi su naslagani nepravilno, posebno brži , 5/6, 7/8... što je odnos takta udaljeniji od odnosa malih prostih prirodnih brojeva time je pesma udaljenija od slovenskog i evropskog nasleđa. U istoj pesmi pomoću takta može da se prepoznaju delovi koji su evropski a koji ne, tj da li je je slovenska ili orijentalna u većoj ili manjoj meri.

 

 

Edited by slow
Link to comment
15 hours ago, Budja said:

 

Kakve su to drustvene i personalne posledice slusanja lose muzike?

Molim za uzrocno-posledicne veze a ne korelacije.

 

Ko sluša lošu muziku postaje gluplji (nasilje prema Logosu) i nemoralniji (nasilje prema etičkom principu)

 

Citiram:

 

Spoiler

Grčki filozof Platon ističe značaj muzike za stabilnost društva i države. Pojam muzike izvodi iz etičkog principa, a to pretpostavlja da muzika teži ostvarenju etičkog ideala. Platon je odnos prema muzici odredio u svojim delima, a posebno u Državi i Zakonima.

Platon prirodu muzike određuje u vezi sa njenom iracionalnošću. U svom delu Država strepi od toga da će se muzika, zbog svoje iracionalne prirode, zbog objektiviranja iracionalnog principa suprostavljati načelu umne države.

Što je u državi bolja muzika, bolja će biti i država. Zato Platon preporučuje državniku da ozbiljno prati delovanje muzike u društvu. Dobro se treba čuvati svake promene u muzici, jer su to opasne stvari, "moraju paziti na to da u... muzičko vaspitanje ne uđu nikakve nesređene novotarije... Damon tvrdi, kaže Platon, a ja se slažem s njim da se načela muzike ne mogu nigde dotaći, a da se pri tom ne pokolebaju i najviši državni zakoni". Može se dogoditi da muzika, uzimajući nekontrolisano maha u društvu, zahvati, kaže Platon, i sam zakon i ustav države. Zato muziku ubraja u moguća sredstva promena društvenog poretka: "Kada se stil muzike menja, sa njom se menjaju i osnovni zakoni države."

Platon u Zakonima ističe: "S vremenom su se pojavile vođe koje su u muzici postupale nezakonito... Obuzeti euforijom i vođeni nepriličnim duhom hedonizma, oni su... mešali različite vrste muzike. Tako su svojim bezumljem nenamerno lažno svedočili protiv muzike, kao da je lišena bilo kakvog merila ispravnosti, i kao da je zadovoljstvo slušaoca najbolji kriterijum, bilo da je taj slušalac dobar ili loš čovek. Putem kompozicija ovakve prirode, za koje su napisali srodne reči, oni su u narodu negovali duh muzičkog bezakonja i drsko uverenje da sam može da sudi o vrednosti muzike."

Da bi postigao određeni socijalni cilj, Platon je morao da ograniči i usmeri muzičko stvaranje. Kriterijum ocene i selekcije je više etički, nego estetički. Tako je po izvršenoj selekciji muzičkih instrumenata prihvatio liru i kitaru, Apolonove instrumente, korisne za polis. Izbacio je trigonon, pektidu, pa i frule, Marsijine instrumente i nosioce tirsosa, Dionisove pratioce. Platon piše da je reč o "instrumentima nezgodne moći, koji mogu zavesti, očarati, fascinirati, opiti, prodreti u dušu i prisvojiti je". Sem toga "ne smemo tražiti da budu ritmovi šareni i raznoliki, nego treba da odgovaraju sređenom i muškom životu". Od tonskih vrsta treba izbaciti: jonsku i lidijsku, a sačuvati i dalje negovati dorsku i frigijsku.

Po Platonu uživanje muzike je "nedopustivo osećanje", i čak "otvoreno svetogrđe". Uživajući elemenat u muzici se nalazi u suprotnosti sa racionalnim životom. Zato Platon insistira na strogoj disciplini u negovanju samo onih muzičkih formi koje najmanje potresaju i uzbuđuju, i koje, saglasno sa drugim duhovnim aktivnostima, snaže duh čuvara, preventivno ga obezbeđujući od nepotrebne bahatosti, ali i od mlitavosti.

Po Platonu muzika treba da što je moguće manje podstiče strasti, jer bi, u suprotnom, moglo doći do nemira u "mirnim" socijalnim slojevima, a zatim, i do raspada i blokiranja funkcionisanja celine grada-države. Muzika treba što više da podstiče harmoniju, meru i red - kategorije tipično racionalističkog porekla. Platon ističe: "Muzika je moralni zakon. Ona daje dušu univerzumu, krila umu, let mašti i šarm životu i svemu ostalom." Otuda potreba da se muzika očisti od te njene moći i zatvori u čistu harmoniju lire i kitare, koje su sposobne da reprodukuju kosmičku harmoniju, uzor za harmoniju grada-države.

 

Link to comment
15 hours ago, Budja said:

 

Fale ti:

1. Krivo je drustvo.

2. Krivi su realitiji.

3. Slom vrednosti.

 

 

Molim bez učitavanja, Buđo. Ovo tvoje niko nije tvrdio, Niti se o tome radi

Link to comment
2 hours ago, slow said:

 

Ko sluša lošu muziku postaje gluplji (nasilje prema Logosu) i nemoralniji (nasilje prema etičkom principu)

 

Citiram:

 

  Reveal hidden contents

Grčki filozof Platon ističe značaj muzike za stabilnost društva i države. Pojam muzike izvodi iz etičkog principa, a to pretpostavlja da muzika teži ostvarenju etičkog ideala. Platon je odnos prema muzici odredio u svojim delima, a posebno u Državi i Zakonima.

Platon prirodu muzike određuje u vezi sa njenom iracionalnošću. U svom delu Država strepi od toga da će se muzika, zbog svoje iracionalne prirode, zbog objektiviranja iracionalnog principa suprostavljati načelu umne države.

Što je u državi bolja muzika, bolja će biti i država. Zato Platon preporučuje državniku da ozbiljno prati delovanje muzike u društvu. Dobro se treba čuvati svake promene u muzici, jer su to opasne stvari, "moraju paziti na to da u... muzičko vaspitanje ne uđu nikakve nesređene novotarije... Damon tvrdi, kaže Platon, a ja se slažem s njim da se načela muzike ne mogu nigde dotaći, a da se pri tom ne pokolebaju i najviši državni zakoni". Može se dogoditi da muzika, uzimajući nekontrolisano maha u društvu, zahvati, kaže Platon, i sam zakon i ustav države. Zato muziku ubraja u moguća sredstva promena društvenog poretka: "Kada se stil muzike menja, sa njom se menjaju i osnovni zakoni države."

Platon u Zakonima ističe: "S vremenom su se pojavile vođe koje su u muzici postupale nezakonito... Obuzeti euforijom i vođeni nepriličnim duhom hedonizma, oni su... mešali različite vrste muzike. Tako su svojim bezumljem nenamerno lažno svedočili protiv muzike, kao da je lišena bilo kakvog merila ispravnosti, i kao da je zadovoljstvo slušaoca najbolji kriterijum, bilo da je taj slušalac dobar ili loš čovek. Putem kompozicija ovakve prirode, za koje su napisali srodne reči, oni su u narodu negovali duh muzičkog bezakonja i drsko uverenje da sam može da sudi o vrednosti muzike."

Da bi postigao određeni socijalni cilj, Platon je morao da ograniči i usmeri muzičko stvaranje. Kriterijum ocene i selekcije je više etički, nego estetički. Tako je po izvršenoj selekciji muzičkih instrumenata prihvatio liru i kitaru, Apolonove instrumente, korisne za polis. Izbacio je trigonon, pektidu, pa i frule, Marsijine instrumente i nosioce tirsosa, Dionisove pratioce. Platon piše da je reč o "instrumentima nezgodne moći, koji mogu zavesti, očarati, fascinirati, opiti, prodreti u dušu i prisvojiti je". Sem toga "ne smemo tražiti da budu ritmovi šareni i raznoliki, nego treba da odgovaraju sređenom i muškom životu". Od tonskih vrsta treba izbaciti: jonsku i lidijsku, a sačuvati i dalje negovati dorsku i frigijsku.

Po Platonu uživanje muzike je "nedopustivo osećanje", i čak "otvoreno svetogrđe". Uživajući elemenat u muzici se nalazi u suprotnosti sa racionalnim životom. Zato Platon insistira na strogoj disciplini u negovanju samo onih muzičkih formi koje najmanje potresaju i uzbuđuju, i koje, saglasno sa drugim duhovnim aktivnostima, snaže duh čuvara, preventivno ga obezbeđujući od nepotrebne bahatosti, ali i od mlitavosti.

Po Platonu muzika treba da što je moguće manje podstiče strasti, jer bi, u suprotnom, moglo doći do nemira u "mirnim" socijalnim slojevima, a zatim, i do raspada i blokiranja funkcionisanja celine grada-države. Muzika treba što više da podstiče harmoniju, meru i red - kategorije tipično racionalističkog porekla. Platon ističe: "Muzika je moralni zakon. Ona daje dušu univerzumu, krila umu, let mašti i šarm životu i svemu ostalom." Otuda potreba da se muzika očisti od te njene moći i zatvori u čistu harmoniju lire i kitare, koje su sposobne da reprodukuju kosmičku harmoniju, uzor za harmoniju grada-države.

 

 

 

Platon je staaari drkadzija ne ume da sažme™

 

btw. raznih muzickih nastupa ima, ovo mi je jedan od omiljenijih

 

 

Link to comment

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...