Jump to content
IGNORED

Permanentna kriza domaće ekonomije


Lord Protector

Recommended Posts

Nema sta ja tebi ili njima da objasnjavam. To je osnovna ekonomija, i postovano u svakom zakonu. Koliki su mi troskovi to je moja stvar, gledaj u svoj tanjir. Smanji troskove svojoj firmi, pa ce mozda i u njoj da se poboljsa taj odnos.

 

Nema šta da objasniš pošto ne možeš. Ti ovde lažno predstavljaš da imaš firmu tj.preduzeće što naravno nije tačno. Ti ne prikazuješ u knjigama nikakve troškove. Registruj pravo preduzeće budi u njemu zaposleni koji prima platu, što kao vlasnik naravno možeš, prikazuj prihode i troškove te shodno tome plaćaj porez na platu i porez na dobit i nema problema. To što se švercuješ uz vunovlačare, papudžije, jorgandžije i ostale popravljače kišobrana i oštrače noževa nema veze sa mozgom. Ali i tome će jednom doći kraj, nisu Rumuni blesavi. Verovatno su i tamo njihovi rukavičari i bačvariinformatičari mislili da nikad neće doći taj dan ali eto...

Link to comment

Nema šta da objasniš pošto ne možeš. Ti ovde lažno predstavljaš da imaš firmu tj.preduzeće što naravno nije tačno. Ti ne prikazuješ u knjigama nikakve troškove. Registruj pravo preduzeće budi u njemu zaposleni koji prima platu, što kao vlasnik naravno možeš, prikazuj prihode i troškove te shodno tome plaćaj porez na platu i porez na dobit i nema problema. To što se švercuješ uz vunovlačare, papudžije, jorgandžije i ostale popravljače kišobrana i oštrače noževa nema veze sa mozgom. Ali i tome će jednom doći kraj, nisu Rumuni blesavi. Verovatno su i tamo njihovi rukavičari i bačvariinformatičari mislili da nikad neće doći taj dan ali eto...

To sto ti nisi cuo za drugacije oblike firmi sem drustva sa ogranicenom odgovornoscu, to je tvoj problem neobavestenosti. Postoji vise oblika organizovanja firmi, i to nije nikakav nas izum, vec postoji i u Americi. U agenciji, recimo, celom svojom imovinom odgovaras za rad preduzeca, dok taj doo u kome radis odgovara samo do visine uloga. Stoga su i propisi koji se na njih primenjuju drugaciji. Ne svercujem se ja ni uz koga, vec normalno biram izradu softvera kao delatnost iz ponudjenih opcija. To kako ti zamisljas, da svi rade u kao zaposleni i primaju platu, to nije postojalo cak ni u vreme samoupravnog socijalizma, mada je tada bilo manje opcija. Slobodno osvezi znanje ako mi ne verujes.

 

Biram nacin poslovanja i vrstu firme, sve uredno po zakonu, i naravno tako da maksimiziram svoju korist, a pozeljno i smanjim korist konkurencije ili nekoga ko mi je antipatican. To sto ti mislis da si u toj prici ostecen, moze eventualno da mi bude satisfakcija u pogledu toga da ispadam pametniji i sposobniji, ali zapravo me zabole.

 

Cudi me da to ne znas. Jos bi bio najveci fazon da si ekonomista po struci, to bi fino objasnilo naziv ove teme.

 

A kraj tome, naravno, nece doci, jer uvek postoji dovoljno drzava u kojima se politicari i razumeju u biznis, pa ce omoguciti konkurentne uslove za privlacenje stranih firmi. Na primer, imam aber, doduse iz ko zna koje ruke, da je licno komsija sa juga Don Milo pokrenuo pitanje zasto sve okolne drzave imaju nagli porast softverskih firmi a Crna Gora bas i ne. U CG su vec solidno nizi porezi i jednostavnije poslovanje, jos ako smisle neko posebno za softverske firme, mozda Srbija ni ne mora da pogorsava uslove za pausalce, bice prebacivanja dela poslovanja u CG. Da ne pricam sta bi se desilo da poslusaju tvoje genijalne ideje o progonu kulaka. Ima barem 20 poreskih rajeva na ovom svetu, za svakog po nesto :)

Link to comment

Potpuno netačno. Naime pod porezom se ovde kolokvijalno smatraju zbirno porezi i doprinosi dakle sve ono što mi se odbija od bruto plate. Dao sam link na kalkulator pa sam računaj. Ja ću imati veću penziju(ako je dočekam) ali ću nesrazmerno više uplatiti. U ovoj kalkulaciji sa bruto 166,000 za 40 godina daću 180.000evra više. Koja će to penzija da nadoknadi? Pri tom na sve besplatne servise države imamo ista prava.

To kako se nesto kolokvijalno naziva ne mora da bude i pravilno. Dakle bruto plata se sastoji od vise delova a samo jedan deo je porez koji ide u budzet za potrosnju i servisiranje usluga drzave i on je srazmeran osnovici plate. Dakle to je jedino ono sto pausalac manje placa. On manje finansira servise drzave ali isto tako servise drzave manje finansira neko ko ima tih 160000 od nekoga ko ima 300000. To nije problem sa pausalcima. Problem sa pausalcima u IT-ju je sto postoje dve vrste, prvi koji su zaista pausalci, sede kuci i rade za strane klijente a drugi su oni koji su to fiktivno, sede u firmama i potpisuju ugovore o koriscenju firminih resursa. Za sada je to moguce a pitanje je dokle. Edited by djeneralche
Link to comment

To sto ti nisi cuo za drugacije oblike firmi sem drustva sa ogranicenom odgovornoscu, to je tvoj problem neobavestenosti. Postoji vise oblika organizovanja firmi, i to nije nikakav nas izum, vec postoji i u Americi. U agenciji, recimo, celom svojom imovinom odgovaras za rad preduzeca, dok taj doo u kome radis odgovara samo do visine uloga. Stoga su i propisi koji se na njih primenjuju drugaciji. Ne svercujem se ja ni uz koga, vec normalno biram izradu softvera kao delatnost iz ponudjenih opcija. To kako ti zamisljas, da svi rade u kao zaposleni i primaju platu, to nije postojalo cak ni u vreme samoupravnog socijalizma, mada je tada bilo manje opcija. Slobodno osvezi znanje ako mi ne verujes.

 

Biram nacin poslovanja i vrstu firme, sve uredno po zakonu, i naravno tako da maksimiziram svoju korist, a pozeljno i smanjim korist konkurencije ili nekoga ko mi je antipatican. To sto ti mislis da si u toj prici ostecen, moze eventualno da mi bude satisfakcija u pogledu toga da ispadam pametniji i sposobniji, ali zapravo me zabole.

 

Cudi me da to ne znas. Jos bi bio najveci fazon da si ekonomista po struci, to bi fino objasnilo naziv ove teme.

 

A kraj tome, naravno, nece doci, jer uvek postoji dovoljno drzava u kojima se politicari i razumeju u biznis, pa ce omoguciti konkurentne uslove za privlacenje stranih firmi. Na primer, imam aber, doduse iz ko zna koje ruke, da je licno komsija sa juga Don Milo pokrenuo pitanje zasto sve okolne drzave imaju nagli porast softverskih firmi a Crna Gora bas i ne. U CG su vec solidno nizi porezi i jednostavnije poslovanje, jos ako smisle neko posebno za softverske firme, mozda Srbija ni ne mora da pogorsava uslove za pausalce, bice prebacivanja dela poslovanja u CG. Da ne pricam sta bi se desilo da poslusaju tvoje genijalne ideje o progonu kulaka. Ima barem 20 poreskih rajeva na ovom svetu, za svakog po nesto :)

 

Naravno da ne zamišljam da svi treba da budu na isti način zaposleni već da plaćaju porez srazmerno svojim prihodima a ti u odnosu na prihode gotovo da ne plaćaš porez. Potpuno je nebitno na koji način ostvaruješ prihod jedino je bitno da na njega plačaš porez. A ti ne plaćaš ni godišnji porez na prihod. Samo da te podsetim šta pošteno priznaje tvoj kolega itijevac radisa za zakon po kojem poslujete: "To što je država ostavila rupu kroz koji možeš proterati šleper sa zlatnim polugama....." .

I to je cela poenta kao i ovo tvoje o poreskim rajevima. To što ti misliš da je ova očigledna krađa dokaz nekakve tvoje pameti samo pokazuje dokle dobacuje tvoje razumevanje pameti i sposobnosti. Bar da kradeš a da to niko ne vidi pa da kažemo "pametan". Čuj pametan ,kao da je ostvario hladnu fuziju.

Venom je predložio da svi dobijamo bruto plate ali mislim da je to suviše radikalno. Predlažem da se izmeni zakon tako da  svi radimo kao paušalci tj vlasnici agencija. Svi ćemo biti jedna velika srećna agencija i plaćati mesečno 20.000 za sve poreze i doprinose. Nešto kao što je bila glavarina u tursko vreme. Tako ćemo dokazati svoju pamet i sposobnost.

Link to comment

Dakle bruto plata se sastoji od vise delova a samo jedan deo je porez koji ide u budzet za potrosnju i servisiranje usluga drzave i on je srazmeran osnovici plate. Dakle to je jedino ono sto pausalac manje placa. On manje finansira servise drzave ali isto tako servise drzave manje finansira neko ko ima tih 160000 od nekoga ko ima 300000.

Paušalci plaćaju porez (10%), PIO doprinose (26%), zdravstveno osiguranje (10,3%) i osiguranje za slučaj nezaposlenosti (1,5%). Tako da sem poreza moraš i zdravstveno osiguranje da računaš kao nešto što paušalci generalno manje plaćaju.

 

Pored toga i osnovica je mala, daleko manja nego što mogu da budu stvarni prihodi tako da je odnos prihodi/porez smiješan (možeš legalno da zarađuješ 4000 evra a da plaćaš 300 evra poreza).

 

E sad koliko je realno da država naplati znatno veći porez je pitanje - 1500+ evra poreza bi natjeralo ljude da razmisle o alternativnim rješenjima.

Link to comment

 Predlažem da se izmeni zakon tako da  svi radimo kao paušalci tj vlasnici agencija. Svi ćemo biti jedna velika srećna agencija i plaćati mesečno 20.000 za sve poreze i doprinose. Nešto kao što je bila glavarina u tursko vreme. Tako ćemo dokazati svoju pamet i sposobnost.

 

Opet vrtis jednu dokazano imaginarnu pricu, ali za ovo poslednje, donosim ti dobre vesti: Zakon, koji vazi za sve podjednako, vec omogucava i tebi i Venomu da registrujete agenciju, i placate mesecno 20.000 za sve poreze i doprinose. Naravno, to ako prihodujete manje od 6.000.000. Za vece prilive vam se vise isplati da registrujete DOO, kao sto je vlasnik tvog preduzeca i uradio, jer tako ima mnogo nize troskove poslovanja i manje poreze nego agencija, da ne priam o odgovornosti. 

Link to comment

Paušalci plaćaju porez (10%), PIO doprinose (26%), zdravstveno osiguranje (10,3%) i osiguranje za slučaj nezaposlenosti (1,5%). Tako da sem poreza moraš i zdravstveno osiguranje da računaš kao nešto što paušalci generalno manje plaćaju.

 

Pored toga i osnovica je mala, daleko manja nego što mogu da budu stvarni prihodi tako da je odnos prihodi/porez smiješan (možeš legalno da zarađuješ 4000 evra a da plaćaš 300 evra poreza).

 

E sad koliko je realno da država naplati znatno veći porez je pitanje - 1500+ evra poreza bi natjeralo ljude da razmisle o alternativnim rješenjima.

Zdravstveno manje placaju i regularno zaposleni sa manjim platama.
Link to comment

 

 

Problem sa pausalcima u IT-ju je sto postoje dve vrste, prvi koji su zaista pausalci, sede kuci i rade za strane klijente a drugi su oni koji su to fiktivno, sede u firmama i potpisuju ugovore o koriscenju firminih resursa.

+1, mada ja tu ne vidim problem, no dobro...

 

A imaš i među slučajeve, na primer, imaš čoveka koji neće da se cima sa nalaženjem posla, nego firma nalazi poslove za razne klijente, a on ima ugovor sa tom firmom, koja mu nalazi posao, a nikad neuđe u tu firmu, ne zna ni gde je, na primer... I sad, kakav ke njegov status, po forumskim merilima? Jel on prevarant, koji koristi rupu u zakonu, ili freelencer?

 

Uostalom, kako bi ste oporezovali freelencere, ako ne kroz agenciju?

 

A evo još jedan slučaj na višem nivou, koji je pandan ovome samo u korporativnom svetu, a ja nisam čuo ikada da je to problem...

 

Imaš veliku firmu, koja angažuje drugu firmu. Toj drugoj firmi je prva jedini klijent. Druga firma ima svoje, regularno zaposlene, koji odlaze u prvu firmu, tamo imaju svoje kancelarije, moraju da poštuju korporativnu kulturu...Pošto nema drugih klijenata, ovo je vrlo sličan odnos...

 

Velika firma ne angažujući te ljude direktno fingira dosta stvari, umanjuje svoju dobit ispumpavajući pare na manju furmu, i time plaća manji porez na dobit, profit po zaposlenom je veći, čime se vrednost akcija diže i tako dalje... I to je sasvim normalno...

Link to comment

Oglasio se Čadež povodom Endava slučaja. Sad će Velja da me drka. :D

http://www.blic.rs/vesti/ekonomija/cadez-za-blic-morali-smo-endavi-da-damo-subvencije-ispunili-su-sve-uslove/vdyeld5

 

Elem, iako su manja sredstva u pitanju, zamerka i dalje stoji. Ovde nikako ne smeju ovakve subvencije. Daj ljudima optiku, super fast internet, malim start apima prostorije, a ne kintu za tupave autsorsere.

Autsorsing firme nisu tupave, to je obican biznis model gde se spajaju domenski know-how, farmacija, bankarstvo, osiguranje, bilo sta, sa firmama koje imaju resurse da to domensko znanje pretvore u neki softverski proizvod. Obicna simbioza.
Link to comment

Zdravstveno manje placaju i regularno zaposleni sa manjim platama.

Naravno. Ali problem i jeste u tome što neko sa velikom platom plaća isto kao i neko sa daleko manjom. E sad na koji način otkloniti tu anomaliju nisam siguran - najlakše je ukinuti agencije ili izbaciti IT iz djelatnosti koje mogu da budu paušalci, ali nisam siguran da će to biti naročito isplativo.

Link to comment

 

 

donosim ti dobre vesti: Zakon, koji vazi za sve podjednako, vec omogucava i tebi i Venomu da registrujete agenciju, i placate mesecno 20.000 za sve poreze i doprinose. Naravno, to ako prihodujete manje od 6.000.000. Za vece prilive vam se vise isplati da registrujete DOO, kao sto je vlasnik tvog preduzeca i uradio, jer tako ima mnogo nize troskove poslovanja i manje poreze nego agencija, da ne priam o odgovornosti.

Ne lupaj.

 

via CZ-M53 TT

Link to comment

Autsorsing firme nisu tupave, to je obican biznis model gde se spajaju domenski know-how, farmacija, bankarstvo, osiguranje, bilo sta, sa firmama koje imaju resurse da to domensko znanje pretvore u neki softverski proizvod. Obicna simbioza.

Izvinjavam se, nije mi bila namera da potcenim nečije znanje i ekspertizu, nego komentarišem iz ugla industrijskih politika i ko bi trebalo da ima prioritet u stimulisanju.

Link to comment

Opet vrtis jednu dokazano imaginarnu pricu, ali za ovo poslednje, donosim ti dobre vesti: Zakon, koji vazi za sve podjednako, vec omogucava i tebi i Venomu da registrujete agenciju, i placate mesecno 20.000 za sve poreze i doprinose. Naravno, to ako prihodujete manje od 6.000.000. Za vece prilive vam se vise isplati da registrujete DOO, kao sto je vlasnik tvog preduzeca i uradio, jer tako ima mnogo nize troskove poslovanja i manje poreze nego agencija, da ne priam o odgovornosti. 

 

Eto vidiš da smo se lepo složili. Svi otvaramo agencije a poslodavci samo promene ugovor o radu sa Pera Perić na ugovor sa agencijom. Poslodavac isto plaća, svi isto dolaze na posao i rade iste poslove kao do sada ali sada kao zaposleni u svojim agencijama sa kojima poslodavac ima ugovor. I u skladu sa tim plaćamo p&d  20.000 mesečno. I ne plaćamo godišnji porez. Jel može tako?

Link to comment

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...