Posted February 8, 20169 yr U jednom trenutku sam konstatovao da nam nedostaje topic gdje bismo mogli da diskutujemo na temu duhovne muzike. Dosta toga ima razbacano na nekim drugim topicima; zapadna duhovna muzika se često i kači na topic "klasične muzike", i što se mene tiče, neka i ostane tamo, ko želi da kači ovdje, nikakvih problema nema, mada ja kad pomislim d duhovnu muziku uglavnom i mislim na pravoslavnu duhovnu muziku, dakle čisto vokalnu. Šta definiše duhovnu muziku - da ne idem previše u detalje, ali oznake "duhovne muzike" nema bez uvida u tekst, koji, jelte, treba da je religioznog karaktera. Po meni, teško da može da postoji čisto instrumentalna duhovna muzika, iako i strogo muzički gledano, postoje kanoni koji moraju da se ispoštuju da bi se (bar kod pravoslavaca) određeno djelo moglo izvoditi kao dio bogosluženja (zanimljiva tema svakako). Uglavnom, kada govorimo o pravoslavnoj duhovnoj muzici, možemo je grubo podijeliti na dvije (i po) vrste - one dvije koje učestvuju u bogosluženjima jesu pojanje (gdje se uglavnom pjeva jedna melodija, na noseći ton, mada i tu ima varijacija, od strane sveštenika ili monaha) i horski raspisi (uglavnom četvoroglasni, u SATB formi, mada može i troglasno) i ovo "i po". Što se tiče pojanja, ono je naravno starije, to su posebni zapisi (neume i trile), pjevanje po posebnim ljestvicama, pjevanje po osam glasova, to je jedan uređen sistem koji ima svoje varijacije u zavisnosti od regiona o kom govorimo. Sa druge strane, od nekog XVII-XVIII vijeka imamo razvoj horskog pjevanja (uglavnom na tekstove koje izgovara "narod", dakle ne sveštenstvo) koje se recimo kod nas naslanja na rusku tradiciju četvoroglasnog akapela pjevanja gdje opet postoje ograničenja u pogledu harmonije, dok se melodije uglavnom pozajmljuju iz narodne tradicije. Da ne detaljišem previše, evo jednog od najljepših momenata ruske horske duhovne muzike a vjerovatno i cijele svjetske muzičke baštine - šesta kompozicija iz ciklusa "Svenoćnog bdenija" od Sergeja Rahmanjinova - kompozicija Bogorodice djevo. Klasik, ziher. Ovo (i po) se odnosi na neke forme koje iskaču iz navedena dva šablona (tipa duhovne pjesme uz instrumentalnu pratnju, pjesme za solistu uz harmonsku podlogu, ono što kod nas rade recimo P. Aksentijević uz instrumente i Divna Ljubojević), uglavnom muzika koja se ne izvodi u svrhu bogosluženja, već više kao "prateći sadržaj". Naravno, tema treba da je otvorena za sve vrste duhovne muzike, slušao sam svojevremeno pravoslavne službe Etiopljana, potom arapske pravoslavce, kombinacije da ti stane pamet. Takođe, odličnih stvari ima i dalje na istok. Gruzine i njihovu polifoniju sam već negdje kačio, okačiću opet.
February 8, 20169 yr Author Po meni najbolje su Osmoglasnik iznijeli i snimili Radomir Perčević (tenor) i Vlado Mikić (bas), imao sam negdje taj disk - mislim da su snimci negdje s kraja osamdesetih, sa Vladom Mikićem sam imao čast da pjevam, vjerovatno najbolji domaći glas ikad za tu vrstu muzike, tu toplinu ne znam da li je ko dosegao, u posljednjih nekoliko decenija po meni niko nije došao ni blizu.
February 9, 20169 yr Author Evo jedna krajnje zanimljiva kombinacija - arapski/orijentalni melizmi na klasičnu (poznatu) temu za pojanje, ima nešto baš drevno u ovom izvođenju, pogotovo u ovom ženskom vokalu Edited February 9, 20169 yr by James Marshall
February 9, 20169 yr Evo još jednog psalma na arapskom, sa manje ornamenata (možda su i oni imali nekog svog Mokranjca). I Grk:
Create an account or sign in to comment