jms_uk Posted May 31, 2020 Posted May 31, 2020 Apropo americke zastave na ovoj poslednjoj slici ^, pre bezmalo devet godina:
mlatko Posted May 31, 2020 Posted May 31, 2020 Odabrali su pravo vreme da zbrišuinteresantno Inviato dal mio Mi 9 Lite utilizzando Tapatalk
mlatko Posted June 1, 2020 Posted June 1, 2020 Super, miševi u kosmosu su mi bili uznemirujuća pojavaInviato dal mio Mi 9 Lite utilizzando Tapatalk
Skyhighatrist Posted June 4, 2020 Posted June 4, 2020 Treker: https://www.satflare.com/track.asp?q=StarLinkLaunch&sck=1#TOP @gospa buba
gone fishing Posted June 8, 2020 Posted June 8, 2020 simulator dolaska zmaja na iss https://iss-sim.spacex.com/ 1
jms_uk Posted August 2, 2020 Posted August 2, 2020 Vracaju se danas Quote US astronauts Doug Hurley and Bob Behnken have undocked their Dragon Endeavour capsule from the space station to begin their return to Earth. The pair are expected to splash down off the coast of Florida just after 14:45 EDT (19:45 BST) on Sunday. A successful landing would mean America once again has a fully serviceable, fully certified means of getting its own people into orbit and back. This capability was lost when the country retired its shuttles in 2011.
mlatko Posted August 2, 2020 Posted August 2, 2020 vratili se sa odmoraInviato dal mio Mi 9 Lite utilizzando Tapatalk
Skyhighatrist Posted August 31, 2020 Posted August 31, 2020 (edited) Laganica, apsolvirali su ovo sletanje... Edited August 31, 2020 by Skyhighatrist
namenski Posted September 22, 2020 Posted September 22, 2020 Aj da pitam ponovo: sta ce ovaj topik na naukitm? Em nije nauka, em je prevara,,,
אַף אֶחָד Posted September 22, 2020 Posted September 22, 2020 4 hours ago, namenski said: Aj da pitam ponovo: sta ce ovaj topik na naukitm? Em nije nauka, em je prevara,,, Ih sto si na kraj srca. Moja omiljena posalica je nekada stajala na vratima laba za nuklearnu fiziku. Kaze otprilike ovako - Postoje inzenjeri, experimentalci i teoreticari. U vreme Kolumba, inzenjeri naprave brodova koji mogu da predju preko Atlantika. Eksperimentalci se ukrcaju, mnogi izginu ili se podave, nadju kopno, ubiju neke indijance i vrate se kuci. Da bi im tada teoreticari rekli da su bili u Indiji! SpaceX ima mnogo katastrofalnih aspekata, ali pomerio je neke stvari s mrtve tacke i ima potencijal da ih dalje pomera. Primarni motiv svakako nije nauka, ali to ne znaci da se spektakularna nauka nece izroditi iz toga na kraju. Ako nista drugo, izvrsili su pritisak na uspavanu NASA koja je vec decenijama prestala da sanja velike stvari. Jedan od prioriteta covecanstva bi moralo biti istrazivanje Marsa i uspostavljanje permanentne baze na Mesecu. SpaceX je pokazao da je to izvodljivo i da budzet nije nedostizan, posebno ako se tu i tamo saseku neki troskovi. Kao u prici sa brodovima gore - mnogo ih je potonulo dok nisu poceli da prelaze okean rutinski. Ali da nisu probali, ne bi ga nikad ni presli.
namenski Posted September 23, 2020 Posted September 23, 2020 On 22.9.2020. at 12:32, chandra said: Ih sto si na kraj srca. Moja omiljena posalica je nekada stajala na vratima laba za nuklearnu fiziku. Kaze otprilike ovako - Postoje inzenjeri, experimentalci i teoreticari. U vreme Kolumba, inzenjeri naprave brodova koji mogu da predju preko Atlantika. Eksperimentalci se ukrcaju, mnogi izginu ili se podave, nadju kopno, ubiju neke indijance i vrate se kuci. Da bi im tada teoreticari rekli da su bili u Indiji! SpaceX ima mnogo katastrofalnih aspekata, ali pomerio je neke stvari s mrtve tacke i ima potencijal da ih dalje pomera. Primarni motiv svakako nije nauka, ali to ne znaci da se spektakularna nauka nece izroditi iz toga na kraju. Ako nista drugo, izvrsili su pritisak na uspavanu NASA koja je vec decenijama prestala da sanja velike stvari. Jedan od prioriteta covecanstva bi moralo biti istrazivanje Marsa i uspostavljanje permanentne baze na Mesecu. SpaceX je pokazao da je to izvodljivo i da budzet nije nedostizan, posebno ako se tu i tamo saseku neki troskovi. Kao u prici sa brodovima gore - mnogo ih je potonulo dok nisu poceli da prelaze okean rutinski. Ali da nisu probali, ne bi ga nikad ni presli. Auh... Laka pitanja, teski odgovori, ipak, ali da se ogradim: bog ubio ko u svemu u ovoj prici potegne (samo) ideologiju... Sto se prvog, inzenjersko, eksperimentatorsko, teoreticarskog pasusa tice: stoji, ali ne bas sasvim . Naime, i u primeru koji si naveo, morali su da se steknu istorijski i tehnoloski uslovi: nisu brodovi visokih bokova, spremni i sposobni da covecanstvo izvedu iz kolevke, Mediterana, dosli niotkuda, pali s Marsa. Pojavili su se, sa sve jos neophodnijim softveromtm kada su se stekli uslovi koje sam pomenuo, ali - uvek to ali - naporom i doprinosom - drzave, jedine drustvene organizacije koja nam, kao vrsti, i danas stoji na raspolaganju kada je potrebno usredsrediti, koncentrisati napor, usmeriti ga ka jednom cilju, obicno, na zalost u ekstremnim situacijama poput rata, neke prirodne kataklizme, epidemije... Uostalom, pogledati pod Infante Dom Henrique, o Navegador, kod nas poznatiji kao Henrik Moreplovac... I, tu dolazimo do pojedinca, coveka sa vizijom - danas zvuci pateticno, ali istorijski nebrojeno puta potvrdjeno. Ne sporim, mada sam licno skeptik, i Musk-ovo vizionarstvo, ali u danasnjem lozenju na SpaceX vidim nesto drugo: nekriticko, trijumfalisticko seirenje nad pobedom takozvanog preduzetnistva, trazenje dokaza gde mu mesto nije da je takozvana privatna inicijativa keva nad kevama. Kada su svemirska istrazivanja u pitanju - nije i tesko da ce ikada biti: put u Svemir, sve uzevsi da nam je Mars sledeca meta, je tehnoloski toliko zahtevan da ne postoji ni minimalna sansa da ga izgura pojedinac ma koliko para imao: tesko da je, kako danas stvari stoje, dohvatan i za samo jednu drzavu. Primera radi, Amerika je, mamuzana Hladnim ratom i svemirskom trkom sa CCCP, program Apolo sprovela visegodisnjim itekako ciljanim naporom svih resursa jedne zemlje koja je tada, a i sada, bila svetska tehnoloska avangarda, pa cak i tada stvari nisu isle kao po loju. Izmedju ostalog i zbog jednog poprilicno vaznog razloga: proslo je vreme velikih inzenjera, Ajfela, Tesle, Brunel-a, da ne nabrajam: danasnji tehnoloski proboji, velika otkrica, su anonimni, plod su rada ogromnog broja ljudi. Konkretno, danasnja zaludjenost NASA-e SpaceX-om je samo posledica americkog zaostajanja, zapustanja kosmickog posla i hvatanja za daj sta das resenje koje bi Ameriku kako tako odrzalo u sedlu, a i to ponajvise pod pritiskom javnosti, ali i politickim, buduci da se, prakticno do pojave SpaceX-a bilo spalo na koriscenje - o bruke, o sramote - poprilicno zardjale sovjetske raketne tehnologije... I - tu dolazimo do glavnog: SpaceX nije, ni u kom pogledu - tehnoloski proboj dovoljan ne samo da covecanstvo odvede na Mars, nego i u svakom drugom pogledu. Skrpljen od ostataka NASA pogonskih tehnologija, ponudio je krajnje tehnoloski i konceptualno problematicna poluresenja, spektakularna doduse, resenja koja ce doneti nesto para - donece ih i Virgin Galactic - ali - to nije to. Nije, niti ce biti, barem sto se sustine tice: tehnoloskog proboja ili vise njih koji ce prevazici stari, dobri, ali definitivno nedovoljni - pogon raketnih motora koje danas 'ladno mozemo zvati - klasicnim. Prakticno - oldtajmerima. A sam SpaceX je, jebiga, mozda preostro, tehnoloski pandan tviterima, fejsbucima, nastao uostalom u neka (nasa, naravno) vremena resenja koja su se do juce, u nekom jucerasnjem svetu, podvodila pod 'danas za sutra' ili - 'seci usi krpi dupe...' Quote SpaceX je pokazao da je to izvodljivo i da budzet nije nedostizan, posebno ako se tu i tamo saseku neki troskovi. Kao u prici sa brodovima gore - mnogo ih je potonulo dok nisu poceli da prelaze okean rutinski. Ovaj deo posebno: ne znam da li budzet nije nedostizan, sumnjam - onako, brzinski, iz glave, USA su, da bi prve odvezle coveka na Mesec, ondasnjih 28 milijardi US$. Ovlasna konsultacija sa Internetom kaze da je to danasnjih cirka oko 300 milijardi US$ za period 1960. - 1973, a sama NASA je u tom periodu kostala Ameriku nekih danasnjih cirka 500 milijardi US$... Sasecanje troskova necu da komentarisem : previse mi zvuci, udara na moderni kapitalizam, Juru ako bas hoces. Potonule brodove takodje: programi poput idenja na Mesec ili Mars svejedno, nisu mnostvo poduhvata pojedinaca, avanturista ili prosto samo ocajnika, nego nevidjeno skup i zahtevan napor usmeren samo u jednom pravcu, sa jednim ciljem. I - sa jednim brodom. A taj ga majci, nece smeti da potone... Naravno, nema niti ce ikada biti nepotopivog broda, ali potapanje/havarija u bilo kom svemirskom programu znaci godine odlaganja...
Recommended Posts
Create an account or sign in to comment
You need to be a member in order to leave a comment
Create an account
Sign up for a new account in our community. It's easy!
Register a new accountSign in
Already have an account? Sign in here.
Sign In Now