Њујоркер Posted September 24, 2018 Posted September 24, 2018 Ne za nasih zivota. A da se nivo okeana povecava i smanjuje, nije sporno i vezano je za neke druge, dugotrajnije, procese.
Њујоркер Posted September 24, 2018 Posted September 24, 2018 Ne lednika. Secam se (hehe, opet) udzbenika za V razred iz geografije i dve slike lednika iz svajcarskih alpa; jedne iz kasnog XIX veka i druge pretpostavljam iz sedamdesetih s obzirom da je uzdbenik tiskan 84, ali je bio n-to izdanje, znaci pisan bar za zivota one jednonoge strvine. Na prvoj se vidi lednik u svoj svojoj lepoti, na drugoj kamenjar, dokaz da je a) globalno zagrevanje bilo u punom zamahu tokom citavog XX veka, b) da tokom XX veka i pored nestajanja lednika sa planina nisu nestali ni NYC, ni Kalkuta, ni Melburn... Ali onaj veciti led koji je zarobljen na kopnu Arktika i Antarktika, on je jezicak na vagi. Teorijski, kad bi se sav led otopio, uzrocio bi porast nivoa okeana, i samim tim potapanja priobalinih gradova. E, sad...
Hellbilly Kali Posted September 24, 2018 Posted September 24, 2018 39 minutes ago, Њујоркер said: Ali onaj veciti led koji je zarobljen na kopnu Arktika i Antarktika, on je jezicak na vagi. Teorijski, kad bi se sav led otopio, uzrocio bi porast nivoa okeana, i samim tim potapanja priobalinih gradova. E, sad... Izvini, ali Arktik nema kopno. Spoiler A stari led o kome pričaš se topi već neku godinu.
Њујоркер Posted September 24, 2018 Posted September 24, 2018 Izvini, ali mene je moj Zika u skoli ucio da je Grenland i kopno i Arktik.
Hellbilly Kali Posted September 24, 2018 Posted September 24, 2018 Delovi Grenlanda su uslovno deo Arktika, isto kao i delovi Kanade, Rusije i skandinavskih zemalja. Ali kada pričamo o praćenju topljenja Arktika misli se pre svega na zaleđeni Severni ledeni okean, središnji deo. Potpuno otapanje tog leda tokom leta (od čega nismo daleko) bilo bi jedan veliki milestone, koji bi samo ubrzao otapanje glečera na okolnom kopnu. Samim tim se on prilično razlikuje od Antarktika, ispod čijeg ledenog pokrivača se dobrim delom nalazi kopno, kao i ispod Grenlanda, čije se topljenje/doprinos u kontekstu podizanja nivoa mora obično računa odvojeno od (centralnog) Arktika U tom svetlu, meni ova misao: bez obzira na povecanje temprature i otapanje lednika na Arktiku i Antarktiku nivo okeana se NECE povecati taj led je vec u vodi, i nivo je toliki koliki jeste. I ova: 2 hours ago, Њујоркер said: Ali onaj veciti led koji je zarobljen na kopnu Arktika i Antarktika, on je jezicak na vagi. Teorijski, kad bi se sav led otopio, uzrocio bi porast nivoa okeana, i samim tim potapanja priobalinih gradova. ... baš ne štimaju zajedno? Mada, ako može da se "zbog težine vodenog omotača ulegne zemljina kora" svašta je moguće P.S. A da se odmaknemo od Žike i škole, m? Deluje da smo malo zaboli tu.
namenski Posted September 24, 2018 Posted September 24, 2018 4 hours ago, Hellbilly Kali said: Potpuno otapanje tog leda tokom leta (od čega nismo daleko)... Jedno nezaboravno leto i ocas posla gotovo... On 9.9.2018. at 10:59, Hellbilly Kali said: Ne neku bum trenutnu apokalipsu na dugme kako je Namenski gore romantično zamišlja i ništa osim toga ne priznaje, već sporo i polako propadanje naših ekosistema i humanog društva, više nalik na neku dugotrajnu terminalnu bolest... I romantikatm trenutnetm apokalipse, na dugme... Dobro je, dobro...
Hellbilly Kali Posted September 24, 2018 Posted September 24, 2018 Dok sam još tu 14 hours ago, I*m with the pilots said: ------------------------------ (Mislim da je prikladno i za ovu temu) We won’t save the Earth with a better kind of disposable coffee cup Odličan tekst. Monbio uglavnom dobro ubada. Dok se osnovna motivacija i proizvodnje i potrošnje ne promeni, neće biti bilo kakve radikalne (spasonosne) promene. Ja sam pesimista u pogledu toga da je to uopšte moguće bez nekog velikog reseta, jer je vrh navučen na basnoslovni profit, a dno na basnoslovnu potrošnju kao na heroin. Dok se sve tako umnožava na planeti ograničenih kapaciteta, ishod je jasan. Dobar primer za to je proizvodnja energije, jedna od kritičnih civilizacijskih tačaka. Nemačka bogznakako ulaže u obnovljive izvore, a s druge strane je odlučna da oljušti svoje rezerve uglja i već je pomerala rok za izbacivanje uglja iz upotrebe čak na 2050 ako se ne varam. Dakle jedno ne isključuje drugo. Onda se pojavi neki nebulozni energy hog kao bitcoin mining da troši struju kao dodatna država i super. Poenta je da što više energije ima, više će se trošiti. Nikad dovoljno. Električni automobili takođe dobar primer. Dok god automobilska industrija ima za krajnji cilj da plasira milione vozila godišnje, nećemo imati održivu situaciju. Nešto će se sjebati, u ovom konkretnom slučaju i mi kad budu krenuli da nam kopaju litijum. Fun fact: litijum je u Evropi (isklj. Rusiju) slučajno nađen jedino kod nas i ekonomski skoro jednako bednom Portugalu Naravno, nadam se da me utisak vara i da ćemo isplivati nekako iz ovog haosa, mada opet, stvarno ne vidim kako bi ovaj ekonomski model mirno i dobrovoljno mogao biti zamenjen nekim drugim. Možda ne vidi ni Monbiot, ali neće da kaže
namenski Posted September 24, 2018 Posted September 24, 2018 7 minutes ago, Hellbilly Kali said: Dok sam još tu Odličan tekst. Monbio uglavnom dobro ubada. Dok se osnovna motivacija i proizvodnje i potrošnje ne promeni, neće biti bilo kakve radikalne (spasonosne) promene. Ja sam pesimista u pogledu toga da je to uopšte moguće bez nekog velikog reseta, jer je vrh navučen na basnoslovni profit, a dno na basnoslovnu potrošnju kao na heroin. Dok se sve tako umnožava na planeti ograničenih kapaciteta, ishod je jasan. Dobar primer za to je proizvodnja energije, jedna od kritičnih civilizacijskih tačaka. Nemačka bogznakako ulaže u obnovljive izvore, a s druge strane je odlučna da oljušti svoje rezerve uglja i već je pomerala rok za izbacivanje uglja iz upotrebe čak na 2050 ako se ne varam. Dakle jedno ne isključuje drugo. Onda se pojavi neki nebulozni energy hog kao bitcoin mining da troši struju kao dodatna država i super. Poenta je da što više energije ima, više će se trošiti. Nikad dovoljno. Električni automobili takođe dobar primer. Dok god automobilska industrija ima za krajnji cilj da plasira milione vozila godišnje, nećemo imati održivu situaciju. Nešto će se sjebati, u ovom konkretnom slučaju i mi kad budu krenuli da nam kopaju litijum. Fun fact: litijum je u Evropi (isklj. Rusiju) slučajno nađen jedino kod nas i ekonomski skoro jednako bednom Portugalu Naravno, nadam se da me utisak vara i da ćemo isplivati nekako iz ovog haosa, mada opet, stvarno ne vidim kako bi ovaj ekonomski model mirno i dobrovoljno mogao biti zamenjen nekim drugim. Možda ne vidi ni Monbiot, ali neće da kaže Doduse, nekoliko puta ponavljano: 12 hours ago, namenski said: Jedno ostaje: problem je pre svega drustveni, politicki, sistemski i - kao takav - bice tako i resavan... Али, делује
Њујоркер Posted September 24, 2018 Posted September 24, 2018 Ali ja stvarno ne znam kako tebi kocka leda u casi vode ne ide u glavu. Dakle, ja se namerno ne obazirem na severni ledeni okean, jer njegov led, kao i svih ostalih glecera, vec uracunat u ukupnu zapreminu svetskih okeana. Otopili se oni danas ili ne, nivo okeana se nece ni za mm povecati. Ono, arhimed i tako to. Ono sto hoce jesu gleceri van svetskih okeana, znaci po alpima,kajmakcalanima i kilimandzarima, kao i ajs sitovi grenlanda i antarktika. Ja izgleda i ovde pricam uludo. I pokusavam da kazem da je u poslednjih 100 godina, dakle ne treba da gledamo u pasulj, i da proricemo ko zna kakvu buducnost, nestalo sa planete xyz glecera, i taj proces i dalje traje. I da, grenland ajs sit se topi sa svoje zapadne strane ovog trenutka, ali takodje se u svom centru fino natapa snegom (za sada nedovoljno da nadomesti gubitak delovanja toplih struja koji grickaju obod), ali se zato Antrktik fino dosmrzava. Ko zna kakve ce to imati veze u nekim buducim godinama. A na tvoju tvrdnju, da ce se i sam severni ledeni okean nestati i otopiti okolne glecere, pa evo kuku nam majke, kako bi to zapravo izgledalo? World ice inventory Location Volume (km3) Fraction of world ice Change in volume since 1960 (km3) ** comments Continental glaciers and ice fields* 87,000 (± 10,000) [1] 0.29 % -4,700 [2,3,4] grounded Greenland ice cap 2,930,000 (2,620,000 to 3,000,000) [5,6,7,8,9] 9.8 % -2,000 [6,10,11,12,13,14] grounded Greenland continental glaciers ~50,000 (± 20,000?) [15] 0.17 % -350 [3,4] grounded Arctic Ocean pack ice 16,000 summer, 24,000 winter [16,17] 0.01 % -3,000 [16,18,29] floating East Antarctic Ice Sheet 23,000,000 (21,800,000 to 26,040,000) [5,6,8,19] 76.8 % +10,000 [6,20,21] grounded West Antarctic Ice Sheet 3,000,000 (3,000,000 to 3,260,000) [5,19] 10.0 % -4,500 [21,22,23] grounded Antarctic Peninsula ice cap 227,000 [5,24] 0.76 % (included with EAIS) grounded Antarctic continental glaciers ~50,000 (± 20,000?) [15] 0.17 % -700 [3,4] grounded Ross Ice Shelf 230,000 [24] 0.77 % -2,000 [26,27] floating Ronne-Filcher ice shelves 344,000 [25] 1.17 % -2,000 [26,27] mostly floating South polar pack ice 4,000 summer, 19,000 winter [28] 0.08 % +100 [28] floating Total world ice ~29,960,000 100 % -9,150 --grounded ice only ~29,340,000 97.9 % -2,250 grounded --floating ice only ~620,000 2.1 % -6,900 floating Dakle, ti kukas da ce nas stavka 4 potopiti kad se izlije sva stavka 1 (mada ne znam koliki je tu procenat Arktika, ali nek je i 70%, kako se onda preracunava 0.2% svetskog leda u metre nadolazecih okeana na Amsterdam i Rio)? Ono sto nas treba da interesuje je ovaj grounded ice, i ko sta tu dobija i gubi i zasto. Al' dzaba slepcu crtati i gluvom pricati.
Њујоркер Posted September 24, 2018 Posted September 24, 2018 Eh, da, nije me mrzelo da drndam po netu, sav taj led bi dodao citav 1mm okeanima (zapravo i manje). Drz's se Bangaldesu!
I*m with the pilots Posted September 24, 2018 Posted September 24, 2018 (edited) 21 hours ago, namenski said: Nisam ni na trenutak sporio znacaj problema klimatskih promena, a El Nina sam pomenuo samo kao primer neodgovornog pristupa, pre svega medijskog, a bogami i naucnog problemu: dobro secam generisanja panike oko El Nina, pre mozda - ako se ne varam - 10-ak, mozda nesto vise godina u kome su raznorazni najavljivali propast sveta sve vezanog za njegovo ponasanje.... Sto se tice Inka, Moča i ostalih, jedno je sigurno: ni jedna jedina od poznatih nam Civilizacija nije uginula zbog neke globalne kataklizme poput brzinskog otopljavanja, El Nina i ovde pominjane Golfske struje koja usporava : razne Krakataue, zemljotrese, itd, ne racunam, oni su ipak lokalne pojave. Ali ovde si malo kontradiktoran; ne sporis znacaj ali onda ne verujes da je neka prirodna kataklizma doprinela smrti civilizacije. Ili svrstavas to pod "lokalno", mozda se tu ne razumemo? Vredi malo procackati o tome ako te zanima. O tim plemenima se sve vise saznaje danas, jer se mnogo toga otkopalo tek u poslednjih nekoliko decenija i dosta toga je nepoznanica (slight offtopic; a pogotovo za turiste, tako da su obilasci lokaliteta vezanih za Moce super jer maltene nema zive duse, svi su dole u Macu Pikcuu ;D) a izgleda da su cak jos Spanci, kada su krenuli u eksploataciju Juzne Amerike, dosli do slicnog zakljucka za njih i jos neke grupe. Te Moce konkretno su ziveli bas na pojasu uz obalu, nisu isli gore u Ande. Za Inke je jasno - njihova kataklizma su bili Spanci (da nisu oni za koju stotinu godina bi bili mozda neki drugi, jos jaci, jer u tim godinama kada je sunovrat poceo su bili na vrhuncu). Quote Science 3 March 1990 Science: El Nino events devastated two ancient civilisations EXCEPTIONALLY strong El Nino events may have contributed to the downfall of two early civilisations in Peru, according to American researchers. El Nino is the name given to a cyclical change in the circulation of the ocean and atmosphere over a large part of the south Pacific. Michael Moseley, an anthropologist at the University of Florida in Gainesville, has consulted historical records in Peru. He says that severe flooding devastated coastal cities around AD 600 and AD 1100. The evidence that this flooding was associated with strong El Nino events comes from ice cores taken from a glacier about 1000 kilometres to the southwest of the afflicted cities. The cores indicate that the Andes suffered unusually severe droughts at around AD 600 and AD 1100. Normal El Nino events are known to produce droughts in the highlands, although these are much shorter than the two on record. Researchers stress that the link between climate and the collapse of ancient cultures in Peru is tentative. The ice cores that have been studied do not record directly either coastal climate or El Nino events. Lonnie Thompson, of the Polar Institute at Ohio State University in Columbus, has studied the ratios of isotopes of oxygen in the ice cores. These are related to temperature because the rate at which water evaporates from the sea is different for water containing different isotopes of oxygen. This water falls as snow, which is then incorporated in ice. Thompson says that the isotope ratios show that around AD 600 and AD 1100, the climate was ‘warmer than at any time since 1531’. Warm water always accompanies El Nino. Moseley says that the drought recorded in the ice core between AD 560 and AD 590 matches a sharp decline in the Moche culture on the north coast of Peru. Their capital was flooded, rebuilt, then overrun by sand dunes, which were apparently related to a drought. The Moche moved their capital north to Pampa Grande. More evidence for flood damage comes from Spanish chronicles. They record the legend of a coastal dynasty which ended when the last ruler moved a sacred ancestral idol. This triggered a deluge, which lasted 30 days. A mountain drought, such as the one recorded in the ice core, would have deprived the Moche of the ‘runoff’ water that they used to irrigate the arid Peruvian coast. ‘A 30-year drought certainly would make their lives difficult,’ says Crystal Schaaf, a meteorologist at the Air Force Geophysics Laboratory in Bedford, Massachusetts. She has studied the ice core with Thompson, and Izumi Shimada of the Peabody Museum at Harvard University. Shimada says that the Moche culture underwent changes that imply the people were concerned about floods and drought. Their new capital, at Pampa Grande, was about 50 kilometres inland, at the neck of the larger Lambayaque Valley. In this position, it could control the flow of water for irrigation better than at the original site. Thompson says that the ice cores show that there was another severe drought in the mountains around AD 1100. By that time, the Chimu culture had arisen in the Moche valley, while the separate Sican dynasty occupied the Lambayaque Valley. Moseley says that both cultures suffered severe flood damage. But, whereas the Sican dynasty collapsed, the Chimu were able to rebuild their city and irrigation system. https://www.newscientist.com/article/mg12517063-100-science-el-nino-events-devastated-two-ancient-civilisations/ Edited September 24, 2018 by I*m with the pilots
Hellbilly Kali Posted September 24, 2018 Posted September 24, 2018 (edited) 7 hours ago, Њујоркер said: Dakle, ti kukas da ce nas stavka 4 potopiti kad se izlije sva stavka 1 (mada ne znam koliki je tu procenat Arktika, ali nek je i 70%, kako se onda preracunava 0.2% svetskog leda u metre nadolazecih okeana na Amsterdam i Rio)? Ne, ja kukam da kada se otopi Severni ledeni Grenland će se otopiti značajno brže, a Grenland nije šala. A ne znam odakle ti ideja da se Antarktik fino domrzava? 6 hours ago, Њујоркер said: Eh, da, nije me mrzelo da drndam po netu, sav taj led bi dodao citav 1mm okeanima (zapravo i manje). Pročitala. Žena objašnjava kako se računa porast nivoa mora u odnosu na otapanje - na primeru 1mm podzanja. Na početku lepo daje tabelu koliko bi topljenje svakog od navedenih ice sheet-ova doprinelo podizanju nivoa mora. U metrima. Ice on land Sea level equivalent (m) Antarctic Ice Sheet 58.3 Greenland Ice Sheet 7.36 Glaciers and ice caps 0.41 I onda razlaže i objašnjava formulu kako ti podaci izračunavaju. Na primeru 1mm. Stvarno ne znam šta si ti drndao, ali i dalje ne mogu da verujem šta tvrdiš slepima i gluvima i na osnovu čega. (a sajt je odličan btw, hvala). Edited September 24, 2018 by Hellbilly Kali typo
mei Posted September 25, 2018 Posted September 25, 2018 1. Lični napadi na ovoj temi će biti sankcionisani 2. Diskusija o fazama civilizacija je splitovana na Istoriju: click 3. Jedna lična prepirka je prebačena na deponiju (link nije potreban, also see 1. )
Њујоркер Posted September 26, 2018 Posted September 26, 2018 @Hellbilly Kali Znaci, ti mene stvarno zajebavas. Imala si u ranijem mom postu pored svih nabrojanih lednika, glecera, selfova i cegasvejos, sa strane i popisane gubike i dobitke od 1960. godine. I sad mi mases Gardijanom (dobro da nije Borba ili Komunist) ispred nosa kako se dave kraljevski pingvini na juznom polu, a za njima cemo koliko sutra i mi. Na stranu svakom noramlno coveku poznata NAUCNA cinjenica da je Antarktik hladniji od Arktika zbog toga sto lezi na kontinentu, te samim tim i sanse za Snjeguljice i patuljke da napaduju su iznimno vece dole nego na Arktiku, a bogme i da se zadrze. Uostalom i NASA i je imala svoja istrazivanja Antarktika, i pre par godina, objavljeni su rezultati. Kao sto se vidi, ovo su tvoji, minimiziranje je maksimalno (ako se tako mogu odraziti), a cak se i provlaci i relevantnost podataka sa satelita. Ali, to samo govori o kakvoj se gamadi radi i koja ne zeli nista da cuje osim o potopu kao takvom. I na kraju, usudicu se i da kazem da je i Grenland dobio vise snega nego sto je izgubio. Da Grenland u centru dobija sneg svake godine to se zna, ali vise gubi nagrizanjem po bokovima. E prosle sezone je doslo do male promene. I sta ukoliko usledi nekoliko sezona sa Nikolama? Hm? Ma dzaba pitam, i dalje ce biti potop! potop! A sad odoh da spavam, bez brige da ce se moj Menhetn za o vreme zavrsiti pod talasima.
Recommended Posts
Create an account or sign in to comment
You need to be a member in order to leave a comment
Create an account
Sign up for a new account in our community. It's easy!
Register a new accountSign in
Already have an account? Sign in here.
Sign In Now