Jump to content

Толстый и тонкий


Ryan Franco

Recommended Posts

Нема азерске теме, па може овде.

 

 

http://www.svoboda.org/media/photogallery/azerbaijan-black-january-anniversary/26803997.html

 

Пре 25 год одиграо се један од најкрвавијих дана у азерској историји.

Дошло је до сукоба између совјетских трупа и поборника азерске независности у којима је погинуло више стотина људи.

Неколико импозантних фотографија.

Link to comment

Licno mislim, da ce se u buducnosti upravo ici na to. Sto vise eksploatacije, pa makar nafta otisla na minimum cene. Bice je tako mnogo i bice toliko jeftina, da ce uticati na privredni rast zemalja kojima je do sada bila skupa i nedostupna, a proizvodjaci ce se utrktivati po sistemu bolje 6 barela po 20 USD, nego jedan od 100.

 

 

Al-Omar je dodao da će sredstva biti uložena u brojne projekte u vezi sa proizvodnjom, preradom i transportom nafte. Kuvajt planira da poveća proizvodnju nafte sa 3,2 na četiri miliona barela dnevno do 2020. i zadrži taj nivo do 2030.

 

 

Do kraja 2015, planiran je rast proizvodnje nafte na 3,5 miliona barela dnevno, izjavio je izvršni direktor državnog naftnog konglomerata Kuvajt petroleum korp Nizar al-Adasani.

 

 

http://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2015&mm=01&dd=22&nav_id=949516

 

:fantom:

 

 

Većina učesnika Foruma je saglasna da će se pad cena na ispod 50 dolara po barelu povoljno odraziti na svetsku privredu, posebno na velike uvoznike nafte kao što su SAD, Kina, Japan i članice Evropske unije.

Profesor ekonomije na Harvardu Kenet Rogof je ocenio da će pozitivne posledice biti "prilično velike" u roku od godinu dana i da stučnjaci potcenjuju mogući uticaj.

 

S druge strane, pad cene ne odgovora svim državama, među kojima Rusija može osetiti najviše negativnih posledica. Međunarodni monetarni fond je ove nedelje upozorio da bi ruska privreda mogla da se smanji za tri odsto. Zamenik premijera Rusije Arkadij Dvorkovoč izrazio je nadu da će pad cene nafte uskoro biti zaustavljen, dodajući da će time i ruska rublja dobiti neku podršku.

 

http://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2015&mm=01&dd=22&nav_id=949535

 

 

 

Ruska agencija za statistiku je objavila da je trenutno inflacija 12,5 odsto na godišnjem nivou, a ministar za ekonomski razvoj Aleksej Uljukajev je prognozirao da će do kraja januara ona dostići 13,5 odsto, pri čemu će rast cena prehrambenih proizvoda biti 16 odsto.

 

Nafta je od juna 2014. godine pojeftinila 60 odsto. Međunarodni monetarni fond očekuje da će pad bruto domaćeg proizvoda Rusije ove godine biti tri odsto, Svetska banka prognozira pad od 2,9 odsto, a Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj - pet odsto, podsetio je Interfaks.

 

Prema prognozi Ministarstva za ekonomski razvoj, pad BDP u 2015. godini biće 0,8 odsto pri ceni nafte od 80 doalra za barel.

 

http://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2015&mm=01&dd=22&nav_id=949525

Link to comment

 

LEDENA 2019: EU nije mogla čuti gore vesti iz Rusije
Tanjug | 22. 01. 2015. - 15:47h | Komentara: 86

Stalni predstavnik Evropske unije u Rusiji Vigaudas Ušackas izjavio je da je iznenađen izjavom direktora Gasproma Alekseja Milera da će ta kompanija 2019. godine prestati da dostavlja gas u Evropsku uniju preko Ukrajine.

 

544830_gazprom-01-foto-reuters_f.jpg?ver
Aleksej Miler i Vladimir Putin: Neka gasovod ide na drugu stranu

"Bili smo iznenađeni izjavom, rekao bih čak, javnim demaršem, koji je dao Miler posle susreta s potpredsednikom Evropske komisije Marošem Ševčovičem, o tome da od 2019. godine gas u EU neće biti isporučivan preko Ukrajine", rekao je Ušackas.

Prema njegovim rečima, u Briselu nije jasno kako ubuduće Gasprom planira da razvija saradnju sa zemljama EU. On je rekao da ruska strana Uniji nije dala detaljnu informaciju o planovima izgradnje čvorišta za transport gasa na granici Turske i Grčke koja spada u E

 

"Nisu nam dati argumenti ni činjenice na koji način će Rusija graditi tursko čvorište, kada će biti izgrađeno i kako će se razvijati odnosi ruskog isporučioca i potrošača, odnosno evropskih kompanija", kazao je predstavnik EU.

On je takođe dodao da odluka o prekidu projekta Južni tok nije doneta u Briselu, nego u Moskvi.

Ruski predsednik Vladimir Putin je 1. decembra 2014. godine tokom posete Turskoj objavio da u "sadašnjim uslovima Moskva neće realizovati projekat Južni tok" jer nije dobila dozvolu od Bugarske i EU.

Istovremeno, prema njegovim rečima, Moskva je spremna da izgradi drugi sistem gasovoda do Turske i napravi gasno čvorište na granici Turske i Bugarske.

Direktor ruskog gasnog giganta, Aleksej Miler, informisao je Ševčovića u Moskvi, 14. januara, o planovima Gasproma za izgradnju novog gasovoda do Turske po dnu Crnog mora, koji će obezbediti isporuku ruskog prirodnog gasa u količini od oko 60 milijardi kubnih metara na rursko-ruskoj granici, i poručio Briselu da požuri sa izgradnjom infrastrukture za prijem gasa iz Turskog toka.

544831_gazprom-02-foto-reuters_hs.jpg?ve "Naši evropski partneri su informisani o tome i sada je njihov zadatak izgadnja infrastrukture za transprot gasa sa granice Turske i Grčke", objasnio je Miler, i dodao da je Turski tok jedinstvena maršruta kojom će moći da se isporučuje 63 milijarde kubnih metara ruskog gasa, koji sada ide preko Ukrajine. "Drugih varijanti nema", naglasio je on.

Šefčovič je tada rekao da je EU je spremna da razmotri predlog šefa Gasproma Alekseja Milera o kupovini 50-60 milijardi kubnih metara ruskog gasa preko Turske.

"Miler me je informisao o odluci da se pun obim gasa isporučuje preko Turske, umesto preko Ukrajine. Iskreno govoreći, bio sam veoma iznenađen tim predlogom, jer sam došao da razgovaramo o tome šta možemo da učinimo za energetsku bezbednost jugoistočne Evrope nakon otkazivanja izgradnje Južnog toka", kazao je tada Ševčovič.

 

Milerov predlog da evropske zemlje kupuju 50-60 milijardi kubnih metara ruskog gasa preko Turske, kako je dodao, "teško da će funkcionisati, ali moramo da se vratimo na njega i razmotrimo ga".

 

Po njegovom mišljenju, "taj predlog Gasproma nanosi štetu imidžu kompanije, kao pouzdanom snabdevaču".

 

 Ruski premijer Dmitrij Medvedev i šef ruske diplomatije su Sergej Lavrov, u odovojenim izjavama u minula dva dana, naglasili su da je odluka o obustavljanju projekta Južni tok konačna, i da je na njeno donošenje uticao stav Brisela prema tom projektu.

 

"Odluka koju je donela Rusija nema politički, a pogotovo ne emotivni karkater. To je pravna odluka", rekao je Medvedev i dodao da su napori Rusije da započne rad na tom projektu bili uzaludni. "Bili smo primorani da se povučemo iz projekta", konstatovao je on.

 

Lavrov je bio još eksplicitniji sa izjavom da je situacija sa gasovodom Južni tok potpuno jasna, i da je taj projekat obustavljen zbog diskriminatornog odnosa Evropske komisije, zbog čega se Evropa sada preusmerila na projekat gasovoda Turski tok.

 

Link to comment

sveže:
 
Oxford Institute for Energy Studies
Does the cancellation of South Stream signal a fundamental reorientation of Russian gas export policy?
January 2015
 

iz zaključaka:

 

The October 2014 Brussels agreement between Russia and Ukraine gave the EU a key role in both sales and transit of Russian gas through Ukraine and conferred upon Brussels an important political (although not legal) responsibility for preventing a breakdown in the gas relationship between the two sides.
This EU role will be important until 2020 at least, by which time the long term supply and transportation contracts between Gazprom and Naftogaz will have expired, and a new gas status quo between Russia and Ukraine will need to be established. The cancellation of South Stream has not fundamentally changed this situation, although it has certainly delayed Gazprom’s intention to reduce transit though Ukraine prior to 2020.

...

The South Stream cancellation was rapidly followed by two other important gas events in Europe:
Gazprom’s failure to continue its fight to obtain an exemption for 100% of capacity in the OPAL pipeline; and the abandonment of its asset swap with BASF which would have given it full control of the Wingas joint venture. All of this is consistent with the announcement by Alexey Miller that the company is abandoning its long held strategy of direct sales to European end-users

...

This firmly closes the door on any possibility of a `strategic partnership’ between Russia and Europe on gas, and places the trade at the level of a `commercial partnership’ ie if Russia has gas to sell and Europe wants to buy then trade will take place, but there will be no deeper economic or political commitment to facilitate trade.

It also means Gazprom acceptance of the fact that it will only be present in the parts of the European gas chain which are commercially necessary for gas sales. It no longer has aspirations to invest further in mid-and downstream energy assets (which can probably no longer be afforded in any case).

...

US and EU sanctions, limiting the availability of finance for Russian energy companies and threatening the possibility of an embargo on LNG technology, have accelerated both a move into the Asian market by Russian companies and a shift away from Russian LNG to pipeline gas projects.

...

Abandoning South Stream, which looked very complicated from a regulatory point of view, in favour of direct undersea pipelines to Turkey, prioritises Gazprom’s second biggest market, and its only European market with major expansion possibilities over the next decade. Refocussing on pipeline gas – where Gazprom has decades of experience, compared with LNG where it has very little - looks like an entirely sensible strategic move. With hindsight, it could be argued that Gazprom should have adopted these policies some years ago.

...

The problems with South Stream over EU regulation – which were extremely complex even before the Ukraine crisis ruled out negotiations on a compromise – have to a large extent been resolved as long as Moscow and Ankara can agree on the Turkish Stream pipelines. It is most likely that only two pipelines – for which a substantial part of the cost has already been sunk – will go ahead, at least initially, which will allow Gazprom to meet its contractual commitments to both Turkey and south-east European countries without transit through Ukraine.

...

Lack of European gas demand prospects may prioritise exports to China over expanding the offshore Turkish corridor beyond the two lines for which (a large part of the) investment has already been made.
But an irony of the post-Ukrainian crisis period may be that a combination of western sanctions, EU regulation and the breakdown in EU - Russia relations, may have pushed Russia and Gazprom into a much more logical commercial strategy for gas exports.

...

We have suggested above that Gazprom will – initially at least – build only two Black Sea lines to Turkey, for which much of the investment has already been sunk, and the company is already contractually committed to building the Power of Siberia pipeline. But whether it will be possible to raise substantial external finance – in addition to the requirements for these projects – and specifically the $18.5bn required for the Altai pipeline to China prior to 2020, remains uncertain.

Link to comment
×
×
  • Create New...