T. Piketty - "Capital in the 21st century"

[Budja]

Daj Budjo nemoj. Cuj kineski model=bilo kakav liberalizam . Drugo., Kina nije imala slobodnu trgovinu kako ti zamisljas. A, kapitalizam moze da se razvija sa slobodnom trgovinom i sa protekcionizmom. Zavisi od toga kakve uslove imas. Primera radi, SAD su se razvijale najvise za vreme jakih protekcionistickih mera posle Gradjasnkog rata 1870-1910 tzv. Gilded Age. Razlog za to je ogromna sirovinska baza, puno slobodnog prostora i ogroman rast populacije. Sa zastitom trzista i rastom industrijske proizvodnje doslo je do ekonomskog buma. Zato u SAD i dalje postoji prica medju odredjenim krugovima o izolaciji i navode ovaj primer. Naravno to danas nije moguce jer SAD nemaju vise toliko sirovina, imaju daleko vise stanovnistva i rast produktivnosti nije ni priblizno moguce ostvariti kao posle Gradjanskog rata. Kina je slican slucaj samo sto oni mogu znacajno povecati produktivnost velikog dela stanovnistva. Sa druge strane, Rusija bi mogla da krene putem vece izolacije ako ostvari pririodni rast stanovnistva plus emigracija od minimum 1-1.5% godisnje.

Inace kada smo kod J. Amerike:

 

Da li je ovo istina?

 

Eh, Zaz-pi, znam da volis cherry picking, ali i da ne volis Amerikance koje non stpo prozivas za balon ekonomiju.

Stoga, nazad u 1960-1970, pa vidi kako je finansiran taj rast.

 

Plus, druga tvoja omiljena tema kada govoris o SSSR - cena nafte.

 

Nisu neoliberalizam, Tacer, Regan, Milka Planinc, Mikulic pao sa marsa.

[Budja]

Daj Budjo nemoj. Cuj kineski model=bilo kakav liberalizam . Drugo., Kina nije imala slobodnu trgovinu kako ti zamisljas. A, kapitalizam moze da se razvija sa slobodnom trgovinom i sa protekcionizmom. Zavisi od toga kakve uslove imas. Primera radi, SAD su se razvijale najvise za vreme jakih protekcionistickih mera posle Gradjasnkog rata 1870-1910 tzv. Gilded Age. Razlog za to je ogromna sirovinska baza, puno slobodnog prostora i ogroman rast populacije. Sa zastitom trzista i rastom industrijske proizvodnje doslo je do ekonomskog buma. Zato u SAD i dalje postoji prica medju odredjenim krugovima o izolaciji i navode ovaj primer. Naravno to danas nije moguce jer SAD nemaju vise toliko sirovina, imaju daleko vise stanovnistva i rast produktivnosti nije ni priblizno moguce ostvariti kao posle Gradjanskog rata. Kina je slican slucaj samo sto oni mogu znacajno povecati produktivnost velikog dela stanovnistva. Sa druge strane, Rusija bi mogla da krene putem vece izolacije ako ostvari pririodni rast stanovnistva plus emigracija od minimum 1-1.5% godisnje.

Inace kada smo kod J. Amerike:

 

Da li je ovo istina?

 

Eh, Zaz-pi, znam da volis cherry picking, ali i da ne volis Amerikance koje non stpo prozivas za balon ekonomiju.

Stoga, nazad u 1960-1970, pa vidi kako je finansiran taj rast.

 

Plus, druga tvoja omiljena tema kada govoris o SSSR - cena nafte.

 

Nisu neoliberalizam, Tacer, Regan, Milka Planinc, Mikulic pao sa marsa.

[Zaz_pi]

Nisam ja strucnjak kao ti za J. Ameriku. Voleo bih da mi to malo bolje objasnis.

 

PS Opet imputiras nesto sto nigde nikada nisam rekao. Meni je prosto zao da te podsetim sta radis na politici dok "neutralno" branis pozicije Putina i izdaleka napadas EU. Neverovatno kako ne zelis da se naucis lepom ponasanju i ne imputiras drugima ono sto nisu rekli da bi svoju poziciju nekako sakrio. Nije to lepo da radis.

 

PPS Da, danasnja americka ekonomija jeste dobrim delom zasnovana na stvaranju "balona" i to kritikujem. Imas neki problem sa time? Mozda zelis da mi pojasnis da nije tako?

[MayDay]

MayDay, sama si poredila rizicnost ulaganja u 1 akcijau malog investitora sa Vorenom.

U tom smislu ja ne znam sta to lazno poredjenje treba da pokaze kako si i sama ilustrovala u ovom postu.

r>g se ne odnosi samo na Vorena Bafeta, insajderske informacije i sl. vec i na diversifikovane uloge malih ulagaca.

Sto se tice hedge funds, ako i tu uzmemo prosek, i sama znas studije i rasprave koje kazu da, kad se oduzmu fee menadzera, hedge funds zapravo ne daju prosecno veci prinos od marketa.

 

Realizovani = istorijska vremenska serija.

 

r>g, ne u tvom postu se govi o faktorima koji uticu na r i g (vrlo bitno) i govori se o nekom teorijskom modelu Piketija koji ne postoji. Nigde tu implikacija i posledica r>g u tvom paragrafu nema.

Naravno da ima. Mislim, ne znam sta pise u svim prikazima koje si ti izlistao, ali ono sto je implikacija r>g postavke jeto da se ukupna stopa rasta GDP-a deli disproporcionalno izmedju vlasnika kapitala (stedisa u najgrubljem) i radnika, u korist onih prvih. E onda se javio Slavisa da diskutuje o riziku, ne samo o ocekivanom r. Valjda je to maksimum dokle moze da dobaci na osnovu svih prikaza koje je procitao. Ja sam se onda nadovezala na tu pricu o rizicnosti, praveci cross-sectional uporedjivanje koliki je rizik i koje su ocekivane stope prinosa u zavisnosti od visine bogatstva. I navodim stilizovane cinjenice da jako bogati ljudi imaju razlicite investicione strategije u odnosu na one koji stede za penziju.

 

I konacno, na kraju kritikujem nacin na koji se pristupa Piketiju. Napisala sam da se apsolutno slazem sa postojanjem tog mehanizma da r>g --> produbljavanje u nejednakosti raspodele dohotka, ali da postoje faktori koji su counterbalancing i da je to pozicija sa koje skrutinizacija treba da dolazi. A ne ove plitke analize nekakvih libertarijanaca.

 

Pominjanje Bafeta savrseno fercera. Mozda ce ti ovo doci kao novost, ali smart money je zapravo informed money. I ovo je bila samo ilustracija pominjuci neka poznata imena. Posto sam bogata, ne samo da cu dobiti kvalitetnijeg asset manager ili kvalitetniji investment recommendation za pare, nego sam i bas do jaja obrazovana i znam puno vise ljudi iz biznisa, pa i moji private ventures mnogo bolje prolaze na trzistu.

 

E sad, Budjo, nadam se da je jasno.

 

Doduse, ono sto meni nije jasno, zbog cega uleces tangentno sa pominjanjem Taleba i njegove mantre o malo verovatnim crash events? Mislim, sta? Pomenula se rec prinos, pa to bila prva asocijacija? Jako me zanima da mi elaboriras koja je uloga te recenice u celoj ovoj raspravi.

[Budja]

Naravno da ima. Mislim, ne znam sta pise u svim prikazima koje si ti izlistao, ali ono sto je implikacija r>g postavke jeto da se ukupna stopa rasta GDP-a deli disproporcionalno izmedju vlasnika kapitala (stedisa u najgrubljem) i radnika, u korist onih prvih. E onda se javio Slavisa da diskutuje o riziku, ne samo o ocekivanom r. Valjda je to maksimum dokle moze da dobaci na osnovu svih prikaza koje je procitao. Ja sam se onda nadovezala na tu pricu o rizicnosti, praveci cross-sectional uporedjivanje koliki je rizik i koje su ocekivane stope prinosa u zavisnosti od visine bogatstva. I navodim stilizovane cinjenice da jako bogati ljudi imaju razlicite investicione strategije u odnosu na one koji stede za penziju.

 

I konacno, na kraju kritikujem nacin na koji se pristupa Piketiju. Napisala sam da se apsolutno slazem sa postojanjem tog mehanizma da r>g --> produbljavanje u nejednakosti raspodele dohotka, ali da postoje faktori koji su counterbalancing i da je to pozicija sa koje skrutinizacija treba da dolazi. A ne ove plitke analize nekakvih libertarijanaca.

 

Pominjanje Bafeta savrseno fercera. Mozda ce ti ovo doci kao novost, ali smart money je zapravo informed money. I ovo je bila samo ilustracija pominjuci neka poznata imena. Posto sam bogata, ne samo da cu dobiti kvalitetnijeg asset manager ili kvalitetniji investment recommendation za pare, nego sam i bas do jaja obrazovana i znam puno vise ljudi iz biznisa, pa i moji private ventures mnogo bolje prolaze na trzistu.

 

E sad, Budjo, nadam se da je jasno.

 

Doduse, ono sto meni nije jasno, zbog cega uleces tangentno sa pominjanjem Taleba i njegove mantre o malo verovatnim crash events? Mislim, sta? Pomenula se rec prinos, pa to bila prva asocijacija? Jako me zanima da mi elaboriras koja je uloga te recenice u celoj ovoj raspravi.

 

Taleb, rizik, ocekivan prinos... asocijacija. Nista duboko.

 

Sto se Bafeta i ostalih tice, nije samo informed money u pitanju vec i deep pockets, tj. likvidnost kada je drugi nemaju, recimo kriza 2008. Drugim recima, Bafet moze da igra contrarian strategies kada to drugi ne mogu da priuste.

 

Sto se r>g i veze sa nejednakoscu evo jos jednog citata (Debraj Ray, NYU):

 

http://debrajray.blogspot.com/2014/05/nit-piketty.html

 

 

Under the mildest efficiency criterion — one that essentially states that it must be

impossible to increase consumption for every generation, including the current generation, by

lowering savings rates—it follows, not empirically but as a matter of theoretical prediction, that

r > g. Piketty’s Third Law has been known to economic theorists for at least 50 years, and no

economic theorist has ever suggested that it “explains” rising inequality. Because it doesn’t. It

can’t, because the models that generate this finding are fully compatible with stable inequalities

of income and wealth. (More on this in the Appendix.) You need something else to get at rising

inequality.

[Zaz_pi]

Budjo, da li se ti slazes sa ovim stavom iz interpetacije koju si postavio, posto knjigu procitao nisi?

 

 

The first is that economic growth is fundamentally an uneven process. Whether or not the workhorse growth models satisfy r > g (as I’ve said, they do by and large), they fail on the grounds that they do not capture this intrinsic unevenness. Agriculture to industry was just one of the greatest structural transformations. But there are others. The IT revolution brought about another seismic shift, and a great displacement of unskilled labor that is still not over. When the dust has settled, that too will have created a rise in inequality, followed by a Kuznets-like adjustment as job-seekers across generations struggle to deal with the creation of new occupational niches, and the disappearance of others. There are other, perhaps smaller revolutions, but important enough to be visible at the country level: the rise of services, or the software industry, or a boom in finance or engineering. The fact of the matter is that there isn’t just one Kuznets inverted-U. To caricature things a little (but only a little), there are many overlapping inverted- Us, one for each source of uneven growth. Each creates its own inequalities, as the lucky or farsighted individuals already in the beneficiary sector experience an upsurge in their incomes. That inequality then serves as an impetus to reallocation, as the individuals in the “lagging” sectors (or their progeny) attempt to relocate to the growing sector. Whether or not that reallocation can occur will depend on how quickly the new generation can adjust, and on their access to resources (such as the capital market). Whether or not that reallocation is successful depends on the next tsunami of unevenness and where it hits, and so it goes.

[Budja]

Pretpostavljam da je to jedna mogucih intepretacija, tehnoloski sokovi. Nisam growth economist, pa slabo mogu da sudim.

 

No, ova interpretacija, ako sam je dobro razumeo, ima sasvim drugacije implikacije od Piketijevog uniformnog "rentijer" pristupa.

1. Rezultat je srece ili anticipacije.

2. Nije nuzno persistentna.

[Budja]

Piketijev detaljan odgovor FTiju.

http://piketty.pse.ens.fr/files/capital21c/en/Piketty2014TechnicalAppendixResponsetoFT.pdf

[Zaz_pi]

Pretpostavljam da je to jedna mogucih intepretacija, tehnoloski sokovi. Nisam growth economist, pa slabo mogu da sudim.

 

No, ova interpretacija, ako sam je dobro razumeo, ima sasvim drugacije implikacije od Piketijevog uniformnog "rentijer" pristupa.

1. Rezultat je srece ili anticipacije.

2. Nije nuzno persistentna.

 

U celom tekstu nije pomenuta druga komponenta rasta-demografija. Oslanja se iskljucivo na produktivnost i obara Piketijevu pricu na novom tehnoloskom bumu.

Piketi

 

The return to a structurally high capital/income ratio in the twenty-first century, close to the levels observed in the eighteenth and nineteenth centuries, can therefore be explained by the return to a slow-growth regime. Decreased growth—especially demographic growth—is thus responsible for capital’s comeback.

[noskich]

David Graeber

 

Savage capitalism is back – and it will not tame itself

 

http://www.theguardian.com/commentisfree/2014/may/30/savage-capitalism-back-radical-challenge?CMP=fb_gu

[Budja]

Fina polemika Ray-Milanovic oko r>g.

 

Razjasnjavaonu moju zbunjenost zasto je to zakon kapitalizma a ne svakog orzivog sistema.

 

Rayov originalni blog sam linkovao u jednom od prethodnih postova.

 

Odgovor Milanovica.

http://glineq.blogspot.co.uk/2014/06/where-i-disagree-and-agree-with-debraj.html

 

Narocito ovaj deo.

 

That definition carries weight in capitalism because it defines how much of total output  will be taken by a special class of population that does not have to work for its income. The more it gets, the less is left for those who have to work. It is not a Fundamental Law of Economics but it is a Fundamental Law of Capitalism.  (I made this point  in my review of Piketty’s book published on the Internet in October last year, forthcoming in the June issue of  the Journal of Economic Inequality). And to realize this, suppose that all capital is socially-owned and that income from capital is distributed equally among all population. Then clearly, capital share would be still the same as before, but this would not be a fundamental law nor a systemic problem since it would not imply unequal distribution of income, nor the existence of a class that does not need to work.

 

 

Odgovor Ray-a.

http://debrajray.blogspot.com/2014/06/ray-on-milanovic-on-ray-on-piketty.html

 

Jos jedan odgovor Milanovica

http://glineq.blogspot.co.uk/2014/06/nit-piketting-continued.html

Edited June 9, 2014 by Budja

[Indy]

Nekoliko meseci kasnije, procent i dalje tu negde.

 

Poceh sa citanjem, trenutno na 6% (Kindle). 

[kim_philby]

sacuvaj za zimu. bice i tada aktuelna.

[Indy]

Haha, kod mene je sad zima, ali imam drugo da čitam. Neće ni ovo pobeći.

[kim_philby]

jebote, da. dole je zima. prokleta globalizacija.