Jump to content
IGNORED

Mediji u Srbiji


bergasa19

Recommended Posts

Ovakav moralni pigmej retko se vidja cak i medju stanarima Vucicevog analnog otvora.

 

 

Ministar kulture i informisanja Ivan Tasovac poručio je povodom gašenja agencije Tanjug da je radio svoj posao i sprovodio zakone i Medijsku strategiju iz 2011.

Ministar je naveo da su zaposleni u Tanjugu i ostalim državnim medijima imali 15 meseci da se pripreme za proces privatizacije, ali da neki to nisu učinili.

Navodeći da im je "možda bilo lagodnije da potroše vreme na priče o cenzuri i autocenzuri", Tasovac je poručio: "Gospodo, na taj način ste se, bukvalno, autougasili".

Kako je naglasio, zaboravljeno je da je "beg od učešća u poslu privatizacije medija, najgori oblik autocenzure ikada zabeležen". 

Tasovac je na početku saopštenja naglasio i da je premijer Vučić bio protiv gašenja agencije Tanjug, ali da nije bio protiv poštovanja zakona. 

"Najpre moram, ne zbog istorije, nego zbog istine i elemetarnog poštenja da potvrdim navode medija sa današnje sednice vlade. Od reči do reči su tačni", rekao je Tasovac, a saopštilo Ministarstvo. "Uz puno poštovanje njegovih razloga - od kojih je sudbina 180 zaposlenih verovatno bila na prvom mestu - moram da kažem da sam ja bio za poštovanje zakona i svako postupanje koje je u skladu sa zakonom. To ne znači da ja lično nisam zabrinut za zaposlene u Tanjugu, kao i sve ostale zaposlene u državnim medijima koji nisu našli kupca", rekao je Tasovac. 

On je dodao da taj lični osećaj nikako nije mogao niti je trebalo da spreči u doslednom sprovođenju medijske strategije usvojene 2011. godine, uz saglasnost i učešće svih novinarskih i medijskih udruženja. 

Tasovac je podsetio "one koji kukaju i napadaju vladu" da je dužnost države bila je da izađe iz vlasničke strukture medija i omogući ravnopravnu i fer tržišnu utakmicu. 

On je naveo da su medijski zakoni usvojeni u avgustu 2014. godine, što znači da su mediji imali punih 15 meseci da se pripreme za proces privatizacije. 

"Isto toliko vremena imali su i ljudi u Tanjugu i drugim državnim medijima, da potraže kupca ili bar privatizacionog savetnika. Tačno toliko vremena imali su i ljudi iz Tanjuga, ako ni za šta drugo, a ono bar da Agenciji za privatizaciju u propisanom roku podnesu zahtev za organizovanje besplatne podele akcija. U tome je moglo da im pomogne i sada skandalizovano novinarsko udruženje. Država to, umesto svih njih, nije, opet po zakonu, smela da radi", dodao je ministar. 

Prema njegovim rečima, to ne znači da država nije htela da pomogne, ali tu pomoć niko 15 meseci nije tražio, sve čekajući da medijska reforma propadne, kao i tolike do sada. 

"Možda i zato što im je bilo lagodnije da to vreme potroše na priče o cenzuri i autocenzuri, zaboravljajući da je beg od učešća u poslu privatizacije medija, najgori oblik autocenzure ikada zabeležen. Gospodo, na taj način ste se, bukvalno, auto-ugasili. I sada smo tu gde smo. Oni koji su tražili da se država skloni iz medija, sada viču - ne sklanjaj se, ostani", rekao je Tasovac. 

Kako je dodao, "oni koji su tražili da se država skloni iz medija, sada viču - ne sklanjaj se, ostani!" 

"Oni koji su, godinama, za tržište i fer utakmicu, sada ili ćute ili traže odgovornost od onih koji su im upravo takvu utakmicu omogućili. Oni koji su za EU integracije i usaglašavanje naših propisa, pogotovo medijskih, sa evropskim, sada bi da se malo, bar u njihovom slučaju, ne držimo zakona kao pijan plota. Sprovođenje zakona jeste deo reformi medija, što svakako nisu teoretisanja po tviteru, tribinama i stranim ambasadama", naveo je Tasovac. 

Ministar je dodao da primena zakona omogućava tržište, sprečava cenzuru, ali i svodi priče o autocenzuri na ono što i jesu - preuzimanje odgovronosti za ono što svako od nas jeste, šta ume i zna. 

"Drugim rečima - hoćete Tanjug? Zašto ga niste kupili ili mu bar našli kupca? Mogli ste to da uradite za nešto manje od 400 hiljada evra, koliko je za Tanjug traženo u drugom krugu aukcije u Agenciji za privatizaciju. Pa? Gde ste bili? Šta ste radili tih 15 meseci? Niste čuli za strateške partnere, kredite, biznis planove na osnovu kojih se dobija novac za projekte? Naravno da niste, pošto ste se, sve to vreme bavili špekulacijama o državnom uticaju na medije, pritiscima, cenzuri", naveo je Tasovac. 

U saopštenju se dodaje i da je sada njima "opet država kriva" i da žele da država umesto njih reši i Tanjug i ostale medije koje niko neće. 

"E tu ste se prevarili, bez obzira na prirodnu ljudsku empatiju prema svakome ko ostane bez posla. Privatizacija medija ima više od 70 posto uspešnosti, ili, na srpskom, više od 70 odsto oglašenih medija je našlo kupca na tržištu. Kao i što će svi mediji koji su na vreme podneli zahtev Agenciji za privatizaciju pristupiti podeli besplatnih akcija zaposlenima. I sve će biti po zakonu, bar dok sam ja ministar", naveo je Tasovac. 

Ministar je saopštenje završio izvinjenjem što juče nije bio dostupan za komentar, ni u Beogradu, ni u Sarajevu. 

"Bio sam u Parizu, na Generalnoj skupštini Uneska, posvećenoj zahtevu Kosova za prijem u ovu organizaciju. Danas sam tu", poručio je Tasovac. 

 

Edited by Грешни Василије
Link to comment

Bog te jebo dokle smo mi dosli. Ovo je stravicno. Ovako ce izgledati svi otkazi koji slede, izgleda da otpustanje nije dovoljno nego se prati i ponizavanjem i cinicnim vredjanjem. 

Edited by Грешни Василије
Link to comment

Kao su zaposleni mogli/trebali da "pripreme za privatizaciju" ?

On im je prakticno rekao da su oni trebali da rade posao drzave.

 

A ovo

 

Niste čuli za strateške partnere, kredite, biznis planove na osnovu kojih se dobija novac za projekte? Naravno da niste, pošto ste se, sve to vreme bavili špekulacijama o državnom uticaju na medije, pritiscima, cenzuri

 Otkriva kako su ranije spomenuti pomocnik ministra i dve agencije koje je spomenuo udruzeni odradili ovu operaciju....

Link to comment

Bas tako.

 

Jos ne mogu da se oporavim od ovog teksta, neverovatno je sta on sebi dozvoljava, svestan da moze da radi apsolutno sta zeli sve dok je u skladu sa sefovom voljom.

Zato Mali i ne leti sa mesta gradonacelnika. Svima je jasno da je dovoljno biti odan Vucicu pa da mozes da radis i govoris sta god ti se prohte. Imaces punu zastitu do kraja.

Link to comment

sustina price je bila da budzetski novac bude dostupan (preko konkursa) svima koji se bave poslom vaznim za javno informisanje, samo vlasnistvo je sporedno (kapitalisticka amerika ima national public radio). oni su odradili drugi deo, a novac ce i dalje davati podobnim medijima, samo sada podeljen na vise manjih delova. sto je za vlast jos efikasnije.

Link to comment

Bog te jebo dokle smo mi dosli. Ovo je stravicno. Ovako ce izgledati svi otkazi koji slede, izgleda da otpustanje nije dovoljno nego se prati i ponizavanjem i cinicnim vredjanjem. 

 

podseca to na revolucionarni period posle od 1945 godine, stil je frapantno slican, istina, objekti ponizavanja i cinicnog vredjanja su drugaciji, onda je pored nevinih bilo i poprilicno zlocinaca

Link to comment

znaš li možda koliko prodatih primeraka dnevno imaju blic ili kurir? da li ona štamparija koju je otvorio ringier axel springer blicu omogućuje povlašćeni status na tržištu? vidim da stalno dele neka svoja štampana čuda uz novinu, ostali to uglavnom ne rade, nemaju li mogućnosti (mada imaju štamparije?) ili je u pitanju odsustvo vizije™?

nije tu nista povlasteno,RAS ima svoju stampariju.a proda se cujem 50-60 K ,sto bi rekli vise niko ne kupuje novine ako se to moze nazvati novinama  :fantom:

Link to comment

nije tu nista povlasteno,RAS ima svoju stampariju.a proda se cujem 50-60 K ,sto bi rekli vise niko ne kupuje novine ako se to moze nazvati novinama  :fantom:

 

jel stvarno ta cifra u pitanju? kolika je remitenda na toliku prodaju.

u cifre tiraza odavno ne verujem ali uvek volim da ih cujem.

kod nekih novina je verovatno probni tiraz jednak prodatim primercima.

Link to comment

jel stvarno ta cifra u pitanju? kolika je remitenda na toliku prodaju.

u cifre tiraza odavno ne verujem ali uvek volim da ih cujem.

kod nekih novina je verovatno probni tiraz jednak prodatim primercima.

 

Што је већи тираж, мања је ремитенда. Овде би требало да је испод 20% (или нешто није како треба).

 

Идеална покривеност је да на сваком продајном месту остане по један примерак непродат - тако сигурно знаш да је продато све што је остало. Ако на сваком месту има преко 10 примерака новине, онда је то лако. Али на мањим тиражима (типа бољи часописи) где је тираж мањи, већ је далеко теже дистрибуирати новину тако да је има свуда, а да ремитенда не буде 50%.

 

Link to comment

hvala vathra, znam kako to funkcionise. zanimalo me je ustvari koliko ras stampa ukupno.

edit: malo sam se komplikovano izrazio

Edited by foto
Link to comment

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...