novossti hr.

[bergasa19]

mislim da je potreban topik o ovom sjajnom listu. kako je to zanimljivo. srpska nacionalna manjina u hrvatskoj izdaje najlevicarskije novine u celom regionu. pregrst odlicnih tekstova, filmskih, tv, knjizevnih kritika, odlicnih intervjua. e to je za mene najlepse predstavljanje srpstva. srbi koji osnivaju nedeljnik koji se bavi klasnim pitanjima. naravno da ne pisu srbi. pisu novinari. pisu autori.malo uputstvo za one koji ne znaju. kad skrolujete na dole, kliknite na "aktiv". prepun je odlicnih tekstova.novossti.

[koksy]

ivančić

[bergasa19]

Trebamo drugačiju godinuBroj 734Datum objave: 13.01.2014. Piše: Nenad Jovanović Foto: Jovica DrobnjakNa ovogodišnjem božićnom prijemu Srpskog narodnog vijeća, održanom prve januarske subote u zagrebačkom Novinarskom domu, predstavnici Srba i državnih vlasti osudili su antimanjinsku politiku braniteljskih organizacija i dijela desnih stranaka, izrazivši uvjerenje da neće doći do referenduma o službenoj upotrebi manjinskih jezika i pisma kojim bi se smanjila prava manjina, prije svega srpske.Rekavši da je Hrvatska prošle godine postala članica EU, predsjednik SNV-a Milorad Pupovac naveo je da su se umjesto nastavka izgradnje Hrvatske evropskih vrijednosti, nastavka jačanja demokratske institucije države, daljnjeg unapređivanja međuetničke i političke tolerancije u kojoj bi se stvarale pretpostavke društvenog i pojedinačnog boljitka, aktivirale razne političke i nepolitičke grupacije koje su progovorile jezikom netolerancije, nezakonitosti i nasilnosti.- Te grupacije ne samo da ne priznaju demokratski izabranu Vladu i zakone ove države kojom se jamče manjinska prava, već ne priznaju ni osnovne simbole zajedničke Evrope. Iako su apostoli slavenske pismenosti Ćiril i Metod odavno postali zajednički sveci pravoslavne, katoličke i protestantske crkve, lani je pokrenuta je kampanja demonizacije jednog od njihovih pisama i pisama njihovih učenika, ćiriličnog pisma, rekao je Pupovac, ističući dakampanja ne prestaje i da još uvijek prijeti opasnost od antićiriličnog referenduma. Pozvao je sve one čija se riječ uvažava, bili oni iz politike ili iz Katoličke crkve, da pozovu na prekid ove kampanje.- Naše današnje razlike u jeziku i pismu beznačajne su u odnosu na veličinu nesreće i patnje što smo ih mi ateisti, agnostici i vjernici, pravoslavci i katolici, Srbi i Hrvati, počinili jedni drugima te zajedno ili pojedinačno počinili trećima, bilo zbog razlika u jeziku i pismu, zbog jedne ili zbog druge države, što zbog jedne što zbog druge ideje, rekao je predsjednik SNV-a.- Vrijeme je da se kaže danas, svega tri mjeseca prije početka procesa pred Međunarodnim sudom pravde, kojem su Hrvatska i Srbija jednu drugu tužile za genocid u ratnom razdoblju 1991 – 1995., da ni jedna ni druga država nisu imale dovoljno činjeničnih osnova za tu vrstu tužbi. U tom su razdoblju počinjeni teški ratni zločini i zločini etničkog čišćenja, ali ne i zločini genocida. Vrijeme je da prestanemo manipulirati s iskustvom zločina i iskustvom genocida te zagađujemo međudržavne i međuetničke odnose. U protivnom će nam i 2014. biti godina u kojoj će se spojiti svi naši ratovi 20. stoljeća. Umjesto toga, uvjeren sam, da Hrvatska, kao i Srbi u Hrvatskoj i cijela regija trebaju drugačiju godinu, ocijenio je Pupovac.- Nastavimo li samo s politikom rezanja javne potrošnje i politikom punjenja budžeta, našoj ekonomiji i politici prijeti opasnost da se uguše u nezaposlenosti. Zato ova godina treba biti godina u kojoj će vlada donijeti novu ekonomsku politiku i pripremiti vladine institucije za njihovu realizaciju, rekao je predsjednik SNV-a.Naglasio je da Srbi u Hrvatskoj, umjesto podsjećanja na ratove, trebaju život u toleranciji i priznavanju njihovih posebnosti, u kome će se nastavljati oporavljati od rata i ratnog stradanja – to je život sa strujom, obnovljenom kućom, dodijeljenim stanom i priznatom neisplaćenom mirovinom. Srbi u Hrvatskoj očekuju da 2014. godina bude godina oblikovanja razvojnih politika i razvojnih mjera za sredine u kojima žive, a u kojima nezaposlenost doseže i do 70 i 80 posto. Srpske institucije u Hrvatskoj, Prosvjeta i Privrednik, žele da im se ove godine konačno vrati imovina.- Želim da se konačno počne poštivati žrtve pogroma u glinskoj crkvi i da se domu podignutom njima u sjećanje vrati naziv Spomen dom, te da se počne poštivati doprinos Srba hrvatskoj slobodi, kao i doprinos Vojina Bakića hrvatskoj i svjetskoj umjetnosti i da započne obnova njegovih veličanstvenih spomenika na Kamenskoj i Petrovoj gori, istaknuo je Pupovac i dodao da umjesto sukobljavanja oko prošlih ratova, regiji treba evropska perspektiva mira. – Umjesto revizije prošlosti, regiji treba revizija nerijetko ponižavajuće sadašnjosti. Sa skorim otvaranjem pregovora između EU i Srbije stvaraju se pretpostavke za novu perspektivu i u odnosima između Hrvatske i Srbije, između ćirilice i latinice, između Srpske pravoslavne i Katoličke crkve.Prva vicepremijerka i šefica diplomacije Vesna Pusić izjavila je da “Hrvatska nije i neće biti u rukama jedne grupe bila ona većinska ili manjinska”.- Svi imamo odgovornost za stvaranje države u kojoj će vladati europski duh. To je naša zemlja i svi imamo odgovornost za nju, rekla je Pusić. Podsjetila je da je u mnogim zemljama srednje i istočne Evrope nakon ulaska u EU dolazilo do retrogradnog procesa u društvima i oživljavanja ekstremne desnice. – Za razliku od ostalih država, u Hrvatskoj Vlada ne stoji na toj poziciji kao što ne stoji ni većina građana, već smo na poziciji napretka i kretanja prema izgradnji Hrvatske kao evropske države, rekla je ministrica.Potpredsjednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ranko Ostojić najavio je da neće biti tolerancije prema svima koji su spremni bučno i glasno iskazati nepovjerenje prema državi i netoleranciju prema manjinama.Prisutnima su se obratili predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko koji je naglasio da Hrvatska mora biti slobodna za sve građane, nacionalne manjine i ćirilicu, izaslanik predsjednika Ive Josipovića, Vito Turšić, i po 14. put na ovom prijemu zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.Prijem je počeo nastupom crkvenog hora Sabornog hrama Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu uz dirigenticu Ivanu Srbljan, kao i obraćanjem protojereja-stavrofora Marka Nogića, izaslanika mitropolita zagrebačko-ljubljanskog Jovana.Medalju i plaketu “Diana Budisavljević” za humanizam dobio je splitski nevladin aktivist Tonči Majić zbog dugogodišnje borbe za otkrivanje zločina nad Srbima u Dalmaciji i doprinosa u kažnjavanju njihovih počinilaca. Medalju i plaketu “Svetozar Pribićević” za unapređenje srpsko-hrvatskih odnosa posthumno je dobila Milka Kučeković iz Čukovca koja je kao manjinska aktivistkinja u Ludbregu i Varaždinskoj županiji jačala međunacionalne odnose. Medalju i plaketu “dr. Gojko Nikoliš” dobili su Ivan Fumić i Juraj Hrženjak iz Saveza antifašističkih boraca i antifašista za svoj dugogodišnji antifašistički aktivizam, kao i za pisanje više knjiga koje se bave tom tematikom. Medalju i plaketu “Nikola Tesla” za razvoj srpskih institucija dobila je Nataša Desnica Žerjavić, kako zbog dugogodišnjeg prisustva u srpskim organizacijama – SDF-u tokom 90-ih, Prosvjeti, Privredniku – i manjinskoj samoupravi, tako i zbog rada na obnovi i oživljavanju Kule Stojana Jankovića u Ravnim kotarima.U ime nagrađenih govorio je Ivan Fumić, ističući da su priznanja značajna jer se dodjeljuju u vrijeme agresivnog djelovanja klerofašističkih grupa i pojedinaca. Podsjetio je na primjere samozvanog Stožera za obranu Vukovara, na referendum o braku koji podržava katolički kler, na ustaške pozdrave sa stadiona, na misu za Antu Pavelića, na ulice s imenima ustaških zločinaca…Prijemu su prisustvovali brojni političari i zastupnici, diplomati više zemalja, među kojima i oni iz Srbije, rukovodioci srpskih organizacija i manjinske samouprave, brojni nevladini aktivisti i druge javne ličnosti. Nakon prijema pitali smo nagrađene o utiscima.- Smatram da je izuzetno važno da se otkrije istina koja je izuzetno dobro dokumentirana, a onda u DORH-u spremljena pod tepih. Treba učiniti sve, pa i neke nepotpuno legalne korake da bi istina izišla na vidjelo, rekao je Tonči Majić. – Nakon 20 godina rada imam pravo konstatirati da smo učinili sve što se zakonitim sredstvima moglo postići i da sada treba razmišljati o nekim drugim metodama, o provokativnim koracima preko kojih vlasti neće preći tek tako. Ne trebamo zatvarati oči pred tim da se opstruira sve što je urađeno. Nemam dojam da u ovoj borbi imamo ičiju podršku, jer nitko iz svijeta nije zainteresiran i mislim da bi oni bili najsretniji da nas nema i da nastave biznis bez smetala kao što smo mi za njih. A za razliku od prije deset godina, nemamo snažnu i važnu podršku vodećih medija, a tu mislim na izdanja EPH, rekao je Majić.Da su i druge sredine imale svoju Milku Kučeković, stanje u zemlji i odnosi između Hrvata i Srba bili bi znatno bolji, jednodušan je stav svih sugovornika o pokojnoj dobitnici priznanja “Svetozar Pribičević”.- Više od 30 godina bila je predsjednica Crvenog križa u selu Čukovec gdje je živjela, a od 2003. do smrti bila je predstavnica srpske manjine u Ludbregu i vijećnica VSNM-a Varaždinske županije, rekao je predsjednik županijskog Vijeća Milan Mirčetić i dodao da su se prilikom njenog posljednjeg ispraćaja oglasila zvona pravoslavne i katoličke crkve.- Zahvalna sam i zbunjena. Nisam navikla na priznanja, rekla je Nataša Desnica Žerjavić, a na pitanje o stanju srpskih institucija u čijoj je izgradnji učestvovala, rekla je da bi “bilo lako kritizirati i spomenuti sve što nije dostignuto”. – Ali znajući kako je teško bilo okupiti prvu grupu, postaviti prve temelje, naći ljude dovoljno motivirane da nešto grade u stanju beznađa i straha, treba cijeniti svaki korak i svaki uspjeh. Te institucije danas postoje, djeluju i postižu rezultate koje treba cijeniti. Naravno, ne smije se stati na tome, rekla je Nataša Desnica Žerjavić. Osvrnula se i na Kulu Stojana Jankovića.- Kula se obnavlja, doduše nedovoljno brzo, ali ipak začuđujuće uspješno. Naime, interes ljudi iz bliže i dalje okolice, kojima ona nešto znači i koji su je posjećivali još dok je bila gola ruševina obrasla u trnje, tjera nas da svaki novoobnovljeni dio odmah otvorimo za razgledanje i razna kulturna događanja. Sada predstoji velik posao uređenja prostora za prezentaciju muzejskih zbirki koje su se u njoj skupile kroz 350 godina života porodice Janković-Desnica, rekla je Nataša Desnica Žerjavić.

Jovan: Mirotvorstvo je sastavni dio BožićaIako u antimanjinskoj atmosferi koju stvaraju desne stranke i organizacije, proslava Badnje večeri i Božića po julijanskom kalendaru okupila je velik broj vjernika, ali i pripadnika lokalnih i državnih vlasti. Mitropolit zagrebačko-ljubljanski Jovan Pavlović služio je večernju liturgiju u prepunom Sabornom hramu Svetog Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu. Obredu su prisustvovali i premijer Zoran Milanović, šef Sabora Josip Leko, predsjednik SNV-a Milorad Pupovac, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer, predstavnici gradskih vlasti i ambasade Srbije u Hrvatskoj. Mitropolit je vjernike pozvao na molitvu za mir u svijetu, tražeći da se upitaju što oni mogu učiniti da doprinesu mirotvorstvu koje je, kao i brojni običaji, sastavni dio Božića, ali i podsjetio na biblijske stihove o potrebi poslušnosti vlastima i molitve za njih. Istaknuti političari i vjerske starješine, kojima se priključio i gradonačelnik Milan Bandić, okupili su se i na prijemu koji je priređen nakon osveštanja badnjaka.U Rijeci je po četvrti put i nikad masovnije, badnji dan obilježen u centru grada. U organizaciji SNV-a i VSNM-a Primorsko-goranske županije, Grada Rijeke i riječkog Prstena, kao i pododbora “Prosvjete” iz Rijeke i Viškova, pravoslavnim vjernicima i građanima Rijeke podijeljeno je 1500 porcija posne hrane, 250 krafni i sto litara vina. Događaju je prisustvovao i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel. Jedina loša vijest stigla je iz Vukovara gdje je uoči Badnjeg dana poskidano šest dvopismenih tabli s javnih zgrada.

[bergasa19]

 

Ta firma drži velik dio pripadajućeg međunarodnog tržišta, no strateško-partnerski vezana je indirektno uz Novu TV, prvog konkurenta HRT-a. Službeno, gledanost njezina Dnevnika signifikantno je rasla otkako je uspostavljeno to partnerstvo i ubrzo je smijenila Dnevnik HTV-a s prvog mjesta. Sama država bi neusporedivo preciznije, na daleko većem uzorku, gledanost televizija mogla ustanoviti preko teleoperatera. Ali podatke o superiornosti Nove TV nekritički je prihvatio čak i HRT.

Neuvjerljiva zaštita interesa najšire zajednice izraženog kroz djelovanje HRT-a ogleda se u mnogim primjerima za koje nismo imali dosta prostora ni u totalu ovih radnih programa medijske politike. No spomenut ćemo u ovom sažetku još neke, makar načelno. U vezi s Nielsenovim pokazateljima direktno stoji visina prihoda od TV reklama, a u HRT-ovu je slučaju to u vezi i s autodestruktivnim pogodovanjem stanovitim vanjskim oglašivačkim klijentima. Sadašnje HRT-ovo vodstvo obnovilo je tu praksu na tragu pojedinih ranijih uprava.

Zabilježili smo i neka saznanja te indicije o sistemskome štetnom pogodovanju vanjskim producentima, što je relevantno kod pitanja financijskog poslovanja, a i kvalitete programa, baš kao i u primjeru s reklamama. Ovdje nećemo duljiti s prepričavanjem detalja ni s analizom financija, također ćemo samo ukratko upozoriti na HRT-ov aktualni projekt tehničke i tehnološke obnove, naveden na početku teksta. Naime, predviđena nabavka opreme podsjeća na praksu već realiziranu prije desetak godina. Tada je u tehniku utrošeno oko 200 milijuna kuna, a sada se za svrhu “povezivanja u svedigitalno proizvodno okruženje”, kako navodi Uprava HRT-a, namjerava utrošiti i petnaestak milijuna više. Revizor je onomad usporedio projekt obnove s kampanjskom listom za šoping bez iscrpne analize realnih potreba i mogućnosti. Golem dio investicije propao je, uz neistražene glasove o krupnom pogodovanju nečijem vanjskom koristoljublju uslijed kaotične nabavke. Sadašnji plan odaje istovjetne simptome, a zasad ostanimo tek pri napomeni da bi kupnji morali prethoditi kudikamo podrobnija strateška elaboracija i javni nadzor. I ne slažemo se s upravom HRT-a koja u planovima ističe da je “medijska djelatnost u osnovi tehnološka”. Nije, pa ni kod elektroničkih medija, iako se nekome teza može učiniti zavodljivom u doba žive informatičke revolucije, čak modernizacijskom i, kao takvom, zalogom uspjeha. Mi smatramo da je medijska djelatnost u osnovi društvena.

 

 

U radnom materijalu za diskusiju o medijskoj politici iznosimo željenu sliku HRT-a: politički i ekonomski autonomna javna radiotelevizija kao platforma aktivne demokratske i kulturne participacije građana proizvodi i putem različitih tehnoloških platformi distribuira obilje kvalitetnih i za publike besplatnih medijskih sadržaja koji zadovoljavaju komunikacijske interese mnogobrojnih javnosti. Prije negoli materijal u potpunijem obliku izađe u javnost ili – kako tamo podrobnije objašnjavamo – pred razne javnosti, evo još nekolicine putnih markacija.

Redakcija

Edited August 25, 2014 by bergasa19

[bergasa19]

 

Svaki puta u povijesti medija, kada je neka nova tehnologija preuzimala vodeću ulogu, njeni korisnici su se suočavali s „dva seta temeljnih pitanja“ američkog mediologa Roberta McChesneyja. Prvi se odnosi na pitanja tko će, i s kojom svrhom, kontrolirati novu tehnologiju? Hoće li to biti lokalne zajednice u čijem je, naime zajedničkom, posjedu radiofrekvencijski spektar za budući prijenos televizijskih vijesti i mnogo toga drugoga? Nacionalne države? Europska komisija? Ili će to biti telekomunikacijski oligopol? Hoće li svrha nove tehnologije biti informiranje i obrazovanje svih građana, ili profiti malobrojnih? Svakako, oni koji budu u poziciji da kontroliraju novu tehnologiju, presudno će oblikovati i odgovore na drugi set pitanja: kakve će društvene, ekonomske, kulturne, ekološke itd. posljedice sve to imati? Hoće li se nejednakost smanjiti, ili povećati? Hoće li inovacija uroditi razvojem ljudske suradnje ili će izazvati nove, ne samo digitalne, podjele i sukobe? U svojoj klasičnoj primjedbi McChesney upozorava da se upravo u odgovorima na ta i srodna pitanja sastoji komunikacijska, odnosno medijska politika. Također, u onolikoj mjeri koliko svi građani budu sudjelovali u artikulaciji tih odgovora, i sama politika će biti u njihovom zajedničkom, to jest javnom, a ne čisto privatnom interesu.

Drugi deo

[koksy]

ivančić oštar, oštar, oštar.

 

novosti via peščanik

 

 

Hrvat J. Pavičić, hvaleći gospodina Lignju, piše da postoji „smrdljiva ptica pupavac“; piše kako bi tu pticu mnogi „rado pojeli, ali odustanu kad ih zapahne svojim raskošnim smradom“; piše da ptica odbija napadače „smradom vlastitih izlučevina i prljavštine u kojoj živi“; „gnijezdo brižno puni izmetom i čeka da se ucrva“; „u smradu ptica pupavac živi, smrad je štiti i hrani“… a u svemu tome Hrvat J. Pavičić, stručnjak za ptičja govna, zbog sličnosti s imenom političara vidi „dublju političku istinu“, jer „ono što smrdi – smrdi“. Reklo bi se da gospodin Lignja ima nos za privlačenje jataka.

Retorika predsjednika RH ipak nije ni približno slična Pavičićevoj?

Dakako da nije. Kanalizacijski šovinizam Hrvata J. Pavičića i šampionska politička korektnost Ive H. Josipovića toliko su različiti da se sasvim funkcionalno nadopunjuju. Gospodin Lignja sposoban je ostvariti dosluh koji nikada neće priznati. Gard s kojim je naumio razriješiti „problem Srba u Hrvatskoj“ takav je da su ornitolozi dobrodošli, pa stvar u najmanju ruku ne miriše na dobro.

O kakvome se gardu radi?

Već to što je kao glavnu kušnju za „odgovarajućeg lidera Srba u Hrvatskoj“ nametnuo kninsku proslavu Oluje, obljetnicu masovnog stradanja srpskog stanovništva, svjedoči da je namjera nemoralna i politički podla, jer bi se dotični imao uklopiti u najotrcanije šablone hrvatske ratno-domoljubne mitologije. Radni je projekt zamišljen prostački jednostavno: kako izumiti srpskoga političkog vođu koji će biti skrojen po mjeri službenoga hrvatskog nacionalizma. U tom je smislu sasvim prirodno – a to će reći sasvim groteskno – što je predsjednik RH odlučio detronizirati upravo Milorada Pupovca.

 

 

[bergasa19]

Čudno je što nema tog teksta na nihovom portalu.

[koksy]

izgleda da Viktor ima neki dil sa peščanikom. vrlo često se tekst prvo pojavi kod Ceca a tek posle na novostima.

[bergasa19]

Ne govorim o tome, Izašao je novi broj broj njegovog teksta.

[koksy]

pa to ti i kažem: njegove tekstove sam često prvo čitao na peščaniku a na sajtu novosti su se oni pojavljivali koji dan kasnije bez obzira što su prikazivali aktuelni broj.

jedino ako misliš da ga nema ni u štampanom izdanju...

[Apdajk]

Neko mi reče još proletos da je Novosstima totalno prigustilo s finansijama pa je Peščanik preuzeo da plaća honorare za Ivančićeve kolumne. Zauzvrat valjda dobijaju pravo da ga prve objave. 

[bergasa19]

pa to ti i kažem: njegove tekstove sam često prvo čitao na peščaniku a na sajtu novosti su se oni pojavljivali koji dan kasnije bez obzira što su prikazivali aktuelni broj.

jedino ako misliš da ga nema ni u štampanom izdanju...

Aman čoveče. Danas je sreda i sve je tu sem Ivančića.

[koksy]

dobro, nemoj da pizdiš, šta ja sad tu mogu. kažem ti kako je do sad bilo i prosto ne znam u koje su ga dane kačili.

[bergasa19]

Ne pizdim nego znam kako je do sada sajt funkcionisao. Možda Pupovac ne želi ovoliku eskalaciju sukoba.

[bergasa19]

 

Ali konfuzija navodne rasprave u tim se gafovima nije ni približno iscrpila: dobili smo nasilno napuhivanje seksualnog skandala pomoću jedne ispuhane lutke, nadrealnu poruku oglašivača kako je fun koji reklamira strogo heteroseksualne prirode i, napokon, feminističku lekciju iz poslovnog targetiranja potrošačkih skupina. Ukratko, od oportunog moralizma putem rektalnog alpinizma stigli smo do feminizma kao apologije kapitalizma: ako nas je ovaj decentrirani vrtuljak promašenih argumenata nečem uspio podučiti, onda je to da rasprave o reklamama redovito završavaju na mjestu na kojem bi zapravo trebale započeti. Ograničene na probleme identitetske politike, svjetonazora i moralnih pitanja, naime, one jedan specifično kapitalistički žanr posvećen ubrzanju cirkulacije roba i uvećanju profita tretiraju kao da s ekonomijom nema baš nikakve veze. Zato reklamne skandale pokreću povrijeđeni vjerski osjećaji (kao u prošlobožićnom spotu s ovnom Gregorom), zaigrane generacijske provokacije (u nedavnoj raspravi oko Vipove tarife “za mlade”) ili, najčešće, sveprisutni seksizam; zato, naposljetku, reklamni skandal baš nikada nije izazvao niti jedan plakat, spot ili radijski džingl za banku.

Boris Postnikov