Jump to content
IGNORED

DOOM! DOOM IS UPON US! (Raspad naseg drustva, pbp)


Аврам Гојић

Recommended Posts

  • Replies 40.2k
  • Created
  • Last Reply

Top Posters In This Topic

  • gospa buba

    1865

  • ToniAdams

    958

  • Filozof manijak

    889

  • radisa

    786

Top Posters In This Topic

Posted Images

ma ne bi moglo bi osnov, ja ne vidim nikakav upotrebljiv argument. šta bi rekao, u čemu se ogleda šteta?

 

i ja kažem da ima elemenata iznude (ok, i prevare), ali nema dovoljno za kd.

 

Zbog kršenja načela savesnosti i poštenja i zloupotrebe prava, koje je dovelo da oštećeni plati višu cenu za licitiranu stvar od one koja bi bila ostvarena da štetnik nije zloupotrebljavao svoje pravo. Dokazivanje jeste zajebano, skoro nemoguće - morao bi dokazati i da nije bilo stvarne  namere na strani štetnika da stvar kupi, tj. da je namera bila usmerena samo na oštećenje oštećenog, i da je šteta postojala, tj. da bi u suprotnom svakako bila ostvarena niža cena (ovo drugo je možda moguće ako na licitaciji biduju samo dva učesnika).

Link to comment

ali faca nije zloupotrebljavao pravo - ako je licitirao nije zloupotrebljavao pravo, nego se ponašao kao normalan učesnik, a ako nije, onda nije ni koristio pravo

 

vrhunski trol u principu

Link to comment

ali faca nije zloupotrebljavao pravo - ako je licitirao nije zloupotrebljavao pravo, nego se ponašao kao normalan učesnik, a ako nije, onda nije ni koristio pravo

de si ti ucio pravo, leba ti?

Link to comment

Zbog kršenja načela savesnosti i poštenja i zloupotrebe prava, koje je dovelo da oštećeni plati višu cenu za licitiranu stvar od one koja bi bila ostvarena da štetnik nije zloupotrebljavao svoje pravo.

Pa nije on osteceni, nego saizvrsilac. Osteceni je duznik kome se prodaje neka stvar, koja ce zbog dogovora dva prevaranta biti kupljena za pocetnu cenu, umesto za neku visu. Taj tvoj osteceni™ prakticno daje pare da neko odustane od licitacije kako bi on kupio stvar po nizoj ceni i samim tim ostetio duznika cija je ta stvar koja se prodaje. Cesto su upravo ti koji daju pare profesionalni kupci, narocito ako se radi o automobilima i drugim stvarima koje je lako preprodati.

Link to comment

Pa nije on osteceni, nego saizvrsilac. Osteceni je duznik kome se prodaje neka stvar, koja ce zbog dogovora dva prevaranta biti kupljena za pocetnu cenu, umesto za neku visu. Taj tvoj osteceni™ prakticno daje pare da neko odustane od licitacije kako bi on kupio stvar po nizoj ceni i samim tim ostetio duznika cija je ta stvar koja se prodaje. Cesto su upravo ti koji daju pare profesionalni kupci, narocito ako se radi o automobilima i drugim stvarima koje je lako preprodati.

 

Ne razumemo se.

 

U mom primeru, na licitaciji se prodaje predmet X, sa početnom cenom od 100 dinara. Pojave se dva ponuđača - ponuđač A, koji je savestan i stvarno zainteresovan da kupi predmet X, i ponuđač B, koji je nesavestan i nema nikakvu nameru da kupi predmet X, već pokušava da iznudi novac od ponuđača A. Pred početak licitacije, ponuđač B prilazi ponuđaču A i traži mu 50 dinara, da on (ponuđač B) ne bi licitirao za predmet X, ali ponuđač A to odbije. Kreće licitacija, i ponuđač A ponudi početnu cenu od 100 dinara za predmet X, ali da bi mu se osvetio za odbijanje "ponude"/naterao ga da ponovo razmisli o ponudi/štagod, ponuđač B ponudi 200 dinara za predmet X, znajući da je ponuđač A zainteresovan za predmet X i da će dati više. To se stvarno i dogodi, i ponuđač A ponudi 300 dinara za predmet X i bude proglašen za kupca po toj ceni, iako bi, da je ponuđač B savesno postupao, isti taj predmet kupio za 100 dinara, tj. on plati istu stvar 200 dinara više, jer je ponuđač B postupao u lošoj nameri.

 

U primeru koji ti navodiš, i ponuđač A i ponuđač B su stvarno zainteresovani da kupe predmet X, ali onda ponuđač B plati ponuđaču A 50 dinara da ovaj ne učestvuje na licitaciji, i na taj način kupi predmet po početnoj ceni od 100 dinara. Tu oni jesu saizvršioci i jeste oštećen dužnik i/ili poverilac koji se namiruje iz vrednosti prodaje. Međutim, takvu štetu je nemoguće utvrditi, jer se ne može doći do nesumnjivog zaključka za koliko bi bio prodat predmet X da su i A i B pošteno licitirali.

Link to comment

 

U mom primeru, na licitaciji se prodaje predmet X, sa početnom cenom od 100 dinara. Pojave se dva ponuđača - ponuđač A, koji je savestan i stvarno zainteresovan da kupi predmet X, i ponuđač B, koji je nesavestan i nema nikakvu nameru da kupi predmet X, već pokušava da iznudi novac od ponuđača A. Pred početak licitacije, ponuđač B prilazi ponuđaču A i traži mu 50 dinara, da on (ponuđač B) ne bi licitirao za predmet X, ali ponuđač A to odbije. Kreće licitacija, i ponuđač A ponudi početnu cenu od 100 dinara za predmet X, ali da bi mu se osvetio za odbijanje "ponude"/naterao ga da ponovo razmisli o ponudi/štagod, ponuđač B ponudi 200 dinara za predmet X, znajući da je ponuđač A zainteresovan za predmet X i da će dati više. To se stvarno i dogodi, i ponuđač A ponudi 300 dinara za predmet X i bude proglašen za kupca po toj ceni, iako bi, da je ponuđač B savesno postupao, isti taj predmet kupio za 100 dinara, tj. on plati istu stvar 200 dinara više, jer je ponuđač B postupao u lošoj nameri.

 

Ako smem da se ukljucim, time sto je B ipak ponudio 200 din mislim da otpada zloupotreba prava na njegovoj strani?

Link to comment

Ako smem da se ukljucim, time sto je B ipak ponudio 200 din mislim da otpada zloupotreba prava na njegovoj strani?

 

Ne otpada, jer stvarna namera podnošenja ponude nije bila kupovina stvari X, već primoravanje ponuđača A da plati veću sumu za stvar, ili reket za odustanak ponuđača B. Kada ne bi bilo ponude od strane ponuđača B, ne bi ni postojala bilo kakva šteta.

 

Opet kažem, ovo je pre svega teorijsko razmatranje, praktično je skoro nedokazivo, osim ako ponuđač B ne bi bio totalna dileja.

Link to comment

Ne razumemo se.

 

U mom primeru, na licitaciji se prodaje predmet X, sa početnom cenom od 100 dinara. Pojave se dva ponuđača - ponuđač A, koji je savestan i stvarno zainteresovan da kupi predmet X, i ponuđač B, koji je nesavestan i nema nikakvu nameru da kupi predmet X, već pokušava da iznudi novac od ponuđača A. Pred početak licitacije, ponuđač B prilazi ponuđaču A i traži mu 50 dinara, da on (ponuđač B) ne bi licitirao za predmet X, ali ponuđač A to odbije. Kreće licitacija, i ponuđač A ponudi početnu cenu od 100 dinara za predmet X, ali da bi mu se osvetio za odbijanje "ponude"/naterao ga da ponovo razmisli o ponudi/štagod, ponuđač B ponudi 200 dinara za predmet X, znajući da je ponuđač A zainteresovan za predmet X i da će dati više. To se stvarno i dogodi, i ponuđač A ponudi 300 dinara za predmet X i bude proglašen za kupca po toj ceni, iako bi, da je ponuđač B savesno postupao, isti taj predmet kupio za 100 dinara, tj. on plati istu stvar 200 dinara više, jer je ponuđač B postupao u lošoj nameri.

 

Razumemo se, ali ja i dalje ne mislim da je ostecen kupac, vec da osteceni moze da bude samo duznik/vlasnik stvari, ili poverilac. U tvom primeru, ukoliko bi se licitacija odvijala posteno (po tvom misljenju) vlasnik stvari bi smanjio svoj dug za 100 dinara, a ukoliko bi licitacija bila nepostena, vlasnik stvari bi smanjo dug za 300 dinara. Meni se cini da tu ne moze da bude elemeneta neko krivicnog dela.

 

U praksi se cesto desava da kod prodaje nepokretnosti koje su predmet hipoteke, vlasnik organizuje rodbinu da neko od njih kupi kucu, a onda im ulete ovi profesionalci™ sa ponudom za odustanak koja se meri hiljadama evra. To jeste krajnje nemoralno, ali ja i dalje mislim da ostecene treba traziti na nekoj drugoj strani, jer se stvari u tim postupcima prodaju daleko ispod trzisne cene, pa realno ne mogu da zamislim da bi neko ozbiljno obrazlagao da je ostecen onaj ko je kucu koja vredi 100k evra kupio za 40k, umesto za 30k.

Link to comment

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...