Jump to content

Scijentizam u politici, moralu i filozofiji

Featured Replies

Posted

Evri uans in a uajl, pojavi se nekakav psiholog, neuropsihijatar, et al, sa svojom grend tiori ov evriting. Ne pročitavši (ili ne razumevši) klasike, sa par eksperimenata i još više anegdota, objašnjava nam da niko dosad ništa nije shvatio, sve dok se on nije dohvatio tastature. Kant, Lok, Rols, Marksa da ne pominjem - naivni sanjari i idealisti. Evo, on je sad napravio laboratorijski ekperiment koji dokazuje da je Kant bio u krivu! Pwn!O ovakvim likovima u nas ne vredi trošiti reči, ali u inostranstvu grupa je ne manje brojna, mada svakako sofisticiranija. Uzmimo samo nesrećnog Pinkera u Blank Slate - napraviš stromena, i onda ga rušiš na 500 strana. Moj novi favorit je Džonatan Hajt. On ima neke zanimljive uvide, nije tu baš sve bez veze, ali nepogrešivo ponavlja sve greške okojima sam govorio - nije dovoljno čitao, još je manje razumeo, filozofe koje kritikuje svodi na apstrakte iz lošeg srednjoškolskog udžbenika, itd. Tipično, ovo otkriće ide paralelno sa skretanjem udesno - levičari su sanjari, konzervativci poznaju ljudsku prirodu, and so does he, the empirical scientist. To je ih ujedinjuje u front ozbiljnih ljudi protiv naivnih sanjara i idealista. Ipak, glasa za Obamu, nije nenormalan.

  Quote
Razum je iluzijaProfil | 25/10/2012DNA.jpgRazgovor sa Johnathanom Haidtom vodio Hubertus BreuerJohnathan Haidt, 48, renomirani socijalni psiholog sa Univerziteta New York, u svojoj novoj knjizi The Righteous Mind tvrdi da moralni kompas čoveka poznaje šest osnovnih intuicija (ubeđenja). Konzervativni i levičarski nastrojeni birači (i u Evropi) su usled toga različito „nabaždareni“ te čine dva nepomirljiva, protivstojeća tabora.Po vašem mišljenju, u osnovi ekstremno polarizovanih mišljenja na američkoj političkoj sceni leži moral. Kako to?Nekada su partije bile koalicije različitih interesnih grupa, na primer fabričkih radnika sa Severa ili farmera sa Juga. Ono što ih je ujedinjavalo bili su materijalni, ekonomski i politički interesi. Zato je u svakoj partiji, kao i među njenim glasačima, postojala izvesna moralna raznovrsnost, od konzervativnih hrišćana do progresivnih političara.Od šezdesetih godina prošlog veka, nacionalne debate u SAD „vrte“ se pre svega oko vrednosti: oko prava Afroamerikanaca, oko pomoći za socijalno ugrožene ili prava na istopolni brak, kao i uloge koju u tome igra država. Toga ranije nije bilo. Zbog toga u naše vreme moralni pogled na svet nekog pojedinca određuje kojoj partiji će se on osećati blizak.Kako onda po vašem mišljenju izgleda moral jednog demokrate danas?U moralnom središtu onih ljudi u SAD koji politički stoje levo nalazi se briga za ugrožene i slabe. Osim toga oni se zalažu za socijalnu pravdu, dakle socijalnu ravnopravnost, naročito između etničkih grupa, kao i za slobodu neprivilegovanih koje treba da zaštiti država.To zvuči razumno.Naravno, i veliki broj psihologa i akademskih filozofa, od kojih velika većina zastupa leve stavove, smatra ovu poziciju za sâmo jezgro morala. Ali ove tri vrednosti su samo polovina istine. Moralni spektar čoveka je mnogo širi.Iz ispitivanja koja smo radili otkrili smo da konzervativni ljudi slobodu razumeju drugačije. Za njih je sloboda pre svega sloboda od mešanja države. Ali pored toga, za njih su važne i sledeće tri stvari: lojalnost prema grupi, poštovanje autoriteta i tradicije, i pored toga verovanje u čistotu i nedodirivost određenih koncepata, npr. predstava o seksualnosti ili nekih simbola, kao što je državna zastava. Zbog toga konzervativci imaju realističniju i potpuniju sliku o čoveku. I zato mnogi američki birači koji potiču iz srednje klase osećaju da republikanci bolje reprezentuju njihove vrednosti, čak i onda kada ta partija zastupa privrednu politiku koja uglavnom ide na ruku bogatima.Ali čak i ako postoje razlike u mišljenju, nije neophodno da postoje takva neprijateljstva kakva danas vidimo u SAD?Problem je u tome da ljudi ne prepoznaju prave razloge ovih razlika. Oni uglavnom žive u zajednicama koje dele njihove moralne stavove. U takvim okolnostima moralna intuicija smatra sopstvene stavove podjednako istinitim kao matematičke propozicije. To vam je isto kao u poznatom naučno-fantastičnom filmu Matrix: u pitanju je konsenzualna, sporazumna halucinacija.O tome bi se moglo diskutovati.Da, ali stvari nisu tako jednostavne. Moralna intuicija nije racionalna. Ona se oslanja na „emocije iz stomaka“. A teško je nekog drugog ubediti u svoje emocije. Evolucija nas nije opremila razumom kako bismo otkrili istinu, već da bismo uspešno delovali. Kada je korisno otkriti istinu, mi to brzo činimo, kao npr. kada hoćemo da pronađemo najbrži put do železničke stanice. U jednoj debati, međutim, najčešće se radi o tome da ispadnemo u pravu. Zbog toga ljudi u moralnim debatama ne pokušavaju da otkriju istinu, već se staraju da odbrane i opravdaju svoju intuiciju.Neki moralni filozofi vide to drugačije. U njihovim očima razum odlučuje šta je dobro, a šta je zlo.U pitanju je klasična razmirica između idealiste Immanuela Kanta i empiričara Davida Humea. Ipak, ko veruje samo u razum, bez sumnje se predaje vlasti jedne iluzije. Naše osnovne moralne intuicije nikako nisu uvek razumne.Kada republikaci žele da objasne zašto su protiv istopolnih brakova, ne uspevaju da smisle bilo kakave argumente koji bi mogli da ubede ljude koji politički „stoje“ levo. Pre svega ne umeju da objasne kako bi to istopolni brakovi naneli štetu drugim ljudima. Neka istraživanja pokazuju da ovo odbacivanje od strane konzervativaca ima veze sa jakim osećajem gađenja koje oni doživljavaju kada pomisle na homoseksualnost.Da li je onda uopšte ikako moguće ubediti nekoga da promeni svoje moralne stavove?Jeste, ali to nije tako jednostavno. Brojne studije rađene na blizancima kao i genetske analize u međuvremenu su pokazale da ličnost i nasledne osobine snažno koreliraju sa našom političkom slikom sveta. To znači da je način na koji mi politički i moralno doživljavamo svet u jednom visokom stepenu urođen.Naša genetska predodređenost samo povećava verovatnoću da ćemo prihvatiti određene moralne vrednosti. Mi nismo biološki predeterminirani da usvojimo neko mišljenje. Konkretni moralni stavovi mogu doživeti korenitu promenu.Zamislite da je racionalno „Ja“ patuljasti jahač koji sedi na ogromnom slonu. Taj slon, to je naše nesvesno i u njemu leže koreni naših moralnih intuicija. Tog slona jahač može, da se tako izrazim, da masira. Tako su mnogi ljudi s godinama promenili svoje mišljenje o homoseksualnom braku, pod uticajem npr. serija u kojima se pojavljuju homo-parovi ili zato što se puno poznatih ličnosti autovalo.Ali kako onda dolazi do dubinskih promena vrednosti u jednom društvu?Politički identitet jedne osobe se najozbiljnije formira, kako pokazuju studije, između petnaeste i tridesete godine života. Ona generacija koja je u ovoj fazi doživela svetsku ekonomsku krizu s kraja dvadesetih godina prošlog veka bila je nedvosmisleno formirana ovim iskustvom. Zbog svog iskustva, pripadnici ove generacije cenili su saradnju i socijalni angažman. Zbog toga tu generaciju u SAD zovemo „Najvećom generacijom“ („The Greatest Generation“). Takvu pohvalu ne možemo, međutim, izreći njihovoj deci, koja u međuvremenu upravljaju zemljom. Na njih je uticala ideološka rovovska borba. A pored svega toga oni su propustili priliku da 11. septembar 2001. ili finansijsku krizu iskoriste za jačanje solidarnosti.To otprilike zvuči kao da vi smatrate da je bolje kada svi članovi jednog društva dele iste poglede na moral?To je teško postići, a ne bi bilo ni poželjno. Mislim da je dobro kada članovi jedne nacije dele zajednički sistem vrednosti i kulturni indentitet, što omogućava postojanje međusobnog poverenja. Ali u svakom društvu ima ljudi koji imaju preovlađujuće konzervativan stav i koji rade na tome da sačuvaju institucije i tradicije i one druge, koji stoje „levlje“ i koji teže da promene stvari. Ova konkurencija je zdrava sve dotle dok se ove grupe međusobno ne satanizuju.Ali u različitim zemljama vladaju potpuno drugačije vrednosne predstave.Naravno. Pri tome nas evolucija uči da nije svaki moralni sistem sposoban da preživi. On mora u svakom slučaju da podstiče kooperaciju. Već je Darwin spoznao da grupe koje deluju zajednički pobeđuju grupe u kojima preovlađuje egoizam. To znači da nas razvoj ljudske vrste primorava da ne zastupamo samo svoje lične interese, već da se ponekad založimo i za interese zajednice. To takođe objašnjava altruizam koji je najčešće uperen ka članovima sopstvene grupe.Zar religija ne ispunjava sličnu funkciju?Religija može dati potporni skelet moralnom sistemu, i to dosta uspešno. Božije zapovesti su obavezujuće i ne mogu se tek tako stavljati na ispit. Zbog toga religiozni ljudi kritikuju pokušaje sekularnog zasnivanja morala s obrazloženjem da su temelji slabi. Ali jedan sekularni pogled na svet može iskoristiti kvazireligiozne simbole oko kojih se okupljaju određene grupe, kao što je recimo državna zastava, ustav ili osnivački mit.Moralno razmišljanje u stereotipima međutim često vodi tome da se unizi sopstveni neprijatelj. To je očito i u američkoj izbornoj borbi.Levica se često oseća neprijatno pri pomisli na konkurenciju među grupama, desnica ne. Eksperimenti pokazuju da čovek više ceni članove neke grupe ukoliko joj se i sâm priključi. Istovremeno, zbog toga ne dolazi do rasta mržnje prema drugim grupama. Ovo se vidi na primeru timskih sportova. Pojedinac navija za svoj tim, ali ne želi uništenje svog protivnika. Zato posle utakmice svi mogu zajedno da odu na pivo. Poneki zaboravljaju da se mora živeti zajedno: huligani ili političari. I ponekad se zaista želi uništenje protivnika: to se dešava u slučaju rata ili genocida.Neka naivna duša mogla bi da primeti da bi ipak bilo lepo kada bi, za promenu, bilo malo više tolerancije.Sigurno. Pomislite samo na pesmu Johna Lennona „Imagine“ – ona bi mogla biti himna mnogih levičara. Ali svet koji dočarava ta pesma vodio bi pre u anarhiju, nego u sreću. Ko ima decu, pre naginje konzervativnijem mišljenju. Red i jasne posledice za učinjene postupke na iznenađujuće pozitivan način utiču na ponašanje adolescenata. „Slepa mrlja“ levice je da ona ne razume ovaj moralni kapital. Ne može se organizovati jedno društvo samo na temeljima ljubavi, poverenja i saosećanja. Potrebne su institucije, zakoni, norme, autoriteti i granice.Mnogi konzervativni Amerikanci s nipodaštavanjem označavaju zapadnoevropske države kao „socijalističke“.Američka levica se divi Evropi i već dugo pokušava da sopstvenu zemlju učini što sličnijom Evropi. Ne bez razloga: činilo se da evropska država blagostanja iz perioda nakon II svetskog rata funkcioniše. Pa ipak, desnica od sedamdesetih godina objašnjava da se država blagostanja prema evropskom modelu ne dâ isfinansirati. Sada vidimo da su imali pravo.Mnogi to sigurno vide drugačije. Nevezano za to, vrednost socijalne solidarnosti u Evropi je mnogo naglašenija nego u SAD.Homogena društva izgledaju kao porodice. Postoji spremnost da se pomogne. Pripadnost grupi jeste i ostaje jedan od najjačih motiva naših postupaka. Ali mnoge partije u Evropi žele da podrže kulturnu raznolikost i istovremeno umanjuju značaj nacionalnih mainstream kultura. Ovo je mešavina koja će možda dugoročno dovesti do toga da poreski obveznici više neće biti spremni da finansiraju velikodušne socijalne države.Ali upravo su Sjedinjene Države obeležene ovom raznolikošću.Tačno. Utoliko je važnije da stvarima koje stvaraju jedinstvo, kao što su npr. Očevi nacije ili jezik, pridajemo visoki značaj.Zvučite kao pravi konzervativac.Kada sam započeo sa pisanjem knjige, bio sam ono što u Americi zovu liberal, glasač Demokratske partije. Sada bih rekao da stojim u sredini. To nikako ne znači da sam postao republikanac. Ta partija se danas nalazi u jednom haotičnom stanju, kako moralnom, tako i intelektualnom. Zato nameravam da u novembru svoj glas dam Obami.Hubertus Breuer, Profil, oktobar 2012.Prevod Uroš MiloradovićPeščanik.net, 25.10.2012.
Edit: Da ne shvati struka kao napad. Nemam ništa protiv psihologa i neuropsihijatara, naprotiv, samo protiv scijentističkog trijumfalizma i naivnog filozofiranja.

Edited by Syme

syme, imam 1 zadatak za tebe. moj churchgoing drugar mi poslao linak ka textu koji preko gedelove hipoteze dokazuje da moraš verovati u boga da ne bi bio moralni nihilsta. sad, znam načelne argumente u pro et contra priči, ali bih da vidim neki jači rebuttal ovog texta jer sve ovo nikako nije moj cup of tea (verske teme me generalno slabo interesuju).malo je duži text, take your time, a možeš da baciš i linak ka nekom drugom ozbiljnom textu koji ovo opovrgava ako te mrzi da čitaš & kuckaš.

Nisam siguran da je to bas sve tako.EDIT. Mislim na Symetov uvod u temu, ne ovo ispod.

Edited by Indy

  On 25. 10. 2012. at 23:04, buffalo bill said:
moj churchgoing drugar mi poslao linak ka textu
off topic: sajt ka kome vodi link je sluzio kao inspiracija Brejviku, deo tekstova je i prepisao u svoj manifest, a na njemu se, izmedju ostalog razglaba o najprakticnijem nacinu da se Evropa etnicki ocisti od muslimana. Viskomoralan zivalj, nema sta. Bitno je da nisu nihilisti.

Mislim da nije tacno, tj. ja se nikako ne slazem, da je Pinker u Blank Slateu rusio nekakvog strawmana. Takodje je veoma netacno da su on (ili Haidt) nepoduceni u klasicima. Na ivy league univerzitetima ne samo da se u programima regularno poducava npr. Marx, vec nije nikakva retkost imati profesora koji je "openly" marksista. Sad reci da oni "nisu razumeli" te klasike je vrlo lako nekom anonimnom da napise na forumu. Mislim da ipak stvari treba staviti u perspektivu.Protivim se ovakvim blanko kritikama u sirokim potezima iz vise razloga, a ne najmanje na osnovu iskustva. Neretko se omrazene individue kritikuju na osnovu procitanih kritika, a ne njihovih sopstvenih knjiga.Mislim da je korisnije, da ne kazem konstruktivnije, kritiku usmeriti na pojedinacne knjige. Recimo, mogao bih ovde da iznesem svoje ne bas povoljne utiske o The Happiness Hypothesis. Knjiga koja pocinje dovoljno dobro da bi se nedugo zatim bilo tesko oteti utisku da je u pitanju apologetika generalne religioznosti i neka vrsta politickog sravnjivanja poena (nekome) izmedju redova.Takodje se politicki angazman nekoga kao sto je npr. Sam Harris moze kritikovati (konkretni napisi ispunjeni nekim gotovo histericnim strahom od muslimana). U krajnjoj liniji, mislim da nije nebitno da postoji i (neka polovicna) veza sa Izraelom tj. jevrejstvom, kod njega. (Moram da ubacim disclaimer naravno da ne mislim da su svi Jevreji cionisti, dapace).A sad moram ici da nesto majstorisem, ja znate radim rukama.

  Quote
I have known people who are working class or craftsmen who happen to be more intellectual than professors. If you are working 50 hours a week in a factory, you don't have time to read 10 newspapers a day and go back to declassified government archives. But such people may have far-reaching insights into the way the world works. (N.Chomsky)
  • Author

Ma naravno, nisam hteo da razblažujem gnev disclaimerima :) I ja sam protiv blanko kritika i širokih poteza, ali zapravo sam se vrlo brzo usresredio vrlo konkretno na Hajta, a još konkretnije intervju koji sam okačio. Ukratko - filozofija, to ti je neka teorija tamo bez veze, u praksi ti je sve drugačije! Drugim rečima, kafanska mudrost, izražena scijentističkim jezikom. Ono što mene fascinira jeste kako tako s vremena na vreme, iznikne neko kome se čini da je to jedno mnogo veliko otkriće da se kaže kako se ljudi u stvari ne ponašaju savršeno racionalno, a bogami - ni savršeno moralno! Ma ne zajebavaj. Kao da je to iko tvrdio. Pa se još taj karikirani stav prilepi velikim filozofskim imenima. Na kraju, šta ustvari kritikuje? Lenonov Imagine. Stvarno kolosalan intelektualni poduhvat. Na stranu ovo amatersko bavljenje ekonomijom:

  Quote
Američka levica se divi Evropi i već dugo pokušava da sopstvenu zemlju učini što sličnijom Evropi. Ne bez razloga: činilo se da evropska država blagostanja iz perioda nakon II svetskog rata funkcioniše. Pa ipak, desnica od sedamdesetih godina objašnjava da se država blagostanja prema evropskom modelu ne dâ isfinansirati. Sada vidimo da su imali pravo.
Imam svoju sopstvenu pet-theory: neki akademci se zbog specifične sredine u kojoj se kreću tek sa popriličnim zakašnjenjem susreću sa činjenicom da ljudi nisu baš idealno racionalni i reason-responsive. Onda im se čini da to veliko otkriće valja podeliti sa svetom u kome je do sada dominirala racionalistička zabluda o svemoći razuma. Naravno, u svetu to uopšte nije tako, a posebno ne u SAD o kojima je ovde pre svega reč - tamo vladaju anti-intelektualizam i anti-racionalizam u različitim vidovima. Istraživač se zapravo obračunava sa ličnim predrasudama, a ne vidi da služi kao laka intelektualna pešadija za sile reakcije.

Nemam sad vremena za detalje, ali apropo ovog u poslednjem pasusu, cuo sam davno neciju mudrost: "A conservative is a liberal who got mugged the night before.". To se uklapa u to sto ti kazes, a mislim da dosta objasnjava apropo Harrisa i slicnih.----Google mi kaze da je autor gornje izreke Frank Rizzo, whoever that is.

  • Author

Inače, Indi, pa ti najubedljivije i najdoslednije kritikuješ činjenicu da je US politička scena otišla udesno, i da republikanci titraju Tea Party-ju, a dmeorkate republikancima. Ali evo tu je Hajt da kaže kako živimo u vreme racionalističkog dogmatizma. Mnogo su naivni levičari, treba da se ugledaju na desničare itd. Izvini, jako mi se riga od takvih idiotizama.

Edited by Syme

  • Author
  On 26. 10. 2012. at 0:04, Indy said:
Nemam sad vremena za detalje, ali apropo ovog u poslednjem pasusu, cuo sam davno neciju mudrost: "A conservative is a liberal who got mugged the night before.". To se uklapa u to sto ti kazes, a mislim da dosta objasnjava apropo Harrisa i slicnih.----Google mi kaze da je autor gornje izreke Frank Rizzo, whoever that is.
Hahha, pa to!http://www.youtube.com/watch?v=_GieK_55uyY
  On 25. 10. 2012. at 23:16, Radagast said:
off topic: sajt ka kome vodi link je sluzio kao inspiracija Brejviku, deo tekstova je i prepisao u svoj manifest, a na njemu se, izmedju ostalog razglaba o najprakticnijem nacinu da se Evropa etnicki ocisti od muslimana. Viskomoralan zivalj, nema sta. Bitno je da nisu nihilisti.
Ma znam, BJ i Gates of Vienna kao bratske perjanice materijalizacije politike straha.Apstrahujem sajt, zanima me samo taj text koji mi kaze da sam nihilista jer nisam ubedjen u divajn order. Послато са HTC ChaCha A810e користећи Тапаток 2
  • Author
  On 25. 10. 2012. at 23:16, Radagast said:
off topic: sajt ka kome vodi link je sluzio kao inspiracija Brejviku, deo tekstova je i prepisao u svoj manifest, a na njemu se, izmedju ostalog razglaba o najprakticnijem nacinu da se Evropa etnicki ocisti od muslimana. Viskomoralan zivalj, nema sta. Bitno je da nisu nihilisti.
http://www.youtube.com/watch?v=J41iFYO0NQA@BBTekst je budalaština, a Gedel se naravno priziva samo nejmdropinga radi. Nemam vremena za detaljnu disekciju, ali ukratko - lik tvrdi da bez boba nemamo garancije da je moral istinit. Mislim da je tu ona ekipa Indijevih ateista s kojima se inače često ne slažem, poptuno u pravu (ako uopšte ta misao pripada njima) - ako je sve što te sprečava da ubijaš bebe komplikovan logički dokaz postojanja boba, onda i treba da budeš zabrinut za svoj moralni karakter. Ne vidim da moralnosti uopšte trebaju garancije kakve se u tekstu zahtevaju (transcendentne).Posebno pitanje za bobo-moraliste je: da li bi bob mogao da proglasi nošenje ružičastih čarapa vrhunskim moralnim principom, koji trampuje sve ostale. Ako bi mogao, onda "istinitost" morala zavisi od njegove volje i suštinski je arbitrarna. Ako ne bi mogao, onda je istinitost moralnih principa nezavisna od njega, dakle principi stand or fall on their own.Edit; proguglah sad na brzinu - Viki na ovu temu je zapravo sasvim dobar i sasvim dovoljan za raspravu sa church-going drugarom:

Edited by Syme

Covek pobija racionalne argumente racionalno, pritom tvrdeci da racionalno ne moze da objasni stvari.

  • Author

Upravo.

meni to stoji u glavi sve vreme, praktični upit - "a šta ako je za boga i ovo* moralno?".odgovor je bio uglavnom - "a, ne, bog tako ne radi", što otvara whole new can of worms, i iskače van prvobitne konstrukcije.* - bilo kakva svakodnevna glupost ili trivijalija.

Ne tako davno pitao sam jednog čoveka koji je stručnjak za eksperske sisteme i AI (usput i za matematičku logiku), da mi rastumači Gedelov ontološki dokaz za postojanje Boga:eb1eceac51e04fae793efefc8755dba6.pngDobio sam sledeći odgovor:

Reveal hidden contents

Create an account or sign in to comment

Background Picker
Customize Layout