Blog o bašti, plus permakultura

[Аврам Гојић]

znaci bice kajsija ove godine? jel i drugima krenulo?

[morgana]

Interesantan razvoj teme. I ja podržavam ideju, nek se proba, pa i ako ne uspe, nešto se nauči. Samo da se pohvalim, enormno su mi rodile kajsije i višnje. Prošle godine ne toliko, ali u jesen je palo brutalno obrezivanje™ i sad su grane guste i plodne a krošnje kao iz slikovnica. Imam i neku šljivu, tako da već par godina proizvodim vlastiti pekmez i slatko, naravno i višnjevaču.Sve to u malom prostoru, ali i uz rad i odabir sorte. I loza je krenula, imam neko stono belo grožđe-e to je autohtona sorta, ne traži ništa i ništa joj ne škodi.

blago tebi :)ja sam u dusi poljoprivrednica i seljancura, ali mi je obradiv komad djedovine malo podaleko da bih mogla time da se bavim

[Tale]

znaci bice kajsija ove godine? jel i drugima krenulo?

Tja.. kajsiju mi pokosio kasni mraz. Pretekle šljive, kruške, jabuke, višnje, trešnje i breskve.Loza odlično napreduje. Edited May 3, 2012 by CTale

[Indy]

obradiv komad djedovine

"Dugi dô", parcela od 12 metara ravnog zemljista negde pored Morace?

[kapetanm]

znaci bice kajsija ove godine? jel i drugima krenulo?

Izgleda da će biti. Ne znam da li je u duhu tradicionalnih teorija, ali čuo sam da se ne mogu dve berbe ponoviti po kvalitetu, kao da idu naizmenično. Prošle godine, kajsije su baš zatajile, a ove, baš posle one polarne hladnoće, eksplodirale su. MAlo su i prodisale posle jednočetvrtinskog kresanja, sad samo da ne zvekne neki iznenadni grad. Višnja, standardno dobra.Moje dvorište je malo, oko 2 ara slobodno, veći deo travnjak i jelke, a ima i puno cveća, ja to volim da donesem s pijace, pa sadim kad me uhvati nervoza.Edit: smokva je podbacila, nije joj prijala zima Edited May 3, 2012 by kapetanm

[renne]

moja smokva uopšte nije preživela zimu :(

[makca]

Evo jednog iskustva, nekog inoforumaša, koji je bio na permakulturnom imanju Seppa Holzera u Austriji. Valjalo bi se o tome porazgovoriti :) "Dragi forumaši,[...] Monogi od nas su se susreli i s onim manje ugodnim radnjama u poljoprivredi, odnosno u vrtlarstvu, poput redovitog zaljevanja, odstranjivanja korova, borbe sa štetnicima , rezidbi voćaka... Mnogima je upravo ovo bio razlog da se prestanu baviti s vrtlarstvom i poljoprivredom, te su si tako i neznajući uzeli mnoštvo perkrasnih trenuraka i doživljaja .Holzer je cijeli svoj život posvetio eksperimentiranju u poljoprivredi, šumarstvu, stočarstvu, uzgoju riba i rakova, te u vrtlarstvu. Na 50-tak ha svoga imanja on je odlučio ne zaljevati svoje kulture, svoje voćke (preko 1000) ne rezati, ne prskati protiv štetnika i mnogo čega još, što je jednom normalnom „smrtniku“ (poljovrtlaru) nezamislivo. Rezultati njegovih istraživanja, mnoštvo projekata i 4 objavljene knjige, govore o njemu u superlativima. Te okolnosti su me potakle da 06.08.10. posjetim njegov dvodnevni seminar u Lungau u Austriji. Evo slikica te prekrasne prirodePodručje gdje on živi naziva se još Austrijski Sibir, jer je prosječna godišnja temperatura oko 7C. U tim uvjetima je on uspio uzgojiti limun, kivi, masline i još mnogo drugih kultura za koje moderna znanost drži da ih je nemoguće uzgajati u tim uvjetima. Njegova namjera nije bila u Alpama posaditi plantažu limuna ili maslina, nego jednostavno pokazati svijetu, da su uz jedan „drugačiji“ pristup, moguća čuda. Nadalje je on DOKAZAO svijetu, da je većina gradiva na Poljoprivrednim fakultetima i školama pogrešna odnosno da ju oblikuje kemijska industrija prema svojim potrebama, slično kao što klasičnu medicinu oblikuje farmacutska industrija. Ovo je njegova vinova loza i masline.Njegov nauk se da svesti u par točaka :1. Upravljanje vodomVoda je najveća dragocijenost i tako se prema njoj treba odnositi. Pogrešno je zaljevati biljke ! Zaljevanje zbija tlo, ispire hranjiva i spriječava prodor kisika. Biljkama treba stvoriti uvjete da što više vode prime kad pada kiša i da što manje vode izgube u preostalom vremenu. On to postiže tako što je na svom imanju stvorio cijeli niz jezera (70-tak) i na taj način skladišti vodu na jedan decentralan način . Pogrešno je napraviti jedno centralno jezero iz kojega ćete potom zaljevati svoje biljke, jer će ono izvući svu vodu iz okolnog zemljišta. Važnu ulogu u očuvanju vlage u tlu igraju razni malčevi, međusobne kombinacije raznih biljaka s različitim oblicima korjena. Ciljana sadnja živica, najčešće malina i borovnica, te sadnja stablašica, najčešće voćaka, ublažavaju utjecaj vjetra i sprečavaju pretjerano isušivanje tla. Postoje razrađeni sistemi kako od tih jezera ne stvoriti bare. Tu temu mogu u nekom posebnom dijelu razraditi. Evo njegovih borovnica mljac:2. BioraznolikostNikako nemojte saditi monokulture. One znatno jače privlače štetnike i pretjerano crpe tlo. Čak u kulturama poput pšenice i kukuruza on ima „podkulture“ u vidu krmnih biljaka koje nastave rasti kad se pšenica pokosi. U kolovozu sam obišao dobar dio njegovog imanja, nigdje nisam zamjetio bolesne biljke i nigdje još nisam jeo tako dobre trešnje, borovnice i maline. Čak sam prvi put u životu jeo sirovu koprivu, kao govedo Ta bioraznolikost kod njega podrazumjeva zatvoren prirodni krug u kojem svinje (posebno turopoljske) i goveda (poludivlja) igraju važnu ulogu jer borave cijelu godinu na otvorenom na ogromnim ograđenim površinama. Svinje mu prekopavaju i gnjoje tlo, te se hrane s onim što same nađu. Između ostaloga najbolji su tamanitelji svih vrsta puževa . Vidio sam jednu ogromnu krmaču za koju Holzer tvrdi da ima 450 kg , više mi je sličila na nekakvog nabildanog bika s izložbe nego na jedno nepomično brdo sala. Nakon par mjeseci boravka krave seli gdje su mu bile svinje, a koze i ovce gdje su mu bile krave i tako u krug . Na taj način suzbija razvoj nametnika i prevenira razne bolesti na životinjama. Holzer kaže, nemojte uzgajati hranu samo za sebe, jer biste mogli ostati sami na ovom svijetu. Nastojte da što je moguće više životinja nađe hrane na vašem imanju , to će stvoriti prirodnu ravnotežu. Kad kaže životinje, jednako misli na one iznad zemlje kao i na one pod zemljom.3. Uzgoj vlastitog sjemenaSelekcijom je stvorio vlastite vrste biljaka prilagođene upravo tom podneblju. Svima preporučuje da sami stvaraju vlastitu zalihu sjemenja, te da se svakako koriste autohtone vrste i da se bojkotiraju gen manipulirane biljke i sjemenje. Holzer kaže, da najslabija zemlja i najteži uvjeti stvaraju najbolje sjeme .4. Nikad se ne borite protiv prirode, ona je perfektnaMa kako bezizlazno izgledala vaša situacija (previše korova, nametnika, slab urod...) sve je to rezultat „prirodnih“ okolnosti. Priroda uvjek teži ravnoteži i nju postiže, možda ne odmah ali vremenom. Možete imati privid uspjeha nakon što ste prskali pesticidima ili fungicidima, gnjojili kemijom ili na neki drugi način koji nije prirodan, prisilili biljke ili životinje na život, međutim račun brzo stiže na naplatu . Kad se čovjek „otkloni“ od prirodnih procesa na spomenuti način, on neznajući, uništava samog sebe jer je i on sam dio te prirode.U svojim knjigama, posebno u priručniku „Permakultur“ Holzer na jedan jednostavan način objašnjava svoja postupanja. Svoje metode Holzer je dokazao i u mediteranskim i tropskim krajevima. Od ovog ljeta postoji i prijevod jedne holzerove knjiga na hrvatski jezik. Na žalost ta mi se knjiga nije nešto svidjela jer se uglavnom bavi holzerovom biografijom, a manje konkretnim savjetima i za mene predstavlja veliko razočaranje .Holzer objašnjava što sa osušenim grmovima malineHolzerove pčelice, na cijelom svom imanju nema nigdje više od 5 košnica na okupuJedno od njegovih govedaTrešnja na 1500 m nadmorske visine."Pročitaj više na forumu Pijanog Tvora: http://www.pijanitvor.com/showthread.php?t=4422#ixzz1tqKTsfc2

[Dr Arslanagić]

blago tebi :)ja sam u dusi poljoprivrednica i seljancura, ali mi je obradiv komad djedovine malo podaleko da bih mogla time da se bavim

+1meni em što je tazbovina daleko, em je na 1500 metara, uspevaju samo divlje jabuke i kruške EDITprobaću ove godine da posadim aroniju... Edited May 9, 2012 by Arbeitmann

[Prospero]

moja smokva uopšte nije preživela zimu :(

Ni moja (x2). Rekli mi da ih ne diram do jeseni pa da ih onda orežem.

[werbatim]

na mojoj se pojavljuje poneki listic na ponekoj graniTuzno izgleda ... :(

[fedra]

Ovde malč još nije ušao u širu upotrebu (osim oko gradskog drveća i poneke bašte),a predstavlja jednu od najboljih prirodnih zaštita od korova! Pritom još i zadržava vlagu u zemlji.(A izgleda ne mora ni da se kupuje u radnji, čula sam da savršeno može da posluži i krunjača za kukuruz). Pa evo i ja da priložim nesto: http://www.prvisrpskimalc.rs/index.php/servicesA predlažem i da umesto običnih svinja nabaviš i neku mangulicu pa bog da te vidi...

Edited May 14, 2012 by fedra

[makca]

Zanimljivo! Nisam znao da se to zove malč, ali sam viđao već. Izgleda jako lepo, a usput je i korisno. Nešto slično može da se radi i sa slamom, jedino je možda oduva vetar. Ali od vetra se treba ionako štititi grmovima, džbunovima i drvećem. Jedino, ja lično ne bih savetovao taj malč od četinara, jer nije baš pH kompatibilan sa povrćem - osim sa pojedinim. Iz istog razloga zemljište četinarskih šuma nije pogodno za neke druge kuture, osim možda za kupinasto i bobičasto divlje voće.Zato se i četinarski humus ne može koristiti u bašti. Dok cveću (ukrasnom) jako odgovara, jer je, jelte, taj humus kiseliji.Mislim da po istom principu, može da se puotrebljava bilo kakav odpadni materijal iz prirode, protiv korova (osim zemlje ;) )Da, magulica, to je sjajno, imam u planu!!! A evo i malo apdejta http://ugodrvo.blogspot.com/2012/05/meni-su-moji-paradajzovi-najlepsi.html

Edited May 17, 2012 by makca

[makca]

Hard Korov........... http://ugodrvo.blogspot.com/2012/06/oj-basto-me-korovima.html

[kapetanm]

znaci bice kajsija ove godine? jel i drugima krenulo?

Dakle, došlo vreme kad se vide plodovi rada, lepo je, od nedelje će pekmezPogled odozgoI, kroz granje nebo:

[aram]

znači, sad bih ti banuo u goste, popeo se na drvo i ne bi sišao ceo dan